IZRAEL

U Izraelu ce se odrzati novi izbori, treci za manje od godinu dana, jer nijedna stranka nije uspjela da dobije vecinu neophodnu za formiranje vlade.

Rok za formiranje vlade istekao je u ponoc, a poslanici Likuda i Plavo-bijelih podnijeli su u srijedu uvece predlog zakona o raspustanju Kneseta i zakazali izbore za 2. mart, prenosi BBC.

Aktuelni premijer Benjamin Netanijahu i njegov glavni rival Beni Ganc nijesu uspjeli da formiraju vladu, iako su njihove stranke Likud i Plavo bijeli osvojile 32, odnosno 33 mjesta, od postojecih 120 mjesta u parlamentu.

Nijesu uspjeli ni da formiraju vladu nacionalnog jedinstva, iako ih je predsjednik Ruven Rivlin pozvao da to ucine.

Netanjahu je inace optuzen za primanje mita, krsenje povjerenja i prevaru.

Za sada Netanjahu nije trazio od parlamenta da mu garantuje imunitet od sudenja, ali kako se navodi, on to ocekuje.

BOLSONARO SAOPSTIO

Predsjednik Brazila Zair Bolsonaro izjavio je danas da je moguce da ima rak koze.

On je to izjavio nakon posjete ljekaru gdje su mu odstranili mladez sa uha, prenosi Rojters.

U predsjednickom kabinetu rekli su da nema znakova da Bolsonaro ima rak i samo potvrdili da je on u toku popodneva bio kod ljekara.

“Predsjednik je dobrog zdravlja, bez indikacija da ima rak koze i nastavlja sa sastancima zakazanim za ovu nedjelju”, receno je u kabinetu.

Bolsonaro je ranije izjavio da mu je savjetovano da otkaze put u Salvador, jer se osjecao iscrpljeno.

PRIJEVREMENI IZBORI

Gradani Velike Britanije glasace danas na vanrednim parlamentarnim izborima.

Na njima se ne odlucuje samo ko ce upravljati zemljom, vec i da li ce, kada i kako ona izaci iz Evropske unije.

Glavni rivali na izborima su vladajuca Konzervativna stranka premijera Borisa Dzonsona i opoziciona Laburisticka partija Dzeremija Korbina.

Izbori su raspisani dvije godine prije vremena, posto je na tome insistirao Dzonson, premijer manjinske vlade, nadajuci se da ce osvojiti apsolutnu vecinu i izvesti zemlju iz politickog corsokaka oko Bregzita.

Dzonson navodi da ce, ako njegova stranka osvoji vecinu, parlament ratifikovati sporazum o Bregzitu koji je on sredinom oktobra postigao s EU i da ce nova vlada izvesti zemlju iz EU do 31. januara, kada istice rok za Bregzit.

S druge strane, Korbinovi laburisti obecavaju da ce ponovo otvoriti pregovore s EU o sporazumu o Bregzitu, a potom dati sansu biracima da na referendumu glasaju ili za napustanje EU pod tim novim uslovima razlaza ili za ostanak u bloku.

Gradani danas biraju svih 650 clanova donjeg doma parlamenta, primjenom jednokruznog vecinskog sistema – zemlja se dijeli na 650 izbornih jedinica, a kandidati koji osvoje najvise glasova u svakoj od njih postaju poslanici.

Ankete sprovedene u prethodne tri nedjelje pokazuju da konzervativci imaju ubjedljivu prednost, ali se njihova prednost smanjuje kako se blize izbori.

Prema najnovijem istrazivanju agencije Jugov (YouGov), koje nije obuhvatilo izborne jedinice u Sjevernoj Irskoj, konzervativci ce osvojiti 339 mandata, sto bi im bilo dovoljno da samostalno formiraju vladu, a laburisti 231 mandat, prenosi Gardijan.

Skotska nacionalna partija moze prema toj anketi da racuna na 35 mandata, Liberalne demokrate na 12, velski nacionalisti na cetiri, a Zeleni na jednog poslanika.

Biralista se zatvaraju u 22.00 (23.00 po centralnoevropskom).

TESKA POLITICKA GODINA

Izraelski parlament, Kneset, danas ce, kako se ocekuje, usvojiti zakon o sopstvenom raspustanju sto ce oznaciti kraj 22. sastava.

Ova godina ostace upamcena kao najteza u politickoj istoriji Izraela, pisu izraelski mediji.

Tom odlukom ce se otvoriti put trecim izborima u roku od 11 mjeseci, ako se u posljednjem trenutku ne objavi da je postignut preokret u dogovoru o novoj vladajucoj koaliciji.

Posto je je Izrael podijeljena drzava i da je duboko nepovjerenje izmedu rivalskih grupa, nema garancija da ce se novim glasanjem prevazici nestabilnost koja traje od prvih izbora ove godine, odrzanih u aprilu.

Nova izborna kampanja i izborni dan koji je nacionalni praznik kostace izraelsku ekonomiju milijarde, navodi AP.

Izrael ima prelaznu vladu koja ne moze da donosi zakone i budzet, ni da imenuje funkcionere, sto vec kosta zemlju, objasnjava Johanan Plesner, predsjednik Demokratskog instituta Izrael.

Jedinim izlazom iz politickog zastoja smatra se vlada nacionalnog jedinstva izmedu konzervativnog Likuda premijera Izraela Benjamina Netanjahua i njegovog glavnog rivala, lidera saveza partija centra Plavo i belo Benija Ganca, bivseg komandanta izraelske vojske.

Oni bi zajedno imali solidnu vecinu medu ukupno 120 poslanika Kneseta.

Ganc, medutim, nece da bude u vladi na cijem je celu Netanjahu protiv koga je u novembru podignuta optuznica zbog prevare, zloupotrebe povjerenja u tri korupcionaska slucaja, ukljucujuci mito u jednom od njih.

Netanjahu, premijer duze od 13 godina, najvise u istoriji Izraela, ocajnicki nastoji da ostane na vlasti kako bi se iz kabineta predsednika vlade branio od optuzbi.

A ako se ipak formira vlada nacionalnog jedinstva, on zahtijeva da u okviru eventualnog dogovora o rotaciji na mjestu premijera, on na njemu bude prvi – iz istih razloga.

Takode odbija da odustane od saveznistva s drugim desnicarskim i partijama ultraortodoksnih Jevreja.

Ganc je medutim izrazio spremnost da se dogovori o vladi nacionalnog jedinstva ako na celo Likuda dode neko drugi, umjesto Netanjahua.

Partijski izbori u Likud zakazani su danas za 26. decembar, ali je Netnjahu je za sada uspio da suzbije svaku pobunu unutar svoje partije.

On ima samo jednog rivala – Gideona Sara koji tvrdi da je sposoban da obezbijedi izvornu pobjedu Likudu ako postane voda stranke.

Uz Netanjahua su svi najvisi funkcioneri Likuda te se ocekuje da on ipak pobijedi Sara na partijskim izborima.

Netanjahu ne mora da se povuce zbog optuznice, ali izraelski zakon ne navodi sasvim jasno da li moze dobiti mandat da oformi vladu nakon novih izbora, te ce o tome morati da odluci vrhovni tuzilac.

Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se ocekuje da se poslije izbora nastavi politicki zastoj u Izraelu slican dosadasnjem.

RAZOCARENJE

Evropska komisija (EK) saopstila je da ce razmotriti reforme pranja novca tek nakon sto dovrsi temeljnu procjenu tog pitanja.

Time je EK pokopala nade da ce izvrsna vlast EU brzo postati strozija u borbi protiv prljavog novca koji tece kontinentom.

Prosle sedmice vlade EU podrzale su plan ojacavanja bloka u borbi protiv pranja novca uslijed niza bankarskih skandala. Kazali su da bi trebalo razmotriti osnivanje tijela EU sa nezavisnom strukturom i direktnim ovlascenjima nad zajmodavcima, sto je u skladu sa slicnim pozivima Evropskog parlamenta, pise Indikator.ba.

Ali izvrsna komisija EU uskoro ne planira konkretne predloge.

“Postupicemo prema potrebi nakon temeljne procjene”, rekao je Valdis Dombrovskis, naglasavajuci da je u ovoj fazi tesko pretpostaviti ishod ove analize.

Dombrovskis je rekao da zeli brzi napredak, ali planira da izda samo akcioni plan za borbu protiv pranja novca krajem marta, pokazuje nacrt dugorocne agende komisije.

To je privuklo kritiku zakonodavaca koji su zeljeli da Evropska unija hitno djeluje. “Kada je rijec o borbi protiv pranja novca, potrebno nam je manje akcionih planova i vise zakonodavnih mjera”, rekao je Markus Ferber, njemacki zastupnik desnog centra koji u finansijskim pitanjima vodi najvece politicko udruzenje u Evropskom parlamentu.

Kazao je da su vlade i zakonodavci jasno stavili do znanja da su reforme za borbu protiv prljavog novca hitne. “Bio bih razocaran kad bi te jasne poruke rezultirale samo jos jednim akcionim planom”.

“Vec imamo mnogo procjena uticaja. Moramo ih sada koristiti. Komisija bi trebalo da ubrza rad”, rekao je zastupnik Zelenih Sven Giegold.

EU je prosle godine usvojila akcioni plan za pranje novca, nakon sto se pokazalo da je 200 milijardi eura sumnjivih placanja izvrseno kroz malenu estonsku podruznicu Danske banke, u najvecem skandalu EU sa pranjem novca.

Uprkos tome sto kriminalne organizacije cesto peru sredstva nezakonitim aktivnostima u inostranstvu, borbu protiv finansijskog kriminala u EU trenutno vode nacionalne vlasti koje ne ostvaruju uvijek punu saradnju.

U novembru, povjerljivi izvjestaj Evropske centralne banke pokazao je da najveci kreditor Malte, drzavna banka Valeta, godinama nije uspjevala da rijesi rizik prljavog novca.

CEKAJU DOZVOLU

Boing 737 Maks, prizemljen od sredine marta poslije dvije tragedije u kojima je poginulo 346 ljudi, nece poceti ponovo da leti prije 2020. godine, rekao je danas Sef americke savezne agencije za avijaciju (FAA) Stiv Dikson.

“Ima jedan broj procedura, vaznih etapa koje treba preci i ako proracunate da svaka etapa uzima vrijeme, to ce se produziti u 2020. godinu”, rekao je Dikson za americku finansijsku televiziju CNBC.

On je odgovarao na pitanje da li ce njegova agencija ove godine izdati potvrdu za modifikovan Boing 737 Maks.

FAA je na meti kritika zato sto je dao certifikat za odredene kljucne sisteme Boingovog Maksa, ukljucujuci softver MCAS, koji se smatra odgovornim za nesrece, i ne namjerava da se zuri dok dubinski ne provjeri izmjene koje je Boing uveo u avion, rekao je Dikson.

Prvo treba da odobri novi sistem MCAS, zatim da sprovede test let da utvrdi da svi sitemi funkcionisu korektno i zatim da odobri potrebnu obuku za pilote.

“Pozvacemo medunarodne pilote da nam pomognu u tom procesu i zatim cemo objaviti izvjestaj i traziti od javnosti komentare i primjedbe”, rekao je sef americkog regulatornog tijela.

Upitan da li to moze biti krajem januara ili krajem februara 2020. on je rekao da je tesko reci i da nema kristalnu kuglu.

On je dodao da je vazno da timovi FAA blisko saraduju sa medunarodnim regulatornim tijelima i Boingom da osiguraju da se sve radi kako treba.

Neizvjesnost oko datuma vracanja u rad aviona 737 Maks, koji predstavljaju gotovo 80 odsto narudzbi Boinga, predstavlja tezak udarac za tog konstruktora aviona, koji se nadao da ce tokom decembra dobiti odobrenje da ponovo leti u SAD.

Dikson treba danas da bude saslusan u americkom Kongresu oko bliskih veza izmedu FAA i Boinga i navodnim propustima tokom prvobitnog odobravanja Maksa.

U KAMERUNU

Ekstremisti Boko Harama ubili su ove godine najmanje 275 ljudi na krajnjem sjeveru Kameruna, uprkos tvrdnjama vlade s pocetka godine da je ta islamisticka grupa oslabila u toj oblasti, objavio je danas Amnesti internesnal.

Vise od 80 odsto zrtava, koje su ubijene izmedu januara i novembra su civili, navela je medunarodna organizacija za zastitu ljudskih prava poslije dvonedjeljne misije u toj oblasti.

V.d. regionalnog direktora za zapadnu i centralnu Afriku AI Samira Daud je rekla da ljudi u tom dijelu Kameruna “zive pod terorom”.

“Mnogi od njih su bili svjedoci napada Boko Harama i izgubili su clanove porodice ili prijatelje. Oni se vise ne pitaju da li ce biti novih napada, vec kada ce se dogoditi. Osecaju da su ih vlasti potpuno napustile”, kazala je ona.

Deceniju duga pobuna Boko Harama, zapoceta na sjeveroistoku Nigerije, prelila se preko granica u Kamerun, kao i Niger i Cad.

Ta islamisticka grupa je ubila desetine hiljada ljudi i primorala milione da napuste domove, prenosi AP.

Prethodnih godina pojedini borci Boko Harama su se priklonili Islamskoj drzavi, stvorivsi tako novu prijetnju, napominje americka agencija.

Ta grupa odgovorna je za kidnapovanje skoro 300 nigerijskih ucenika iz Ciboka 2014, od kojih je vecina oslobodena.

OSTAR KOMENTAR

Brazilski predsjednik Zair Bolsonaro nazvao je 16-godisnju svedsku aktivistkinju Gretu Tunberg “malim deristem”.

Tunberg je u svom govoru govorila kako je zabrinuta zbog krcenja sume u Amazonu, a spomenula i ubistva domorodackih stanovnika u prasumi, prenosi klix.ba

“Greta je rekla da su Indijanci umrli jer su branili Amazon. Impresivno je kako mediji daju prostor takvom deristu”, izjavio je Bolsonaro koristeci rijec “pirralha”.

Svedska tinejdzerka komentarisala je smrt autohtonog stanovnistva u vrijeme UN-ove medunarodne konferencije o klimatskim promjenama na kojoj je brazilska politika zastite okolisa bila predmet kritika.

Krcenje suma Amazona poraslo je do jula za gotovo 30 odsto.

“Autohtono stanovnistvo doslovno ubijaju zbog pokusaja zastite suma od ilegalnog krcenja”, porucila je. “Sramotno je da svijet o tome suti”.

NOVI SISTEM

Penziona reforma francuskog predsjednika Emanuela Makrona u potpunosti ce se primjenjivati na nove zaposlene od 2022. godine, ali prelazak na univerzalan sistem za penzionisanje za one koji vec rade mogao bi da se odlozi do 2035. godine, pisu francuski mediji.

Premijer Eduar Filip danas ce iznijeti nacrt reforme penzionog sistema, koji trenutno sadrzi neke od najvecih beneficija u idustrijalizovanom svijetu.

Zbog reforme radnici u javnom sektoru strajkuju vec sedam dana. Mnogi gradani jutros su izrazili negodovanje zbog neredovnog zeljeznickog i metro prevoza. I skole su zatvorene zbog masovnih protesta.

Filip je juce rekao poslanicima vladajuce stranke da ne postoje magicna saopstenja koja bi mogla da ubijede “natvrdoglavije” sindikate da odustanu od svojih zahtjeva.

Radio “Frans Inter” izvijestio je da ce novi sistem uticati na mlade ljude koji zapocinju novi posao od 1. januara 2022. i da ce od tog datuma biti odredena minimalna penzija od 1.000 eura mjesecno za one koji su odradili pun radni staz.

Makron je odlucan da pojednostavi sistem koji obuhvata vise od 40 posebnih penzijskih planova, isticuci da bi jedinstveni sistem koji se zasniva na bodovima bio pravedniji, dajuci svakom penzioneru ista prava za svaki euro doprinosa.
j
Najvece protivljenje predlogu novog penzionog sistema dolazi od zaposlenih koji imaju posebne beneficije, ukljucujuci radnike u zeljeznici, lucke radnike i pjevace iz Pariske opere koji imaju pravo na punu penziju prije prosjecne starosne dobi od 62 godine.

“NEPRIJATELJI DRZAVE”

Najmanje 250 novinara je iza resetaka u svijetu, a po tome je na prvom mjestu Kina, jedan od autoritarnih rezima koji ne tolerisu nezavisnost medija, saopstila je americka nevladina organizacija za slobodu stampe “Komitet za zastitu novinara” (CPJ).

Mnogi od ovih novinara optuzeni su da su “neprijatelji drzave” ili da su objavljivali “lazne vesti”, primetio je CPJ sa sedistem u Njujorku.

Naveo je Tursku, Saudijsku Arabiju, Eritreju, Vijetnam i Iran kao zemlje u kojima je to zanimanje takode posebno rizicno.

CPJ je identifikovao najmanje 48 novinara zatvorenih u Kini, jedan vise nego 2018. godine.

Turska slijedi sa 47 sto jeste manje nego 2018. godine (68), ali nije i stvarno poboljsanje, jer je vlada u Ankari uspjela da zatvori vise od stotinu medija i pokrene krivicno gonjenje zbog “opravdavanja terorizma”, te su mnogi novinari izgubili posao ili su zastraseni.

“Desetine novinara u Turskoj cekaju sudenje, dok su drugi osudeni u odsustvu i prijeti im hapsenje ako se vrate u svoju zemlju”, naglasio je Komitet.

Na neslavnom podijumu su i Saudijska Arabija i Egipat, sa po 26 novinara u zatvorima.

U Saudijskom kraljevstvu je zatvoreno 18, a da ne znaju za sta su okrivljeni, a CPJ je zabrinut i zbog tamosnjih slucajeva “premlacivanja, paljenja i nedovoljne ishrane politickih zatvorenika, ukljucujuci cetiri novinara”.

Ukupno 250 novinara u svijetu i dalje je preveliki broj, smatra CPJ, cak i ako je manji nego 2018. (255) i 2016. godine (273).

Medu karakteristicnim slucajevima, ta NVO je navela Kineskinju Huang Secin, uhapsenu u oktobru posle reportaze o svom ucescu u pro-demokratskim povorkama u Hongkongu, i Egipcanina Mohamada Mosaeda, kaznjenog jer je poslao jedan “tvit” tokom zabrane koriscenja interneta kojom je vlast ogranicila sirenje vijesti o demonstracijama zbog poskupljenja cijena goriva.