SVEDANKA KRISTINA DOKTARE

Svedska ljekarka i autorka Kristina Doktare, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1988. kao clanica UN-novih mirovnih snaga, vratila je to prestizno priznanje u znak protesta protiv urucenja Nobelove nagrade za knjizevnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, pise Al Dzazira Balkan.

Kako se navodi, ona je 1992. godine prva progovorila o sistematskim silovanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i, kao ljekarka UN, ukazala sta se desava.

Veceras je govorila pred stotinama okupljenih u svedskoj prijestonici u znak protesta protiv odluke Svedske akademije da uruci priznanje austrijskom piscu, koji je tokom ratova na teritoriji bivse Jugoslavije podrzavao rezim Slobodana Milosevica i koji otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Cestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vracam”, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci, a okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime.

Dodaje se da je govorila o ratovima na Balkanu, odakle je izvjestavala i ukazivala na zlocine koji se dogadaju. Govorila je o smradu raspalih tijela i uzasima kojima je svjedocila.

“Dok god zivim, svjedocicu da istina o uzasnom ratu nikad ne bi bila negirana”, dodala je.

Doktare je istakla da je ranije bila ponosna na Akademiju, “Nobelova nagrada bila je svake godine velika stvar za Svedsku, a sada osjecam sramotu i krivicu”.

SESTI DAN STRAJKA

Zaposleni na aerodromima, nastavnici i drugi radnici u Francuskoj pridruzili su se danas strajku zaposlenih sirom zemlje.

Sindikati su pojacali pritisak na vladu da odustane od najavljenih promjena u nacionalnom sistemu penzionisanja, a policija je naredila da prodavnice i restorani ostanu zatvoreni u Parizu, iz straha da ce u popodnevnim satima tokom marsa demonstranata doci do nasilja na ulicama.

Francuski sindikati pozvali su radnike da organizuju jedan od najvecih protesta tokom proteklih decenija, nadajuci se da ce sestog dana strajka nadmasiti broj od 800.000 ljudi, koliko je prosle nedjelje izaslo na ulice protestujuci protiv reforme penzionog sistema koju je predlozio francuski predsjednik Emanuel Makron, prenio je Rojters.

Putnici su se suocili sa poremecajem u saobracaju, skole su zatvorene u Parizu, a nacionalni avioprezoznik Er Frans je saopstio da je redukovao domace letove za 25 odsto.

Sindikati ne pokazuju znake odustajanja i pozivaju radnike u zeljeznici, ljekare, nastavnike i druge zaposlene u javnim sluzbama da se suprotstave Makronu, prije nego sto njegova vlada sjutra iznese predlog reforme penzionog sistema.

“Ne mogu nam reci koliko ce sistem biti posteniji, jednostavniji”, rekao je Iv Vejrie, voda sindikata Fors Uvrie za Radio Sud.

Trenutno, pojedini radnici u Francuskoj mogu da odu u penziju u 50-im godinama.

Reforma je centralna tacka Makronove vizije transformacije francuske ekonomije. Ministri u vladi insistiraju na tome da je sadasnji sistem nepravedan i finansijski neodrziv, dok sindikati kazu da reforma smanjuje prava radnika i primorava ljude da rade duze za manja primanja.

DRZACE SE PRINCIPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon samita o uspostavljanju mira na istoku zemlje u Parizu.

On je istakao da Ukrajina u tom procesu nece ustupiti svoju teritoriju niti odustati od svoje samostalnosti i nezavisnosti.

Nakon jucerasnjeg sastanka u “normandijskom formatu”, Zelenski je istakao tri principa kojih ce se Ukrajina drzati na putu uspostavljanja mira na istoku drzave, saopsteno je iz ukrajinske ambasade u Beogradu.

Prvi je, kako se navodi, nemogucnost federalizacije Ukrajine koja je unitarna drzava.

Drugi princip, prema kome ukrajinska drzava ima jasan stav, predstavlja nemogucnost uticanja na vektor njenog kretanja i razvoja. Ukrajina je nezavisna, samostalna, demokratska drzava, ciji ce vektor razvoja uvijek birati iskljucivo narod Ukrajine, rekao je Zelenski.

Treci je nemogucnost kompromisa prilikom rjesavanja situacije na istoku Ukrajine putem ustupanja teritorija unutar medunarodno priznatih granica. Za svakog Ukrajinca Donbas i Krim predstavljaju dio Ukrajine, dodaje se.

Lideri Ukrajine, Rusije, Njemacke i Francuske okupili su se juce na novom samitu u Parizu u pokusaju da nadu nacin za okoncanje petogodisnjeg rata na istoku Ukrajine i da ozive mirovni sporazum iz Minska.

Novi samit za uspostavljanje mira na istoku Ukrajine bice organizovan za cetiri mjeseca.

INPICMENT

Americki Kongres je objavio da ce proces impicmenta protiv predsjednika SAD-a Donalda Trampa biti pokrenut po dvije tacke – zloupotreba vlasti i opstrukcija Kongresa.

Predsjedavajuci odbora za pravna pitanja Predstavnickog doma americkog Kongresa demokrata Dzeri Nadler, rekao je novinarima da je Tramp zloupotrijebio svoj polozaj pritiskom na Ukrajinu i “djelajuci iznad ovlascenja”.

“Niko, pa ni predsjednik ne moze biti iznad zakona”, dodao je on.

Nadler je dodao da da je druga tacka impicmenta opstrukcija Kongresa i da ce Odbor za pravna pitanja obJe tacke razmotriti tokom nedelje.

CEREMONIJA U SVEDSKOJ

Austrijskom piscu Peteru Handkeu urucena je Nobelova nagrada za knjizevnost za ovu godinu, na svecanoj ceremoniji u Svedskoj.

Prvo su dodijeljenje nagrade za fiziku naucnicima Dzimu Piblsu, Miselu Majoru i Didjeu Kelou, zatim naucnicima Dzonu B. Gudinafu, M. Stenliju Vitingamu i Akiri Josinu za hemiju.

Nagrade u oblasti medicine urucene su naucnicima Vilijemu Kejlinu, Piteru Retklifu i Gregu Semenci, prenosi Blic.

Prije nego sto je nagrada urucena Handkeu, Nobel za knjizevnost je dodijeljen poljskoj spisateljici Olgi Tokarcuk koja je dobitnik te prestizne nagrade za proslu godinu, ali joj nagrada nije urucena.

Austrijski pisac Peter Handke bio je sledeci koji je primio nagradu, Nobela za knjizevnost za ovu godinu.

Priznanje je dobio, kako je saopsteno, za uticajno djelo koje je jezickom domisljatoscu istrazilo periferiju i specificnost ljudskog iskustva.

“Njegovo pisanje je uticalo na nekoliko generacija u poslijeratnoj Evropi. Handke cesto pise o povratku svojim korijenima. Rekao je da ga je klasika ocuvala, ali on je moderan pisac”, rekao je Anders Olson, pisac i profesor na univerzitetu u Stokholmu, tokom uvodnog govora u kojem je obrazlozio zasto je dobitnik nagrade upravo austrijski pisac.

O Handkeu je bilo mnogo polemike prethodnih dana.

Iako je nesporno da je veliki pisac, glavna kritika koja se odnosi na njegov lik i djelo vezana je za cinjenicu da je podrzavao politiku nekadasnjeg predsjednika SRJ Slobodana Milosevica.

POZARI U AUSTRALIJI

Gust dim od velikih australijskih pozara nadvio se nad Sidnejem dans i uvukao u zgrade, pa su se posvuda oglasili protivpozarni alarmi, a zbog slabe vidljivosti zaustavljen je trajektni saobracaj.

Sezdeset kilometara duga vatrena stihija unistava podrucja suve i zapaljive vegetacije sjeverozapadno od Sidneja, najveceg australijskog grada, i siri opasan dim sirom istocne obale i nad Tihim okeanom, a izmaglica od pozara dosla je cak do Novog Zelanda, pokazuju satelitski snimci.

“Ovaj dim koji imamo oko mjesec dana je bez presedana i ti su uslovi opasni za zdravlje ljudi”, rekao je Ricard Brume, zvanicnik vlade Novog Juznog Velsa zaduzen za zdravlje okoline.

Brume je kazao da bi mnogi ljudi mogli imati simptome iritacije sluznice grla, nosa i ociju, a u rizicnoj grupi su oni koji imaju zdravstvenih problema, mala djeca i stariji. Indeks kvaliteta vazduha u Sidneju u nekim je dijelovima grada tokom dana bio 11 puta veci od praga koji se smatra opasnim, pokazuju vladini podaci.

Sumski pozari vec vise od dvije sedmice dimom i pepelom prekrivaju Sidnej, u kojem zivi vise od pet miliona ljudi.

Zbog izmaglice je nebo narandasto tokom dana, vidljivost je smanjena i mnogi ljudi nose maske.

Iako nije izdato sluzbeno naredenje za evakuaciju, mnogi stanovnici ugrozenih podrucja odlucili su da napuste svoje domove, rekao je za Rojters gradonacelnik Hauksberija Bari Kalvert.

Vise od stotinu pozara gori u istocnim australijskim saveznim drzavama – Novom Juznom Velsu, Viktoriji i Kvinslendu, a mnogi od njih jos od novembra.

Najmanje cetiri osobe poginule su u pozarima i unisteno je vise od 680 domova, a spaljeno podrucje je velicine milion hektara.

Mnoga dogadanja na otvorenom su otkazana u utorak zbog dima.

Trajekti u Sidneju ne voze zbog smanjene vidljivosti.

Gust dim cak se uvukao u zgrade zbog cega su se oglasili pozarni alarmi u kancelarijama i domovima, te na zeljeznickim stanicama i univerzitetskim kampusima, saopstile su vlasti.

AKO UKRAJINCI PREUZMU GRANICU

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je na moguci scenario ukoliko ukrajinske trupe preuzmu kontrolu nad granicom s pobunjenicima.

Ako ukrajinske trupe preuzmu kontrolu granice izmedu Rusije i istocnog dijela zemlje koji drze ukrajinski pobunjenici, moze doci do masakra slicnog onom u Srebrenici koji se dogodio tokom sukoba na Balkanu, rekao je Putin, prenosi Rasa tudej, objavio je B92.

Upozorenje ruskog predsjednika stiglo je dan nakon prvog sastanka s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Parizu.

Pomirenje izmedu ukrajinske vlade i snaga samoproglasenih Donjecke i Luganske republike, koje se granice s Rusijom, bila je glavna tacka dnevnog reda.

Plan mira prema Minskim sporazumima ukljucuje ustavnu reformu, amnestiju pobunjenika i izbor poslanika za ukrajinski parlament koji ce predstavljati stanovnike otcjepljenih regiona.

Konacni korak bi bio da ukrajinske trupe preuzmu kontrolu nad granicom.

Kijev je pristao na ovaj plan, ali je istakao da prvo mora doci do preuzimanja granice.

U 84. GODINI

Umro je Jurij (Juri) Luskov, gradonacelnik Moskve od 1992. do 2010, javili su danas ruski mediji.

Televizija Rusija 24 objavila je danas da je bivsi gradonacelnik Moskve umro u 84. godini u NJemackoj gdJe je bio podvrgnut operaciji srca.

“Iskreno zalim sto je otisao taj energican i veseo covek, koji je vodio Moskvu tokom teskog postsovjetskog perioda i ucinio mnogo za grad i za Moskovljane. Moje saucesce njegovoj porodici i njegovim bliznjim”, napisao je na Tviteru sadasnji gradonacelnik Moskve Sergej Sobjanjin.

Na mjesto gradonacelnika imenovao ga je tadasnji predsjednik Boris Jeljcin 1992. godine. Luskov je transformisao glavni grad Rusije na kontroverzan nacin i bio je optuzivan za korupciju i kritikovan zbog rusenja istorijskih zgrada zrtava gradevinskih spekulacija.

Njegova supruga Jelena Baturina, obogatila se u nekretninama i izgradnji u Moskvi i prema casopisu Forbs je najbogatija zena u Rusiji, vrijedna 1,2 milijardi dolara.

Bio je istaknuta figura na ruskoj politickoj sceni i jedno vrijeme viden kao nasljednik Borisa Jeljcina na mjestu predsjednika krajem 1990-ih a Luskova je smijenio Kremlj 2010, posto je “izgubio povjerenje” predsjednika Dmitrija Medvedeva i tadasnjeg premijera Vladimira Putina.

Luskova je zamijenio Sergej Sobjanjin koji je bio zamjenik tadasnjeg predsjednika vlade Putina.

Poslije otpustanja Luskov je napustio vladajucu partiju Jedinstvena Rusija i povukao se iz politickog zivota, a rijetko se pojavljivao u medijima.

CESKA

Ceska policija, nakon krace potjere, otkrila je vozilo muskarca koji je jutros u bolnici u Ostravi, pucajuci iz pistolja, ubio sestoro ljudi a dvoje ranio. Napadac je, kada ga je policija nakon visecasovne potjere nasla, pokusao da izvrsi samoubistvo i tokom prevoza u bolnicu je preminuo, saopstio je ministar unutrasnjih poslova Jan Hamacek.

“Napadac je mrtav. Izvrsio je samoubistvo”, javio je prije toga pozivajuci se na izvor iz policijske istrage portal Seznam.cz, dok je policija objavila na Tviteru da je nasla vozilo i utvrduje identitet muskarca u kolima koji je sebi tokom intervencije pucao u glavu.

Prema saznanjima Radiozurnala, napadac je 42-godisnji gradevinski tehnicar iz Ostrave koji je, kako je rekao radiju njegov sef Ales Zigula koji ga je prepoznao na fotografijama policije, umislio da niko ne zeli da ga lijeci iako je tesko bolestan a posljednjih 14 dana je bio na bolovanju.

U cekaonicu traumatoloske ambulante Fakultetske bolnice u Ostravi napadac je usao nesto poslije 7 sati jutros, izvadio pistolj i poceo, kako je saopstio ceski premijer Andrej Babis, da puca ljudima u cekaonici iz blizine u glave i vratove a zatim je pobjegao.

“Sve zrtve su pacijenti. Rijec je o cetiri muskarca i dvije zene”, kazao je direktor bolnice u Ostravi Jirzi Havlant.

Petoro pacijenata iz cekaonice ubijeno je na licu mjesta a jedan je podlegao povredama tokom operacije, dok je o toku operacija jos dvoje tesko povrijedenih, saopstio je direktor Havlant.

Policija jos uvijek ne zna kakvi motivi su naveli napadaca da poubija ljude u cekaonici bolnice, ali vrlo brzo nakon tragedije saopsteno je da se po svemu sudeci ne radi o teroristickom napadu.

Premijer Andrej Babis otkazao je posjetu Estoniji i uputio se u Ostravu a ministar zdravstva Adam Vojteh prekida posjetu Saudijskoj Arabiji i vraca se u Cesku.

Policija preduzima pojacane mjere da obezbijedi odabrane tzv. meke ciljeve sirom Ceske posebno i zbog predstojeceg Bozica kada se vise ljudi okuplja na tradicionalnim bozicnim vasarima u svim vecim gradovima u zemlji.

Pojacano je i policijsko obezbedenje uz patrole sa puskama i automatima oko bolnica u Pragu.

Danasnja pucnjava u bolnici u Ostravi na istoku zemlje druga je najveca tragedija te vrste u istoriji Ceske, poslije pucnjave u restoranu u Uherskom Brodu 2015. kada je jedan Ceh upucao osmoro ljudi i na kraju izvrsio samoubistvo.