ZBOG AZILANATA

Burna diskusija zbog povratka protjeranog sefa jednog kriminalnog klana, natjerala je njemacku vladu da poostri granicne kontrole.

Libanac Ibrahim Miri, sef jednog kriminalnog klana u Njemackoj, bio je protjeran, a potom se ilegalno vratio u Njemacku i podnio zahtjev za azil.

Zbog ovog slucaja je ministar unutrasnjih poslova Njemacke Horst Zehofer, nalozio poostravanje kontrola na granicama i prosirenje kontrola unutar zemlje.

“Slucaj Miri je test za nasu demokratiju. Ako se ne nametne pravna drzava onda ce gradani izgubiti povjerenje u cjelokupni sistem azila”, upozorio je Zehofer.

Cilj poostravanja kontrola je da se nadu osobe koje i pored zabrane povratka u Njemacku borave u toj zemlji.

Inace, Njemacka je nakon izbjeglicke krize 2015. godine uvela kontrole na svojim granicama ka Austriji, ali su do sada one bile sprovodene po slucajnom uzorku. Sada, prema odluci ministra, kontrole ce biti strozije i opseznije.

Nemacki “Bild” prenosi da ce morati da se racuna na kontrole i na sporednim putevima u blizini granice. A ukoliko neko uprkos zabrani ulaska u zemlju pokusa da prede granicu bice, kako je najavljeno, odmah vracen.

Ukoliko osoba sa zabranom ulaska u Njemacku podnese zahtjev za azil na njemackom tlu bice uhapsena, a za ilegalan boravak predvidena je zatvorska kazna do tri godine.

“Vazno je da se sudski postupak zavrsi dok je lice u zatvoru”, napominje Zehofer dodajuci da to znaci da onaj ko i pored zabrane ulaska u Njemacku podnese zahtjev za azil ne moze biti na slobodi, vec mora da u zatvoru ceka da mu molba bude rijesena, a onaj kome molba bude odbijena bice odmah protjeran.

NJEMACKA

Njemacka policija pokrenula je istragu protiv trojice 14-godisnjaka zbog podsticanja mrznje, nakon sto su tinejdzeri navodno svirali antisemitske pjesme.

Oni su to uradilii nakon posjete koncentracionom logoru Buhenvald.

Zbog tog incidenta, oni bi mogli da budu izbaceni iz skole, a istraga je pokrenuta nakon sto ih je njihova skola u Grunbergu na zapadu Njemacke, prijavila policiji, prenosi Dojce vele.

Incident se dogodio 15. oktobra, kada su trojica tinejdzera skole “Teo Koh” navodno pustala anti-semitske pjesme na pametnom telefonu i pjevali u skolskom autobusu, a nakon obilaska nekadasnjeg nacistickog logora.

Kako se navodi, za sada se razmatra koje mjere ce biti preduzete protiv njih, a najgora bi mogla da bude izbacivanje iz skole.

Inace, skola koju pohadaju, osvojila je nekoliko nagrada za rad protiv rasizma, a ucenici devetog razreda te skole cetiri mjeseca su radili na projektu koji se bavio nacizmom.

Logor Buhenvald koji se nalazi u centralnoj Njemackoj, koristili su nacisti kao radni logor od 1937. do 1945. godine i u njemu je umrlo 56.000 ljudi, od cega 11.000 Jevreja i 8.000 sovjetskih ratnih zatvorenika.

Logor je pretvoren u memorijalni centar koji sluzi za podsJecanje na nacisticke zlocine.

NA JUGU TAJLANDA

Najmanje 15 ljudi ubijeno je u napadu muslimanskih separatista na jugu Tajlanda, izjavio je danas portparol tajlandske vojske.

Napad je bio sinoc u provinciji Jala, kod dva kontrolna punkta vojske, rekao je portparol Pamote Prom-in.

Dvanaest osoba je ubijeno na licu mjesta, a tri su podlegle povredama u bolnici.

Ovo je jedan od najsmrtonosnijih napada od pocetka sukoba koji traje 15 godina na vecinski muslimanskom jugu u zemlji u kojoj pretezno zive budisti.

Najmanje 7.000 osoba stradalo je u konfliktu.

Napadi su rjedi od 2014, kada je vojska uvela policijski cas i redovne patrole.

JUNKER VJERUJE

Velika Britanija ce istupiti iz EU do 31. januara sljedece godine, izjavio je predsjednik Evropske komisije ?Zan-Klod Junker.

On je za BBC rekao da vjeruje da ce se Bregzit dogoditi na isteku posljednjeg produ?zetka roka izlaska Britanije iz Unije.

Junker je istakao da je Bregzit preduga prica koja mora da se zavrsi.

Premijer Velike Britanije Boris Dz?onson izjavio je ranije da ce do kraja decembra 2020. godine postici trgovinski sporazum sa EU, prenosi B92.

Dok pojedini britanski poslanici misle da ce se sporazum lako postici, Junker je podsjetio na cinjenicu da su slicni pregovori sa Kanadom “trajali godinama”.

“VISOK STEPEN POVJERENJA”

Kineski predsjednik Si Dinping izrazio je danas “visok stepen povjerenja” u nepopularnu seficu vlade Hong Konga Keri Lam, javila je agencija Sinhua.

Si se sa Keri Lam sastao u Sangaju, dok se prodemokratski protesti u bivsoj britanskoj koloniji nastavljaju.

Kineski predsjednik je na sastanku uputio apel da se uloze napori u cilju poboljsanja zivota ljudi, kao i da se se doprinese dijalogu u svim sferama drustva u Hong Kongu.

Protesti u Hong Kongu su poceli u junu, zbog, u meduvremenu suspendovanog predloga zakona o ekstradiciji koji predvida izrucenje osumnjicenih Pekingu. Policija je u nedjelju koristila suzavac i vodene topove da bi rastjerala nekoliko hiljada demonstranata prodemokratskog pokreta.

Demonstranti traze ostavku sefice vlade i istragu o tome da li je policija koristila prekomjernu silu u suzbijanju protesta.

ZBOG OPTUZBI

Pjongjang je saopstio da su sanse za pregovore sa SAD sve manje posto je americki Stejt department optuzio Pjongjang da podrzava terorizam.

U godisnjem izvestaju Stejt departmenta, Sjeverna Koreja je ponovo svrstana medu drzave koje podrzavaju terorizam.

Kako se navodi u izvestaju od petka, Sjeverna Koreja se optuzuje i za “umijesanost u ubistva na stranoj teritoriji”.

Sjevernokorejsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je taj dokument, uz ocjenu da je rijec o “politicki motivisanoj ozbiljnoj provokaciji”, javila je agencija KCNA.

Portparol ministarstva spoljnih poslova optuzio je SAD da su “zariste” terorizma.

“Mogucnosti za dijalog Sjeverne Koreje i SAD-a sve su manje zbog stava i polozaja SAD-a”, dodao je portparol.

ERDOGAN NAJAVIO

Ankara moze da kupi ruske ratne avione ako Sjedinjene Americke Drzave otkazu isporuku aviona F-35.

Ovu informaciju novinarima je potvrdio predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan.

“Kada smo kupili S-400 (raketni sistem), nikoga nijesmo pitali za dozvolu, pa ako donesemo odluku, kupicemo ih”, rekao je Erdogan, na pitanje da li Ankara moze da sklopi sporazum sa Moskvom o isporuci ruskih lovaca, prenio je TASS.

“Ako problem sa F-35 ne bude rijesen, preduzecemo potrebne korake,” dodao je turski lider.

EVROPSKA SLUZBA KOPERNIKUS

Oktobar ove godine bio je najtopliji oktobar ikad registrovan na planeti, saopstila je danas evropska sluzba Kopernikus o klimatskim promjenama, navodeci da se radi o petom uzastopnom mjesecu kada je toplotni rekord ili potucen ili mu se temperatura priblizila.

Oktobar 2019. godine bio je 0,63 stepena Celzijusa iznad prosjecne temperature referentnog perioda 1981-2000, cime je neznatno oboren rekord iz oktobra 2015, za 0,01 stepen Celzijusa, ali je bio 1,2 stepena Celzijusa iznad temperature u predindustrijskom periodu.

“To je peti uzastopni mjesec u kome se registruje rekordno visoka temperatura ili temperatura koja je vrlo blizu rekordne”, naveo je Kopernikus.

Jun 2019. bio je najtopliji jun ikad registrovan, a juli je dostigao apsolutni rekord najtoplijeg mjeseca ikad registrovanog. Avgust 2019. je bio drugi po toploti za mjesec avgust, a septembar je bio na prvom mjestu.

Cetiri posljednje godine bile su najtoplije ikad registrovane na planeti, i vec je u avgustu Svjetska meteoroloska organizacija vec procijenila da ce 2019. biti medu pet najtoplijih godina, sto odgovara predvidanjima naucnika o uticaju klimatskih promjena, navodi Frans pres.

I ZVANICNO

SAD su obavijestile Ujedinjene nacije da su zapocele proces napustanja Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Americki drzavni sekretar Majk Pompeo, rekao je u ponjedeljak da je predao zvanicno obavjestenje Ujedinjenim nacijama.

Time zapocinje proces povlacenja koji traje godinu.

Pompeo je Pariski sporazum o klimi nazvao “ekonomskim nefer teretom” za americku ekonomiju.

Oko 200 drzava potpisalo je Pariski sporazum o klimi, prema kojem svaka zemlja postavlja ciljeve za smanjenje emisije stetnih gasova koji vode do klimatskih promjena.

SAD su prva zemlja koja se povlaci iz sporazuma.

Iako je americki predsjednik Donald Tramp sredinom 2017. donio odluku o napustanju, SAD to nijesu mogle da ucine do sada, posto sporazum zabranjuje povlacenje zemlje tokom prve tri godine od njegove ratifikacije.

DZONSON

Britanski premijer Boris Dzonson pozvao je danas lidera opozicione Laburisticke stranke Dzeremija Korbina da razjasni svoj stav o izlasku zemlje iz Evropske unije (EU) (Bregzit), vise od mjesec dana od vanrednih parlamentarnih izbora namijenjenih za izlazak iz zastoja o Bregzitu.

“Biraci koji budu glasali za narednog premijera, zasluzuju da znaju sta svaki potencijalni kandidat zeli da uradi sa Bregzitom”, naveo je Dzonson u pismu upucenom Korbinu.

Britanski premijer je dodao da Korbin mjesecima odbija da se izjasni o vrsti dogovora sa EU o Bregzitu.

“Vrijeme je da se razjasni i objasni vas projekat”, naveo je Dzonson u pismu.

Laburisticka stranka, glavna opoziciona formacija u Velikoj Britaniji, obecala je da ce rijesiti pitanje Bregzita sest mjeseci poslije izbora, ukoliko na tom glasanju pobjedi.

Laburisti zele da sa EU pregovaraju o novom dogovoru o Bregzitu koji bi ukljucio carinsku uniju sa EU. Kasnije bi organizovali referendum o tom dogovoru.

“Vas sadasnji stav izgleda kao da zelite da se vratite na pocetak”, rekao je Dzonson koji smatra da je dogovor koji je on zakljucio sa Briselom “jedini nacin sprovodenja Bregzita”.