PREDSJEDNICKI IZBORI

Predsjednik Rumunije Klaus Johanis ubjedljivo je pobijedio u drugom krugu juce odrzanih predsjednickih izbora u toj zemlji.

Konzervativac Johanis (60) osvojio je 63,2 odsto glasova, a doskorasnja premijerka, kandidatkinja Socijaldemokratske partije Vijorika Dancila 36,8 odsto, pokazuju rezultati na osnovu 88 odsto prebrojanih glasova.

U prvom krugu izbora prije dvije nedjelje, Johanis je osvojio 37,8 odsto glasova, a Dancila 22,2 odsto.

Poslije objavljivanja rezultata, Johanis je u sjedistu Nacionalne liberalne stranke rekao da je “pobijedila moderna, evropska, normalna Rumunija”.

“Prihvatam ovu pobjedu s radoscu, zahvalnoscu, skromnoscu i vjerom u Rumuniju”, rekao je Johanis, pripadnik njemacke manjine koji je prije ulaska u politiku predavao fiziku u srednjoj skoli.

Izlaznost na izborima bila je 49,87 odsto, manje nego 2014. godine, kada je glasalo 53,17 odsto biraca.

Johanis je prije izbora obecao nastavak borbe protiv korupcije i jacanje vladavine prava u zemlji sa 19,4 miliona stanovnika.

Parlament Rumunije je 10. oktobra izglasao nepovjerenje Dancilinoj vladi, koja se nasla pod teretom optuzbi za korupciju i kritika Evropske unije zbog pravosudnih reformi, koje se tumace kao ugrozavanje vladavine prava i nezavisnosti sudija.

Poslanici su 4. novembra izglasali novu, manjinsku vladu na celu s Ludovikom Orbanom iz Nacionalne liberalne stranke, na cijem je celu ranije bio Johanis.

Iako je clanica EU od 2007. godine, u Rumuniji je rasireno siromastvo, a vise od 25 odsto stanovnistva zivi s manje od 5,5 dolara na dan, pokazala je proslogodisnja studija Svjetske banke.

PREDSJEDNICA POTPISALA

Samoproglasena predsjednica Bolivije Danine Anjez potpisala je danas zakon o odrzavanju novih predsjednickih izbora, na kojima bivsi predsjednik Evo Morales nece moci da ucestvuje.

Kako prenosi AP, ona je obecala da ce organizovati “pravedne, ciste i transparentne izbore”.

U tom zakonu nije odreden datum novih izbora, vec ce o tome odluku donijeti nova izborna komisija koja tek treba da bude imenovana.

Nacrt zakona je prethodno usvojio bolivijski Senat, a njime se zabranjuje reizbor svakome ko je uzastopno obavljao dva predsjednicka mandata.

Inace, prelazna vlada Bolivije podnijela je tuzbu za pobunu i terorizam protiv bivseg predsjednika Eva Moralesa.

Vrsilac duznosti sefa diplomatije Arturo Muriljo izjavio je u subotu da se optuzbe odnose na video-snimak na kojem se, navodno, cuje Morales koji koordinira blokadama tokom ulicnih protesta u Boliviji.

Muriljo je dodao da vlada za Moralesa trazi maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 do 20 godina zatvora.

Bolivija je zapala u krizu poslije Moralesove pobjede na osporenim izborima 20. oktobra.

On je podnio ostavku 10. novembra, a nakon toga dobio je azil u Meksiku.

LOKALNI IZBORI

Prodemokratski kandidati osvojili su vise od trecine mjesta na danasnjim lokalnim izborima u Hongkongu.

To pokazuju djelimicni rezultati glasanja koje se smatra testom podrske visemjesecnim antivladinim protestima u toj autonomnoj kineskoj teritoriji.

Medu pobjednicima izbora, na kojima je zabiljezena visoka izlaznost, su bivsi studentski lideri i kandidat koji je zamijenio poznatog aktivistu Dzosuu Vonga, jedinu osobu kojoj je zabranjeno ucesce na izborima.

Pobijedio je i jedan od organizatora protesta Dzimi Sem, pretucen u oktobru, kao i prodemokratski poslanik kojem je napadac odgrizao dio uha.

Prema nepotpunim rezultatima, prodemokratski kandidati osvojili su 159 od 452 mandata u 18 okruznih vijeca.

Najtezi poraz dozivjela je najveca hongkonska prokineska stranka, posto je vise od 100 od njena 182 kandidata izgubilo.

Izborna komisija je saopstila da je glasalo 71 odsto od 4,1 milion registrovanih biraca, znatno vise od 47 odsto, kolika je bila izlaznost na istim izborima odrzanim prije cetiri godine.

Danasnji izbori imaju veliki simbolicki znacaj u gradu polarizovanom dugotrajnim protestima, posto se smatra da dobar rezultat opozicije ukazuje da javnost i dalje podrzava demonstrante, iako na protestima ima sve vise nasilja.

Sefica vlade Hongkonga Keri Lam izjavila je danas poslije glasanja da su nemiri otezali organizovanje izbora, i da se nada da stabilnosti i mira nece biti samo danas, nego i ubuduce i da ce glasanje pokazati da niko ne zeli da u Hongkongu ponovo bude haos.

IZLAZNA ANKETA

Predsjednik Rumunije Klaus Johanis ubedljivo je danas pobijedio u drugom krugu predsjednickih izbora u toj zemlji, pokazuju rezultati na osnovu izlazne ankete.

Konzervativac Johanis osvojio je 66,5 odsto glasova, a doskorasnja premijerka, kandidatkinja Socijaldemokratske partije Vijorika Dancila 33,5 odsto, objavila je organizacija IRES koja je sprovela izlaznu anketu.

U prvom krugu izbora prije dvije nedjelje, Johanis je osvojio 37,8 odsto glasova, a Dancila 22,2 odsto.

Zvanicni preliminarni rezultati izbora ocekuju se kasnije veceras.

Rezultati na osnovu izlaznih anketa zasnivaju se na ispitivanju biraca za koga su glasali, neposredno po izlasku s birackog mjesta.

Johanis je obecao nastavak borbe protiv korupcije i jacanje vladavine prava u zemlji sa 19,4 miliona stanovnika.

On je danas kazao da je glasao “za modernu, evropsku, normalnu Rumuniju”, dok je Dancila obecala “vise angazmana, rada i posvecenosti rumunskom narodu”.

Parlament je 10. oktobra izglasao nepovjerenje Dancilinoj vladi, koja se nasla pod teretom optuzbi za korupciju i kritika Evropske unije zbog pravosudnih reformi, koje se tumace kao ugrozavanje vladavine prava i nezavisnosti sudija.

Poslanici su 4. novembra izglasali novu, manjinsku vladu na celu s Ludovikom Orbanom iz Nacionalne liberalne stranke, na cijem je celu ranije bio Johanis.

Johanis se cesto sukobljavao s Dancilom i njenom partijom zbog pravosudnih reformi i drugih zakona. Opozicija i kriticari vlade brinu zbog ublazavanja antikorupcijskih zakona, zahvaljujuci kojima su prethodnih godina podignute optuznice protiv nekoliko desetina osoba, medu kojima su clanovi vlade, poslanici i jedan rumunski clan Evropskog parlamenta.

Gnijev javnosti rezultirao je i cestim, masovnim antikorupcijskim protestima u Bukurestu i drugim gradovima.

Ocekuje se da bi Johanis i Orban, koji imaju iste ideoloske korene i vrijednosti, zajedno radili na jacanju mjera u borbi protiv korupcije.

Iako je clanica EU od 2007. godine, u Rumuniji je rasireno siromastvo, a vise od 25 odsto stanovnistva zivi s manje od 5,5 dolara na dan, pokazala je proslogodisnja studija Svjetske banke.

KONGO

Najmanje 27 osoba poginulo je danas u padu aviona na stambeno naselje u Demokratskoj Republici Kongo, a medu stradalima su clanovi posade, putnici i mjestani grada Gome, saopstile su lokalne vlasti.

Avion “Dornijer 228-200” sa 19 sjedista, u vlasnistvu privatne kompanije Bizi bi (Busy bee), srusio se na kuce u Gomi, u naselju Mapendo, nedugo poslije polijetanja ka gradu Beni, udaljenom 350 kilometara, navodi Bi-Bi-Si (BBC).

Medu zrtvama je i devet clanova iste porodice koji su bili u jednoj od kuca na koje se srusio avion.

Uzrok nesrece za sada nije poznat.

Jedan od svjedoka rekao je da je vidio kako se avion tri puta okrenuo u vazduhu, dok je iz njega izlazilo puno dima.

Kongoansko ministarstvo saobracaja saopstilo je da je poginulo 26 osoba – 17 putnika, dva clana posade i sedam stanovnika naselja na koje je avion pao, prenosi Asosiejted pres.

Avionske nesrece su ceste u Kongu zbog loseg odrzavanja letjelica i niskih bezbjednosnih standarda.

Zbog bezbjednosnih razloga, nijedna kongoanska aviokompanija, ukljucujuci Bizi bi, ne smije da ude u vazdusni prostor Evropske unije.

Biraci u Hong Kongu danas su masovno izasli na lokalne izbore koji se smatraju barometrom podrske prodemokratskim protestima koji u toj autonomnoj kineskoj teritoriji traju gotovo sest mjeseci.

SEDMORO SE UDAVILO

Italijanska obalska straza je iz mora izvukla tijela sedam migranata u blizini ostrva Lampeduza, juzno od Sicilije, prenose agencije.

Uz pomoc brodova granicne policije, obalska straza je u potrazi za jos 13 migranta koji su nestali kada je njihov brod potonuo u uzburkanom moru.

Vlasti su saopstile da je 149 ljudi spaseno posto se njihov brod prevrnuo i potonuo.

Prema tvrdnji prezivjelih, krijumcari, ljudi iz Libije su na taj brod ukrcali 169 osoba.

TRAMPOV SAVJETNIK

NATO za sada nije zainteresovan za prijem Ukrajine u svoje redove, jer ne zeli da ulazi u direktan sukob s Rusijom, kazao je savjetnik predsjednika SAD za nacionalnu bezbjednost Robert O’Brajen na forumu o bezbjednosti u Kanadi.

“Sto se tice NATO-a i Ukrajine, ne mislim da je to sada na dnevnom redu. Rusija je fakticki u sukobu s Ukrajinom. Ne mislim da bi za NATO u cjelini bilo privlacno da primi Ukrajinu i da stupi u direktan sukob s Rusijom”, rekao je savjetnik americkog predsjednika.

On je dodao da Zapad ne zeli sukob s Rusijom i da je NATO i stvoren da ne bi dozvolio takav sukob.

O’Brajen je, istovremeno, potvrdio da ce SAD i dalje biti uz Ukrajinu u njenom suprotstavljanju Rusiji. Pritom, Moskva naglasava da nije ucesnik u unutrasnjem sukobu u Ukrajini.

Ukrajinski parlament je ranije usvojio izmjene ustava kojima se ucvrscuje politika usmjerena ka Evropskoj uniji i NATO-u. Evropski komesar za prosirenje EU Johanes Han je izjavio da je nerealno govoriti o clanstvu Ukrajine u Evropskoj uniji u narednim godinama i da Kijev treba da se usredsredi na implementaciju sporazuma o asocijaciji s EU.

Vrhovna rada Ukrajine je 2014. ukinula vanblokovski status drzave, a 2016. su usvojene dodatne izmjene koje kao cilj ukrajinske spoljne politike postavljaju stupanje u NATO. Ukrajina do 2020. godine treba da obezbijedi potpunu kompatibilnost svojih oruzanih snaga sa snagama NATO-a.

Bivsi generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen je ranije izjavio da je za stupanje u Alijansu potrebno ispuniti niz kriterijuma za ciju je realizaciju potrebno dosta vremena.

Eksperti smatraju da Kijev nece moci da pretenduje na clanstvo u NATO-u narednih 20 godina.

SINOC

Parlament Bolivije usvojio je nacrt zakona o organizaciji novih predsjednickih i parlamentarnih izbora na kojima nece ucestvovati doskorasnji predsjednik Evo Morales.

Donji dom je nacrt usvojio sinoc, nekoliko casova nakon sto je to ucinio i Senat.

Jos je preostalo da zakon potpise trenutna predsjednica drzave Henin Anjes da bi stupio na snagu.

Izbori se vide kao nacin za zaustavljanje jednomjesecne nestabilnosti u zemlji.

PAPA U JAPANU

Papa Franjo danas je od svjetskih lidera zatrazio da se odreknu nuklearnog oruzja i da odbace hladnoratovsku doktrinu odvracanja, rekavsi da gomilanje nuklearnog oruzja umanjuje bezbjednost, traci novac i prijeti covjecanstvu.

On je osudio okoncavanje sporazuma o kontroli naoruzanja tokom svoje posjete Nagasakiju, gradu koji je bio zrtva drugog atomskog bombardovanja 1945.

Nakon sto je polozio vijenac i pomolio se u podnozju spomenika zrtvama atomske bombe, papa je rekao da je to mjesto podsjetnik na “bol i uzase koje su ljudska bica sposobna da nanesu jedna drugima”.

“Uvjeren da je svijet bez nuklearnog oruzja moguc i neophodan, trazim od politickih voda da ne zaborave da nas to oruzje ne moze zastititi od trenutnih prijetnji nacionalnoj i medunarodnoj bezbednosti”, naveo je poglavar Rimokatolicke crkve.

Franja je Nagasaki, a zatim i Hirosimu, posjetio na pocetku trodnevne posjete Japanu, namijenjene isticanju poziva na globalnu zabranu atomskog oruzja. Stoga je Nagasaki bio idealno mjesto za pocetak posjete, ne samo kao zrtva nuklearnog oruzja vec i kao mjesto gde je zapocelo hriscanstvo u Japanu.

Vatikan je bio medu prvim drzavama koje su potpisale i ratifikovale pakt UN o zabrani nuklearnog oruzja, a sam Franjo je nacinio korak dalje od svih svojih prethodnika tvrdnjom da je ne samo koriscenje vec i samo posjedovanje nuklearnog oruzja “za osudu”.

Iako danas nije ponovio tu osudu iz 2017, izneo je slican zakljucak.

“Jedna od najdubljih zelja ljudskog srca je ona za sigurnoscu, mirom i stabilnoscu. Posedovanje nuklearnog i drugog oruzja masovnog unistenja nije odgovor na tu zelju. Naprotiv, ono je uvek onemogucava”, rekao je papa.

Amerikanci su prvu atomsku bombu bacili na Hirosimu, 6. avgusta 1945, pri cemu je stradalo 140.000 ljudi. Tri dana kasnije je oko 74.000 ljudi poginulo kada je bomb bacena na Nagasaki. Mnogi koji su prezivjeli atomsko bombardovanje su trpjeli dugorocne posljedice radijacije i dobili razne vrste kancera.

Japanci koji su dosli da vide papu bili su zahvalni na njegovoj poruci.

“Mislim da je on osoba koja bez zadrske moze da posalje poruku mira”, rekao je Negoro Fumijo, 62-ogodisnji hriscanin iz Osake.

Fumijo je bio jedan od oko 35.000 ljudi koji su satima cekali da papa odrzi misu na bejzbol stadionu u Nagasakiju. Na oltaru se nalazila i statua Bogorodice, spasena iz katedrale unistene atomskom eksplozijom.

Papa je u Nagasakiju takode odao postu hriscanskim misionarima i mucenicima vjekovima nakon sto je misionar, a sada i svetac, Fransisko Ksavijer donio hriscanstvo u Japan 1549.

Papa je polozio vijenac i na spomenik 26 mucenika iz Nagasakija, koji su 1597. razapeti na krstove. To je bio pocetak dvovjekovnog progona hriscana u Japanu.

Hriscanstvo su u tom periodu ocuvali takozvani “Skriveni hriscani”, ispovjedajuci vjeru u ilegali.