MAKRON PRIZNAO

Predsjednik Francuske Emanuel Makron priznao je da je pogresio zbog poskupljenja goriva, koje je dovelo do protesta “Zutih prsluka” sirom zemlje.

Makron je u izjavi za kanal BFMTV istakao da su prosle godine morale biti preduzete mjere kako bi povecali ekonomski standard ljudi s niskim i srednjim primanjima. Naglasio je da su medutim pogresno postupili kada su umjesto toga podigli cijene goriva.

Francuski predsjednik je dodao da je trebalo uspostaviti odredeni “proces tranzicije” uz istovremeno podizanje cijene goriva.

Dodao je da ne vjeruje da su ljudi koji sada izlaze na ulice isti oni koji su se pridruzili protestima Zutih prsluka prije godinu dana.

Proslog vikenda u Francuskoj je obiljezena prva godisnjica od pocetka protesta koji su poceli kao glas pobune protiv najavljenog poskupljenja goriva, a brzo su prerasli u masovne i nemirne antivladine proteste poznate pod nazivom “Zuti prsluci”.

Tokom nereda na protestima u Francuskoj je poginulo najmanje 11, a povrijedeno je vise od 4.000 osoba. Organizatori protesta su saopstili da su najmanje 24 demonstranta ostala bez oka, a petoro bez ruke.

Francuska policija je tokom protesta privela 8.400 demonstranata, a oko 2.000 privedenih je zadrzano u pritvoru.

U BOGOTI

Kolumbijski predsjednik Ivan Duke naredio je da se u Bogoti uvede policijski cas zbog masovnih protesta u tom glavnom gradu.

On je na Tviteru objavio zahtjev gradonacelniku Bogote da policijski cas pocne sinoc u 21h po lokalnom vremenu.

Policijski cas uveden je dan nakon najveceg protestnog marsa u Kolumbiji, a na procjenjuje se da je na ulicama bilo oko 250.000 ljudi.

Nakon mirnog protesta, juce je doslo do sukoba demonstranata i policije.

Analiticari su skepticni da bi taj protest mogao da dovede do duzih nemira kao u Boliviji, Cileu i Ekvadoru, i navode da u podijeljenoj zemlji koja ima jednu od boljih ekonomija u regionu nema dovoljno faktora koji bi ujedinili nezadovoljne.

Upkos sporazumu iz 2016. koji je prethodna vlada postigla sa ljevicarskim pobunjenicima, veci deo Kolumbije i dalje je pogoden nasiljem posto se kriminalne naoruzane grupe bore za teritoriju na kojoj drzava nije prisutna. Kolumbijska ekonomija ove godine brze raste, ali zemlja ima jednu od najvecih stopa nejednakosti u Juznoj Americi.

BOLIVIJA

Prelazna vlada Bolivije podnijela je tuzbu za pobunu i terorizam protiv bivseg predsjednika Eva Moralesa, javio je Rojters.

Vrsilac duznosti sefa diplomatije Arturo Muriljo izjavio je da se optuzbe odnose na video-snimak na kojem se, navodno, cuje Morales koji koordinira blokadama tokom ulicnih protesta u Boliviji.

Muriljo je dodao da vlada za Moralesa trazi maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 do 20 godina zatvora.

Bolivija je zapala u krizu posle Moralesove pobjede na osporenim izborima 20. oktobra. On je podnio ostavku 10. novembra, a nakon toga dobio je azil u Meksiku.

Najavljeno je da ce bolivijski parlament danas donijeti zakon kojim bi bili pripremljeni novi izbori nakon sto su poslanici tri vodece partije postigli sporazum o tome.

POPLAVE U GRCKOJ

Na sest grckih ostrva proglaseno je vanredno stanje nakon sto je snazno nevrijeme pogodilo je sjever te zemlje. Najgore su prosli Tasos, Halkidiki i Kavala.

Veoma jaka kisa u posljednjih nekoliko sati na Halkidikiju prouzrokovala je probleme, jer su vodostaji, kako prenose grcki mediji opasno porasli, dok su se klizista pojavila u mnogim djelovima putne mreze.

Vatrogasna jedinica intervenisala je u vise navrata. Grcka civilna zastita kaze da je situacija trenutno, iako teska, pod kontrolom.

Posebno je kriticno u mjestu Olimpijada na Halkidikiju i selu Panagija na Tasosu, gdje bujice nose sve pred sobom, ukljucujuci i automobile.

Obilne kise stvorile su probleme lokalnom stanovnistu, rijeke su se izlile, u mnogim djelovima blokirale saobracaj i stvorile klizista.

U oblasti Mesinija na jugu Peloponeza, zabiljezene su dvije pijavice.

GVINEJSKI ZALIV

Pomorac A. T. iz Zrenjanina je srpski drzavljanin koji je otet zajedno sa jos sest kolega sa broda u Ekvatorijalnoj Gvineji, prenose srpski mediji.

“Platformu su napali pirati koji su krenuli ka luci Luba i oteli sedmoricu clanova posade. Medu njima je i jedan srpski drzavljanin, A. T.”, prenosi “Blic” izjavu neimenovanog izvora.

Kako se navodi, A. T. vise od 10 godina radi na prekookeanskim plovidbama. Pomorski fakultet zavrsio je u Kotoru, a osim za americku kompaniju “Ekson mobajl”, na cijem se brodu nalazio kada je kidnapovan, radio je i za poznatu turisticki orijentisanu kompaniju MSC, koja putnike vodi na krstarenja sirom planete. Za sada nema detalja o otmicarima i njihovim motivima.

Ministarstvo inostranih poslova Ekvatorijalne Gvineje dostavilo je diplomatskim kanalima zvanicnicima u Srbiji informaciju u kojoj se navodi da je do otmice doslo 20. novembra ujutru na brodu “Vorden”, koji snabdijeva namirnicama naftnu platformu u vodama naftne platforme na nalazistu “Safir”.

Brod je napustio naftno polje smjesteno na 12 nautickih milja od obale i krenuo je prema Lubi, luckom gradu na juznom ostrvu Bioko, kada je napadnut.

ZBOG SPIJUNAZE

Bivsi zvanicnik americke Centralne obavjestajne agencije (CIA) Dzeri Cuan Sing Li (55) osuden je na 19 godina zatvora nakon sto ga je federalni sud u Virdziniji proglasio krivim za spijunazu u korist Kine.

Sing Li napustio je CIA 2007. i preselio se u Hongkong.

Njega su 2010. godine kontaktirala dvojica pripadnika kineske obavjestajne sluzbe i ponudila mu vise stotina USD i “dozivotno” starateljstvo nad njim u zamjenu za informacije do kojih je dosao dok je bio u CIA, prenosi Rojters.

Stotine hiljada USD uplacene su na Lijev licni bankovni racun u periodu od 2010. do 2013. godine u zamjenu za informacije o CIA.

Uhapsen je dok je boravio na Havajima, kada su agenti FBI u njegovoj hotelskoj sobi pronasli notes koji je sadrzao rukom ispisane informacije o CIA.

Kako je receno iz sudskih izvora, Li je raspolagao osjetljivim informacijama o CIA, kao sto su bankovni racuni americke agencije, lokacije operativnih sastanaka, brojevi telefona i detalji o tajnim postrojenjima CIA.

ZBOG POKUSAJA UBISTVA

Jedan dzihadista osuden je danas na 28 godina zatvora jer je francuskom zatvoru pokusao u da ubije dvojicu strazara.

Bilal Tagi (27), Francuz marokanskog porekla, strazare je napao u posebnom zatvoru, za “radikalizovane islamiste” u okolini Pariza 2016. godine, dok je izdrzavao petogodisnju zatvorsku kaznu poslije neuspjelog pokusaja odlaska u Siriju.

Tagi je odmah priznao da je francuske zvanicnike zelio da ubije u ime dzihadista Islamske drzave i prijetio da ce ponovo pokusati ako bude imao “prilike”, ali danas je rekao da se kaje i da se “odrekao” smrtonosne ideologije te organizacije.

Osudeni ima rok od deset dana da ulozi zalbu na presudu.

GVINEJSKI ZALIV

Ekvatorijalna Gvineja je saopstila da su pirati u Gvinejskom zalivu kidnapovali sedam clanova posade broda kompanije “Ekson Mobajl” i da medu njima ima drzavljana Srbije.

Pirati su u srijedu ujutru napali brod za snabdijevanje u blizini naftnog polja “Zafiro”, navele su vlasti Ekvatorijalne Gvineje.

Posadu od 15 clanova cinili su drzavljani Juzne Afrike, Filipina, Srbije i Kameruna.

Po ukrcavanju na brod, Ratna mornarica je nasla osam clanova posade koji su se sakrili.

Od svih kidnapovanja clanova posada brodova u svijetu, oko 82 odsto dogada se u Gvinejskom zalivu, saopstio je u oktobru “Medunarodni pomorski biro”, specijalizovano odjeljenje Medunarodne privredne komore, koje se bavi zastitom posada od zlocina protiv pomorske trgovine, posebno piraterije.

TRAMP TVRDI

Americki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da kineska vojska nije intervenisala protiv demonstranata u Hong Kongu jedino zbog toga sto je on to zatrazio od kineskog kolege Si Dinpinga.

“Bez mene, Hong Kong bi bio unisten za 14 minuta. On (Si Dinping) ima milion vojnika na polozaju van Hong Konga. Oni nijesu intervenisali jedino zbog toga sto sam ja to zatrazio”, rekao je Tramp za televiziju Foks njuz (Fox News).

Americki predsjednik je rekao da SAD treba da podrze prodemokratske demonstrante u Hong Kongu ali je dodao da on podrzava i Si Dinpinga.

Protesti u Hong Kongu odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidjao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hong Kongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

STOLTENBERG

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg porucio je kako je Turska veoma znacajna zemlja za NATO, javlja Anadolija.

Stoltenberg je dao intervju za list Le Figaro u kojem je odgovarao na pitanja novinara o razlicitim temama.

Na pitanje da prokomentarise izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Makrona koji nedavno izjavio da je “NATO dozivio mozdanu smrt”, Stoltenber je kazao da je NATO od vitalnog znacaja za bezbjednosna pitanja.

“To je dokazao stiteci gotovo milijardu ljudi svaki dan i decenijama odrzavajuci svoj najveci doprinos odbrani.”

Mjesto Turske u NATO-u

Dotakao je i turske operacije “Izvor mira” na sjeveru Sirije.

“Svi saveznici su kritikovali operaciju, ali niko nije govorio o mjestu Turske unutar NATO-a. Turska je, dopustajuci saveznicima da koristi njihove baze, ucestvovala u borbi protiv ISIL-a. Turska je jedina zemlja u NATO-u na granici sa Sirijom i Irakom. Primila je 3,6 miliona izbjeglica. Turska je vrlo vazna za NATO. Da bi ovo razumjeli, dovoljno je da pogledate kartu i ispitate geostrateski polozaj Turske”, rekao je Stoltenberg.