ODGOVOR PAPI

Japan je saopstio da zeli svijet bez nuklearnog oruzja, ali da i dalje zavisi od americkog nuklearnog odvracanja zbog sve losije bezbjednosne situacije u regionu.

Prvi sekretar vlade Josihide Suga je to izjavio dan nakon sto je papa Franjo u Nagasakiju i Hirosimi zatrazio od svjetskih sila da se odreknu svojih nuklearnih arsenala i izjavio da je koriscenje i posjedovanje atomskih bombi “nemoralno”.

Suga je rekao da je nuklearno odvracanje temelj nacionalne bezbjednosti Japana i da je japansko oslanjanje na americki nuklearni kisobran, pa cak i njegovo jacanje, “realisticno i prikladno”.

Ljudi koji su prezivjeli atomsko bombardovanje Hirosime i Nagasakija u avgustu 1945. godine kazu da su frustrirani i tuzni zbog odsustva vodstva zvanicnog Tokija u zahtjevu za zabranom nuklearnog oruzja uprkos patnjama sopstvenog naroda.

POSJETA JAPANU

Poglavar Rimokatolicke crkve Franja izrazio je danas, poslije razgovora sa zrtvama nuklearne katastrofe u Japanu, zabrinutost zbog nuklearne energije, rekavsi da razvoj buducih izvora energije mora da uzme u obzir zastitu zivotne sredine.

Papa Franjo nije otvoreno podrzao zabranu nuklearne energije tokom emocionalnog susreta sa zrtvama katastrofe iz 2011. godine, ali je podsjetio da su se japanski katolicki biskupi zalozili za ukidanje nuklearnih elektrana poslije te havarije u kojoj su se istopila tri reaktora u elektrani Fukusima, usljed cunamija izazvanog zemljotresom.

Zbog te katastrofe iz 2011. godine raseljeno je 160.000 ljudi, a gotovo devet godina kasnije vise od 40.000 njih jos ne moze da se vrati kucama.

“Vazne odluke moraju da budu donijete u vezi s koriscenjem prirodnih resursa, i narocito buducih energetskih izvora”, kazao je Franjo.

Papa je juce, prvog dana posjete Japanu, posjetio gradove Nagasaki i Hirosimu, na koje su SAD bacile atomske bombe na kraju Drugog svjetskog rata, gdje je od svjetskih lidera zatrazio da se odreknu nuklearnog oruzja, ocjenivsi da je i koriscenje i posjedovanje nuklearnog oruzja nemoralno.

Vlada japanskog premijera Sinza Abea danas je odgovorila na Franjovu poruku, navodeci da Tokio tezi svijetu bez nuklearnog naoruzanja, ali da i dalje zavisi od americkog nuklearnog odvracanja zbog pogorsanja bezbjednosne situacije u regionu.

ARGENTINA

Argentinski sud osudio je dva svestenika zbog zlostavljanja gluve djece u katolickoj skoli.

Sud u gradu Mendoza osudio je Nikolu Koradija na 42 godine zatvora, a Horacija Korbaca na 45 godina zbog zlostavljanja koja su se dogodila u Institutu Antonio Provolo za gluvu i nagluvu djecu na sjeverozapadu Argentine.

Italijan Koradi (83) i Argentinac Korbaco (59) uhapseni su 2016. godine.

Sud je takode osudio bastovana Armanda Gomesa na 18 godina zatvora.

Koradi je ranije optuzen za slicna krivicna djela na Institutu Antonio Provolo u Veroni u Italiji, ali nikad nije optuzen.

UBIO 39 MIGRANATA

Vozac kamiona-hladnjace u kojem su pronadena tijela 39 vijetnamskih migranata priznao je danas krivicu za pomaganje u ilegalnoj imigraciji.

Vozac Moris Robinson (25), optuzen za ubistvo 39 migranata bez predumisljaja i za pripadnost grupi krijumcara ljudi, svjedocio je pred sudom putem video linka iz zatvora.

On se danas nije izjasnjavao o krivici za ubistvo bez predumisljaja i udruzivanju radi krijumcarenja ljudi, a ponovo ce se naci pred sudom 13. decembra.

Tijela 31 muskarca i osam zena otkrivena su 23. oktobra u engleskom mjestu Grejs. Sve zrtve bile su iz Vijetnama i starosti izmedu 15 i 44 godine.

Vjeruje se da su migranti platili krijumcarima da ih ilegalno prebace u Englesku.

U vezi s tim slucajem uhapsena su jos dva muskarca u Velikoj Britaniji i Irskoj, i nekoliko ljudi u Vijetnamu.

POPLAVE

Najmanje sedam osoba poginulo je u poplavama koje su pogodile djelove obala Francuske i Italije i djelove zapadne Grcke, saopstili su zvancnici.

Neki putevi na francuskoj Azurnoj obali i danas su bili zatvoreni, dok nivo rijeka u Italiji nastavlja da raste poslije poplava tokom vikenda.

U Francuskoj su poginule cetiri osobe. Par u 70-im godinama stradao je kada je voda odnijela auto u kojem su bili, jedna osoba je poginula kada je francuski spasilacki brod potonuo na Sredozemnom moru, a druga je pronadena mrtva u kolima.

U Grckoj su sinoc i rano jutros, blizu luke Antirio, pronadena tijela dva muskarca za koje se vjeruje da su turisti, posto je jedrenjak na kojem su bili naisao na oluju.

Na sjeveru Italije pronadeno je tijelo zene ciji je auto odnijela nabujala rijeka Bomida.

Italijanski spasioci tragaju za mogucim zrtvama urusavanja dijela vijadukta u blizini poplavljenog grada Savone.

Urusavanje vijadukta izazvano je klizistem koje su pokrenule obilne kise, a vozaci koji su se zatekli na licu mjesta uspjeli da zaustave vozila na vrijeme.

Za sada nema izvjestaja da su svjedoci videli automobile koji su pali u provaliju, ali je potraga nastavljena iz predostroznosti.

Urusavanje dijela vijadukta, svega 15 mjeseci poslije pogibije 43 osobe usled rusenja mosta u Djenovi, pokrenulo je pitanja o bezbjednosti italijanskih puteva, ciji znatan dio cine vijadukti.

Dok nivo reka u Italiji nastavlja da raste, u Francuskoj je poceo da se smanjuje, ali mnoge evekuisane porodice i dalje ne mogu da se vrate kucama.

U Grckoj su poplavljene stotine kuca poslije nocasnje oluje koja je zahvatila oblasti zapadno od Atine.

Obilne kise i klizista doveli su do zatvaranja puta koji Atinu povezuje sa Patrasom, gradom na zapadu zemlje.

Najvece poplave zabelezene su u ljetovalistu Kineta, gdje su vatrogasci spasili nekoliko desetina ljudi zarobljenih u kolima i poplavljenim domovima.

U SPANIJI

U Spaniji je juce zaplijenjena podmornica u kojoj je bilo vise od 2.000 kilograma kokaina, saopstila je lokalna policija.

Policija je objavila da je uhapsila dvije osobe nakon sto se podmornica nasukala na obali Galicije, spanjske autonomne zajednice, smjestene na krajnjem sjeverozapadu zemlje. Dodala je kako je treca osoba koja se nalazila na podmornici uspjela da pobjegne, a da su svi pocinitelji porijeklom iz Ekvadora, pise BBC.

Spanski mediji javljaju da je podmornica dosla iz smjera Kolumbije.

Policija je zaplijenila polupotopljenu podmornicu kraj obale Aldana, jugozapadno od grada Pontevedra.

KENIJA

Broj stradalih u poplavama u Keniji tokom vikenda porastao je na 65, posto je nocas poginulo jos pet ljudi, ukljucujuci troje djece, saopstile su vlasti.

Pet osoba koje su nocas stradale vracale su se sa vjencanja u Tanzaniji kada je bujica odnijela auto u kojem su bili, navela je policija danas.

Guverner okruga Vest Pokot Dzon Lonjangapuo rekao je da je poplavama i klizistima pogodeno izmedu 80.000 i 120.000 ljudi u toj oblasti.

Od ukupnog broja stradalih u poplavama u Keniji tokom vikenda, najmanje 52 osobe poginule su u tom okrugu, dodao je Lonjangapuo.

Poplave u Keniji izazvane su jakim kisama koje nijesu uobicajene za ovo doba godine.

Crveni krst u Keniji saopstio je da bi djelovi zemlje mogli da budu pogodeni razornim poplavama i ove nedjelje, a evakuacija stanovnistva se nastavlja.

LJEKARI UPOZORAVAJU

Grupa ljekara uputila je pismo ministru unutrasnjih oposlova Britanije Priti Patel u kojem su izrazili ozbiljnu zabrinutost za zdravlje Dzulijana Asanza.

Pismo je potpisalo vise od 60 ljekara iz brojnih drzava koji insistiraju da je osnivacu Vikiliksa, koji je trenutno u Belmars zatvoru u Londonu, neophodan hitan medicinski pregled kako fizickog, tako i psihickog zdravlja.

Strucnjaci su upozorili da bi Asanz mogao da umre ukoliko se ne preduzmu odgovarajuce mjere, te da je stoga situacija hitna i nema vremena za gubljenje.

Liza Dzonson, jedna od potpisnica pisma, izjavila je da ne nezavisna medicinska procena Asanzovog zdravlja neophodna kako bi se utvrdilo da li je on sposoban za sudenja, prenosi Sputnjik Internesnel.

“U skladu sa vladavinom prava i ljudskim pravima, britanske vlasti moraju poslusati savez medicinskih eksperata sirom svijeta i prebaciti Asanza u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu prije nego sto bude kasno”, izjavila je Dzonsonova.

Prije nedjelju dana Dzon Sipton, otac Dzulijana Asanza, u intervjuu za norveske medije izrazio je zabrinutost da bi ekstradicija njegovog sina ujedno znacila i njegovu smrt.

KRIJUMCARIO 39 MIGRANATA

Vozac “kamiona smrti”, koji je optuzen za smrt 39 migranata u Eseksu, priznao da je ucestvovao u planiranju ilegalne imigracije, prenio je Index.hr.

Mauris Robinson (25) priznao je da je 1. maja 2018. i 24. oktobra 2019. godine pomagao pri organizaciji nezakonitih ulazaka u Veliku Britaniju, pise BBC.

Za sada sud nije zatrazio da se izjasni o optuzbi za ubistvo 39 Vijetnamaca cija tijela su nadena u hladnjaci koju je on vozio. Tijela su nadena 23. oktobra, a medu njima bilo je i djece.

Robinson je takode optuzen i za krivicno djelo trgovine ljudima kao i za nezakonito sticanje imovine. On ce ostati u pritvoru do sljedeceg rocista koje bi se trebalo da se odrzi 13. decembra. Osim Robinsona, za krivicno djelo trgovine ljudima, optuzen je i Kristofer Kenedi (23) iz Sjeverne Irske. Tri druge osobe koje su uhapsene zbog tog slucaja pustene su na slobodu uz kauciju.

NA CELU SA FON DER LAJEN

Savjet Evropske unije odobrio je novi sasatav Evropske komisije na celu sa predsjednicom Ursulom fon der Lajen.

Evropski parlament ce 27. novembra dati i konacano “zeleno svjetlo” da nova Komisija pocne sa radom od 1. decembra.

U Savjetu EU navode da je usvojena lista osoba koje se predlazu za nove clanove Evropske komsije sa mandatom do 31. oktobra 2024. godine.

Lista, ciji je nacrt predlozila imenovana predsjednica Ursula fon der Lajen, sastoji od 25 komesara uz Zosepa Borela koji je imenovan za sefa diplomatije EU.

Savjet EU konstatuje da Velika Britanija i pored zakonskih obaveza i dogovora nije imenovala svog kandidata za evropskog komesara.

“To ne moze da narusi redovno funkcionisanje Unije i njenih institucija i ne moze predstavljati prepreku imenovanju sljedece Komisije kako bi ona sto prije zapocela sa izvrsavanjem citavog opsega svojih zakonskih ovlascenja”, stoji u saopstenju Savjeta EU.

Imenovna predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavice u srijedu Evropskom parlamentu svoj tim i program za narednih pet godina mandata.

Evropski parlamentarci ce istog dana na plenarnom zasijedanju glasati za davanje mandata cijeloj Evropskoj komisiji ukljucujuci i predsjednicu, sefa diplomatije EU i 25 komesara.