IZGUBIO KONTROLU

Brod koji je plovio pod liberijskom zastavom nasukao se nakon što je ušao u moreuz Bosfor, prenio je Hurijet, pozivajući se na lokalne zvaničnike.

Do nesreće je došlo u blizini azijskog groblja Asri i zamka Rumeli.

Na snimcima se vidi brod koji se polako prilbližava obali prije nego što je udario u stubove.

Angažovani su spasilački čamci i policija. Nakon udesa, zatvoren je saobraćaj u čitavom moreuzu.

Prema podacima sa sajta MarineTraffic.com, brod je bio težak 23.633 tone i dugačak 191 metar. Putovao je iz Odese.

Niko od 19 članova posade nije povrijeđen. Najvjerovatniji uzrok nesreće je kvar na motoru.

ERDOGAN GA TESTIRAO

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan provozao se prvim turskim automobilom koji je danas predstavljen kao plod velikog uspjeha turske industrije i tehnologije.

U Dolini tehnologije u Gebzeu danas je predstavljen prototip prvog turskog automobila koji je još jedan u nizu tehnoloških i industrijskih iskoraka te zemlje.

Ceremoniji je prisustvovao i turski predsjednik Erdogan koji je naglasio da je to historijski dan za Tursku.

Najavivši da će fabrika za proizvodnju turskih automobila biti otvorena u Bursi, Erdogan je kazao da u svoje lično ime naručuje prvi automobil.

Nakon obraćanja, javnosti su na pozornici prvi put pokazana dva primjerka turskog automobila i to njegove SUV i sedan verzije.

Turski predsjednik Erdogan je potom sjeo za volan i na cesti se lično uvjerio u karakteristike turskog automobila o čijem dizajnu svi govore samo riječi hvale.

Najavljeno je da će proces licenciranja brenda biti završen naredne godine, a da će godinu kasnije biti otvorena i fabrika za serijsku proizvodnju da bi prvi turski automobili bili na tržištu već 2022. godine.

Na projektu razvoja prvog turskog automobila radi Inicijativna grupa za proizvodnju turskog automobila (TOGG) koja je Erdoganovom preporukom nastala u junu prošle godine udruživanjem resursa turskih kompanija Anadolu Grubu, BMC, Kok Grubu, Turkcell, Unije turskih berzi i privrednih komora i Zorlu Grubu.

Prvi model turskog automobila će biti iz kategorije SUV vozila na električni pogon. Plan je da do 2030. godine bude pokrenuta proizvodnja pet modela turskih automobila i to po tri različite verzije za svaki model. Godišnje je planirana proizvodnja 175 hiljada primjeraka.

ERDOGAN GA TESTIRAO

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan provozao se prvim turskim automobilom koji je danas predstavljen kao plod velikog uspjeha turske industrije i tehnologije.

U Dolini tehnologije u Gebzeu danas je predstavljen prototip prvog turskog automobila koji je još jedan u nizu tehnoloških i industrijskih iskoraka te zemlje.

Ceremoniji je prisustvovao i turski predsjednik Erdogan koji je naglasio da je to historijski dan za Tursku.

Najavivši da će fabrika za proizvodnju turskih automobila biti otvorena u Bursi, Erdogan je kazao da u svoje lično ime naručuje prvi automobil.

Nakon obraćanja, javnosti su na pozornici prvi put pokazana dva primjerka turskog automobila i to njegove SUV i sedan verzije.

Turski predsjednik Erdogan je potom sjeo za volan i na cesti se lično uvjerio u karakteristike turskog automobila o čijem dizajnu svi govore samo riječi hvale.

Najavljeno je da će proces licenciranja brenda biti završen naredne godine, a da će godinu kasnije biti otvorena i fabrika za serijsku proizvodnju da bi prvi turski automobili bili na tržištu već 2022. godine.

Na projektu razvoja prvog turskog automobila radi Inicijativna grupa za proizvodnju turskog automobila (TOGG) koja je Erdoganovom preporukom nastala u junu prošle godine udruživanjem resursa turskih kompanija Anadolu Grubu, BMC, Kok Grubu, Turkcell, Unije turskih berzi i privrednih komora i Zorlu Grubu.

Prvi model turskog automobila će biti iz kategorije SUV vozila na električni pogon. Plan je da do 2030. godine bude pokrenuta proizvodnja pet modela turskih automobila i to po tri različite verzije za svaki model. Godišnje je planirana proizvodnja 175 hiljada primjeraka.

NA PUTU DA OBORE REKORD

Njemački izvoz oružja na putu je da dostigne rekordan nivo ove godine.

Vlada u Berlinu do kraja novembra odobrila je prodaju u iznosu od 6,35 milijardi eura (6,8 milijardi dolara), izvještava Doče vele (DW) pozivajući se na saopštenje Ministarstva ekonomije.

Ova cifra, objavljena u odgovoru ministarstva na pitanje Zelenih, znači da je izvoz oružja porastao za 75 procenata u odnosu na isti vremenski period 2018, zbog čega je sve vjerovatnije da će Njemačka do kraja ove godine oboriti prethodni rekord od 7,86 milijardi eura zabilježen 2015.

Mada odobrenja za izvoz oružja koja daje Federalni savjet za bezbjednost, sa kancelarkom Angelom Merkel na čelu, nijesu realizovani izvoz već projekcija budućih prodaja, ona se smatraju generalnim pokazateljem vladine politike po ovom pitanju.

Većina odobrenih prodaja oružja, u vrijednosti 1,77 milijardi eura, namijenjena je Mađarskoj, zemlji članici EU i NATO partneru, čiji premijer Viktor Orban želi da udvostruči potrošnju za odbranu.

Kako navodi DW, znatno su kontroverzniji odobreni izvozi u Egipat, u vrijednosti 802 miliona eura, i u Ujedinjene Arapske Emirate u iznosu od 206 miliona eura, s obzirom na to da obje zemlje učestvuju ili su učestvovale u vojnoj koaliciji koju predvodi Saudijska Arabija, a koja je uključena u sukobe u Jemenu.

U koalicionom sporazumu iz 2018. godine između Merkelinog konzervativnog bloka CDU/CSU i Socijaldemokrata (SPD), dvije strane su se složile se “prikoči” izvoz oružja u zemlje koje su “direktno” umiješane u sukob u Jemenu, ali je dozvoljeno nekoliko izuzetaka.

Odluka UAE da povuče svoje trupe iz Jemena zbog raskola sa Saudijskom Arabijom znači da je ta država još jedna u nizu podobnih da dobije njemačko oružje, dodaje se dalje.

Berlin je, međutim, uveo potpunu zabranu izvoza oružja u Saudijsku Arabiju nakon ubistva saudijskog novinara disidenta DŽamala Kašogija, za koje su Ujedinjene nacije okrivile visoke zvaničnike te kraljevine.

Među prvih 10 izvoznih destinacija za njemačko oružje nalaze se i tri države iz NATO alijanse – SAD, Velika Britanija i Norveška – kao i Australija i Južna Koreja, koje Njemačka tretira kao članice vojnog saveza, čime postiže da one ne podliježu ograničenjima vezanim za izvoz u zemlje izvan EU i NATO-a.

Povećanje izdatih odobrenja za izvoz oružja naišao je na oštre kritike opozicionih stranaka u njemačkom parlamentu, naročito stranke Zelenih i Ljevice.

NA PUTU DA OBORE REKORD

Njemački izvoz oružja na putu je da dostigne rekordan nivo ove godine.

Vlada u Berlinu do kraja novembra odobrila je prodaju u iznosu od 6,35 milijardi eura (6,8 milijardi dolara), izvještava Doče vele (DW) pozivajući se na saopštenje Ministarstva ekonomije.

Ova cifra, objavljena u odgovoru ministarstva na pitanje Zelenih, znači da je izvoz oružja porastao za 75 procenata u odnosu na isti vremenski period 2018, zbog čega je sve vjerovatnije da će Njemačka do kraja ove godine oboriti prethodni rekord od 7,86 milijardi eura zabilježen 2015.

Mada odobrenja za izvoz oružja koja daje Federalni savjet za bezbjednost, sa kancelarkom Angelom Merkel na čelu, nijesu realizovani izvoz već projekcija budućih prodaja, ona se smatraju generalnim pokazateljem vladine politike po ovom pitanju.

Većina odobrenih prodaja oružja, u vrijednosti 1,77 milijardi eura, namijenjena je Mađarskoj, zemlji članici EU i NATO partneru, čiji premijer Viktor Orban želi da udvostruči potrošnju za odbranu.

Kako navodi DW, znatno su kontroverzniji odobreni izvozi u Egipat, u vrijednosti 802 miliona eura, i u Ujedinjene Arapske Emirate u iznosu od 206 miliona eura, s obzirom na to da obje zemlje učestvuju ili su učestvovale u vojnoj koaliciji koju predvodi Saudijska Arabija, a koja je uključena u sukobe u Jemenu.

U koalicionom sporazumu iz 2018. godine između Merkelinog konzervativnog bloka CDU/CSU i Socijaldemokrata (SPD), dvije strane su se složile se “prikoči” izvoz oružja u zemlje koje su “direktno” umiješane u sukob u Jemenu, ali je dozvoljeno nekoliko izuzetaka.

Odluka UAE da povuče svoje trupe iz Jemena zbog raskola sa Saudijskom Arabijom znači da je ta država još jedna u nizu podobnih da dobije njemačko oružje, dodaje se dalje.

Berlin je, međutim, uveo potpunu zabranu izvoza oružja u Saudijsku Arabiju nakon ubistva saudijskog novinara disidenta DŽamala Kašogija, za koje su Ujedinjene nacije okrivile visoke zvaničnike te kraljevine.

Među prvih 10 izvoznih destinacija za njemačko oružje nalaze se i tri države iz NATO alijanse – SAD, Velika Britanija i Norveška – kao i Australija i Južna Koreja, koje Njemačka tretira kao članice vojnog saveza, čime postiže da one ne podliježu ograničenjima vezanim za izvoz u zemlje izvan EU i NATO-a.

Povećanje izdatih odobrenja za izvoz oružja naišao je na oštre kritike opozicionih stranaka u njemačkom parlamentu, naročito stranke Zelenih i Ljevice.

VELIKI PODSTICAJ

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu glatko je pobijedio na unutarpartijskim izborima za rukovodstvo vladajuće partije Likud.

On je time dobio veliki podsticaj pred treće parlamentarne izbore u zemlji za manje od godinu dana.

Pobjeda bi Netanjahuu koji je na funkciji premijera preko 13 godina, duže od bilo kog svog prethodnika, mogla dati još jednu mogućnost da obrazuje vladu nakon izbora u martu pošto nije uspio u prethodna dva pokušaja, poslije aprilskih i septembarskih izbora.

On se lako odbranio od jedinog rivala, poslanika Likuda Gideona Saara, a takođe može i dalje da se nada da će se izboriti za iminutet nakon što je u novembru optužen za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

“Ogromna pobjeda. Hvala članovima Likuda za povjerenje, podršku i ljubav. Božja volja. Vodiću Likud u veliku pobjedu na predstojećim izborima”, objavio je Netanjahu na Tviteru rano jutros, nekoliko sati nakon što su zatvorena glasačka mjesta.

Saar je takođe na Tviteru čestitao Netanjahuu i najavio da će ga podržati na parlamentarnim izborima.

“Ko god nije spreman da preduzme rizik za put u koji vjeruje nikada neće pobijediti”, prokomentarisao je taj bivši ministar svoju odluku da se kandiduje za vodju partije.

Zvanični rezultati koje je objavio Likud pokazuju da je Netanjahu osvojio 41.792 glasova ili 72 odsto u poredjenju sa 15.885 glasova ili 28 procenata za Saara.

VELIKI PODSTICAJ

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu glatko je pobijedio na unutarpartijskim izborima za rukovodstvo vladajuće partije Likud.

On je time dobio veliki podsticaj pred treće parlamentarne izbore u zemlji za manje od godinu dana.

Pobjeda bi Netanjahuu koji je na funkciji premijera preko 13 godina, duže od bilo kog svog prethodnika, mogla dati još jednu mogućnost da obrazuje vladu nakon izbora u martu pošto nije uspio u prethodna dva pokušaja, poslije aprilskih i septembarskih izbora.

On se lako odbranio od jedinog rivala, poslanika Likuda Gideona Saara, a takođe može i dalje da se nada da će se izboriti za iminutet nakon što je u novembru optužen za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

“Ogromna pobjeda. Hvala članovima Likuda za povjerenje, podršku i ljubav. Božja volja. Vodiću Likud u veliku pobjedu na predstojećim izborima”, objavio je Netanjahu na Tviteru rano jutros, nekoliko sati nakon što su zatvorena glasačka mjesta.

Saar je takođe na Tviteru čestitao Netanjahuu i najavio da će ga podržati na parlamentarnim izborima.

“Ko god nije spreman da preduzme rizik za put u koji vjeruje nikada neće pobijediti”, prokomentarisao je taj bivši ministar svoju odluku da se kandiduje za vodju partije.

Zvanični rezultati koje je objavio Likud pokazuju da je Netanjahu osvojio 41.792 glasova ili 72 odsto u poredjenju sa 15.885 glasova ili 28 procenata za Saara.

IRAN

Zemljotres magnitude 5,1 pogodio je danas jugozapad Irana, saopštio je Američki geološki institut, ne navodeći podatke o mogućim žrtvama i šteti.

Epicentar je bio 45 kilometara od nuklearne elektrane Bušer.

Potres se osjetio u 5.23 ujutru, po lokalnom vremenu, u okolini Kalameha.

Zvaničnici su rekli da podataka o šteti zasad nema, javila je agencija ISNA.

IRAN

Zemljotres magnitude 5,1 pogodio je danas jugozapad Irana, saopštio je Američki geološki institut, ne navodeći podatke o mogućim žrtvama i šteti.

Epicentar je bio 45 kilometara od nuklearne elektrane Bušer.

Potres se osjetio u 5.23 ujutru, po lokalnom vremenu, u okolini Kalameha.

Zvaničnici su rekli da podataka o šteti zasad nema, javila je agencija ISNA.

U KAZAHSTANU

Najmanje 14 osoba je poginulo kada se avion srušio ubrzo po polijetanju iz Almatija, u Kazahstanu, saopštile su vlasti te centralnoazijske zemlje.

“U izuzetno teškom stanju u bolnicu je primljeno17 pacijenata, a 14 ljudi je umrlo na licu mjesta”, saopštile su gradske vlasti.

U avionu Bek Era je u trenutku nesreće bilo 100 putnika i članova posade.

Avion je izgubio visinu pri polijetanju, udario u betonski zid i srušio na dvospratnu zgradu u naseljeno područje. Nije poznato da li među stanovnicima ima žrtava.

Predsjedniku Kazahstana Kasim Žomart Tokajev uputio je saučešće porodicama žrtava i rekao da će odgovorni biti strogo kažnjeni.