ROHANI PORUCIO

Iran je danas izrazio spremnost da razgovara sa SAD ukoliko americke vlasti ukinu sankcije uvedene poslije povlacenja iz iranskog nuklearnog sporazuma.

Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je da je Teheran spreman za razgovore u multilateralnom okviru.

“Ako su SAD spremne da ukinu sankcije, mi smo spremni da razgovaramo i pregovaramo, cak i na nivou lidera zemalja 5+1”, rekao je Rohani.

Sporazumom koji je 2015. potpisao sa sest velikih sila – SAD, Rusijom, Kinom, Velikom Britanijom, Francuskom, Njemackom i EU, Iran je pristao da ogranici aktivnosti na obogacivanju uranijuma, a zauzvrat su mu ukinute medunarodne sankcije.

SAD su se u meduvremenu povukle iz sporazuma i ponovo uvele sankcije Iranu, koji je postepeno poceo da smanjuje svoje obaveze proistekle po sporazumu.

FILIPINI

Broj mrtvih od tajfuna koji je pogodio pokrajine juzno od filipinskog glavnog grada popeo se na 10, saopstile su agencije za izvanredna stanja, isticuci kako su oprez i obavezna evakuacija kljucni za sprjecavanje veceg broja zrtava.

Tajfun Kamuri koji je presao preko Filipina ove godine, srucio se na kopno u ponedjeljak nocu izazvavsi prisilnu evakuaciju hiljade stanovnika i otkazivanje stotina letova.

Petoro ljudi je poginulo u sredisnjoj regiji Bicol, medu njima i troje koje se utopilo, navodi se u izvjestaju lokalne agencije za nesrece. Jos petoro je poginulo u regiji juzno od glavnog grada.

IZVJESTAJ UN

Humanitarna pomoc bice potrebna za rekordnih 168 miliona ljudi u 2020, odnosno jednoj osobi na njih 45 u svijetu, navodi se u izvjestaju UN-a.

Broj osoba na rubu egzistencije porastao je za 22 miliona od prosle godine zbog nasilnih i dugotrajnih sukoba, klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih neprilika te ekonomske nestabilnosti, navodi UN.

U godisnjem globalnom humanitarnom izvjestaju, UN i partnerske nevladine organizacije kazu da planiraju pomoci 109 miliona najranjivijih u 55 zemalja sljedece godine, za sto je potrebno 29 milijardi dolara.

“Danas smo iznijeli plan pomoci najpotrebitijima”, rekao je UN-ov koordinator za pomoc Mark Lovkok u Zenevi.

“Ali plan ce funkcionisati samo ako svi nastave igrati svoju ulogu”, istaknuo je.

Ratom razrusen Jemen navodi se u izvjestaju UN-a kao najveca svjetska humanitarna kriza, a potrebe za pomoci ostaju “izuzetno visoke” u Siriji, Demokratskoj Republici Kongo, Somaliji, Juznom Sudanu i Sudanu.

SZO UPOZORILA

Malarija je bolest od koje i dalje svake godine obole milioni ljudi i od cijih posljedica zivot izgubi oko 400.000, uglavnom djece u Africi.

Razlog za tako crnu statistiku je, prema saopstenju Svjetske zdravstvene organizacije, taj sto je borba protiv ove infekcije u zastoju. SZO je upozorila da su i sredstva koja se prikupljaju protiv ove bolesti, od koje svaka dva minuta umre jedno dijete, bez porasta, kao i da se polovina svjetske populacija nalazi pod rizikom da bude zarazena od malarije.

Svjetska organizacija je pozvala drzave donatore i vlade zemalja koje su najvise pogodene ovom bolescu koju prenose komarci da pojacaju borbu protiv nje.

“Svijet je pokazao da napredak moze biti ucinjen. Ali napredak je znacajno usporen”, izjavio je strucnjak SZO za malariju Pedro Alonso.

On je svoju izjavu potkrijepio podacima SZO, prema kojima je broj oboljelih od malarije sa 239 miliona 2010. pao na 214 miliona 2015.

Broj smrtnih slucajeva je sa 607.000 – 2010. pao na 500 hiljada 2019, dodao je Alonso.

KREMLJ

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da Rusija sa “velikom paznjom” posmatra dogadaje u Londonu, gdje NATO obiljezava 70 godina od osnivanja.

Taj vojno-politicki savez koji broji 29 clanica osnovan je 1949. godine kako bi se Evropi pruzila bezbjednost od tadasnjeg Sovjetskog Saveza.

Peskov je rekao da je NATO “proizvod ere sukoba, ere hladnog rata”, na sta Rusija ne zeli da se vraca.

“Savez koji je stvoren i oblikovan ideologijom konfrontacije, naravno, ne moze donijeti nista drugo osim konfrontacije”, rekao je Peskov.

Sve blizi odnosi Turske i Moskve povecali su tenzije medu clanicama NATO, ali Peskov kaze da ta saradnja ne steti alijansi.

KIM DZONG UN

Sjevernokorejski lider Kim Dzong Un otvorio je novi grad Samdzijon, monumentalno gradiliste na granici Sjeverne Koreje, javili su danas drzavni mediji.

Grad je smjesten nedaleko od planine Paektu koja se prema legendi smatra kolijevkom korejske nacije.

Pjongjang je ulozio ogromne sume u projekat obnove grada, koji jos nije zavrsen. Samdzijon je glavni grad okruga na granici s Kinom i prema sjevernokorejskoj propagandi mjesto rodenja Kim Dzong Ila, oca Kim Dzong Una.

Pored muzeja posvecenog revolucionarnim aktivnostima i stadiona za treniranje zimskih sportova, u ovaj projekat ukljuceni su nova liniju zeljeznice, 10.000 stambenih jedinica i postrojenje za obradu borovnica i krompira, najvaznijih resursa u tom dijelu Sjeverne Koreje.

Kim je vise puta obisao radove, a nedavno je objavljena i njegova forografija na bijelom konju, na vrhu planine Paektu.

ERDOGAN ZAPRIJETIO

Turska ce biti protiv plana NATO-a za odbranu baltickih zemalja ukoliko Alijansa ne proglasi za teroriste grupacije protiv kojih se Ankara bori, rekao je danas turski predsjednik Redzep Tajip Erdogan.

Obracajuci se u Ankari uoci samita NATO u Londonu, Erdogan je naglasio da Turska ocekuje bezuslovnu podrsku u svojoj borbi protiv teroristickih prijetnji.

Agencija Rojters objavila je prosle sedmice vijest da Turska odbija da podrzi odbrambeni plan za Baltik i Poljsku dok ne dobije dodatnu podrsku u svojoj borbi protiv milicije sirijskih Kurda Jedinice narodne odbrane.

Ankara je navodila da su zastoj uzrokovale SAD, jer su povukle podrsku sa odvojenog odbrambenog plana za Tursku, koji je pokrivao svaki moguci napad sa juga, gdje se granici sa Sirijom i da zeli da to pitanje bude rijeseno.

Diplomatski izvor rekao je prosle sedmice Rojters, da Turska “drzi istocnu Evropu kao taoca”, jer blokira usvajanje vojnog planiranja, a drugi izvor je ponasanje Ankare nazvao “ometajucim”.

Predstavnicima NATO-a neophodno je jednoglasno odobrenje svih 29 clanica za plan za poboljasnje odbrane Poljske, Litvanije, Letonije i Estonije od bilo kakve prijetnje.

U Londonu danas pocinje dvodnevni samit NATO-a ciji je cilj da se prikaze jedinstvo i snaga Alijanse koja slavi 70 godisnjicu osnivanja.

Brojni svjetski mediji prenijeli su da ce lideri zemalja clanica NATO ovog puta morati da se pomuce kako bi nasli zajednicki stav.

NA SAMIT COP25

Mlada svedska aktivistkinja za klimu Greta Tunberg stigla je danas brodom preko Atlantika u Lisabon kako bi prisustvovala samitu za klimu COP25, koji se odrzava u Madridu.

Jedrilica, katamaran dug 14 metara na kojem je 20 dana putovala mlada Svedanka, stigao je u luku Lisabona, gdje je nekoliko desetina ekoloskih aktivista docekalo tinejdzerku koja je postala simbol borbe protiv klimatskih promjena.

Greta Tunberg (16) koja nece da putuje avionom jer zagaduje zivotnu sredinu, treba da se obrati novinarima nakon doceka koji joj je priredio gradonacelnik Lisabona Fernando Medina.

Mlada Svedanka je 14. avgusta krenula iz Plimuta u Velikoj Britaniji ka Njujorku, jedrilicom bez ugljenika. Ona je u septembru ucestvovala na samitu UN u Njujorku, a potom je putovala po SAD i Kanadi.

Greta Tunberg je skrenula paznju svjetske javnosti prosle godine kada je prestala da ide u skolu petkom da bi protestovala ispred zgrade svedskog parlamenta. Pridruzili su joj se drugi ucenici i osnovali pokret “Petkom za buducnost”. Potom je to preraslo u nedjeljne proteste sirom svijeta da bi se od vlada zahtjevala akcija protiv klimatskih promjena.

Njena organizacija “klimatskih strajkaca” ima nekoliko miliona pristalica sirom svijeta.

UMJESTO U GOLF KLUBU

Americki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da ce naredni samit Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja – G7 2020. organizovati u vladinoj rezidenciji Kamp Dejvid u Merilendu, a ne u svom klubu za golf u Floridi, kako je ranije rekao.

“To ce biti u Kamp Dejvidu”, rekao je Tramp poslije sastanka sa kanadskim premijerom Dzastinom Trudoom u Londonu uoci pocetka samita NATO.

Americki predsjednik je u oktobru najavio da ce samit G7 biti u njegovom klubu za golf u Majamiju.

U Londonu veceras pocinje dvodnevni samit NATO-a posvecen obiljezavanju 70 godina od postojanja te organizacije.

“BRANIO EVROPU”

Nova predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odala je danas priznanje svom prethodniku Zan-Klodu Junkeru rekavsi da se niko nije toliko brinuo o Evropi kao on.

Ona je na ceremoniji primopredaje funkcije, tokom koje je otkrila Junkerov portret u galeriji zajedno sa ostalim bivsim predsednicima Evropske komisije, rekla da je Evropa u “boljoj formi” nego kad je Junker stupio na duznost.

“Junker je zaista uspio da brani evropske interese”, rekla je Ursula fon der Lajen.

Junker je na ceremoniji odgovorio svojoj nasljednici – “Otici je kao pomalo umrijeti” (Partir, c’est mourir un peu), cuvenim stihom oprostajne ljubavne pjesme “Rondel de l’adieu” francuskog pjesnika Edmona Arokura.

“Siguran sam da ces sacuvati ujedinjene drzave. Ako ti je potreban moj savjet, dobices ga. Ako ti nije potreban moj savjet, opet ces ga dobiti”, rekao je Junker u svom saljivom i iskrenom stilu.

Junker, koji 9. decembra puni 65 godina, bio je predsjednik Evropske komisije od 2014. godine. Bio je ministar finansija Luksemburga (1989-2009) i premijer te zemlje (1995-2013).