PUTIN OCIJENIO

Ruska vojna policija na podrucju tursko-sirijske granice ima podrsku Kurda, jer je svima jasno da tamosnja ruska vojna misija treba da obezbijedi zastitu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Savjeta za odnose sa nacionalnostima Rusije.

Prema njegovom misljenju, bar neka pozitivna dostignuca koja su materijalizovana na granici izmedu Sirije i Turske oslanjaju se na podrsku Kurda i njihove interese, prenio je TAS S.

“Ljudi to razumiju. Oni pokazuju ljubazan pristup prema nama, cak i ljubav”, rekao je Putin.

U svim zajednicama ruska vojna policija koja patrolira tursko-sirijskom granicom vidi vrlo ljubazan stav kurdskog stanovnistva, jer ljudi tamo vide i shvataju da je ruska vojska tu da ih zastiti, istako je ruski predsjednik i dodao da je to cinjenica.

Na sjednici, kopredsjedavajuci savjeta savezne nacionalne i kulturne autonomije ruskih Kurda Farkat Patijev, pozalio se da su strucnjaci na jednom od federalnih televizijskih kanala vrijedali kurdski narod i suprotstavljale razlicite etnicke grupe jedne protiv drugih.

“Oni nijesu zvanicnici, ne predstavljaju vlast”, rekao je Putin.

Putin je podsjetio da je Rusija dom mnogih Kurda i da je uvijek imao vrlo ljubazne i prijateljske odnose sa ovim narodom.

VATIKAN

Hriscani su danas slavili jer je mala drvena relikvija za koju se vjeruje da je bila dio Isusovih jasli vracena u Svetu zemlju nakon sto je prije skoro 1.400 godina poslata u Rim papi na poklon.

Relikvija velicine palca pokazana je danas vjernicima u Crkvi Notr Dam u Jerusalimu na dan slavlja i molitve.

Sjutra ce biti poslata u Crkvu Svete Katarine kraj Crkve rodenja u Vitlejemu na Zapadnoj obali, gdje se po hriscanskoj tradiciji rodio Isus.

Dio drvenih jasli za koje se vjeruje da je bile Isusove poslao je Sveti Sofronije, jerusalimski patrijarh, papi Teodoru Prvom 640-tih godina u vrijeme muslimanskog osvajanja Svetog grada.

Jiska Harani, izraelski strucnjak za hriscanstvo, rekla je da su mnoge relikvije odnijete iz Svete zemlje u Srednjem vijeku kada su Rim i drugi gradovi postajali centar hriscanskog zivota i hodocasnistva.

Ona je ocijenila da je vracanje tako vaznog predmeta “definitivno izraz zajednistva Vatikana i Svete zemlje”.

Drvene jasle su date papi Teodoru Prvom na poklon jer je on bio iz Svete zemlje i da se ojacaju veze sa crkvom.

Posto su isuvise osjetljive da bi se premjestale, papa Franja je odlucio da vrati mali dio.

Oko 50 vjernika prisustvovalo je danas specijalnoj misi kada je relikvija predstavljena.

Mali djelic drveta je ukrasen srebrom i stavljen pored oltara, a vjernici su prilazili da ga vide, a neki su kleknuli i ljubili vitrinu u kojoj je izlozen.

JACANJE POTENCIJALA

Ruska Crnomorska flota bice ojacana sa 16 brodova koji bi trebalo da stupe na duznost do kraja 2020. godine, kaze vice admiral ruske mornarice Igor Osipov.

Kako je rekao, ove godine vec je na duznost stupilo pet brodova, izmedu ostalog i patrolno plovilo “Dmitrij Rogacov”, minolovac “Ivan Antonov”, kao i tri desantna broda.

Osipov je precizirao da ce medu novim brodovima, koji su planirani za narednu godinu, na duznost stupiti i tegljaci, spasilacka plovila, kao i plutajuca dizalica.

O tome da je Rusija uvecala borbeni potencijal Crnomorske flote nedavno je potvrdio i komandant ukrajinske mornarice, admiral Igor Voroncenko, koji je rekao da je to realizovano mahom nakon sto su na brodovima postavljene rakete “kalibar”, prenosi “Sputnjik”.

Pored toga, Voroncenko je ukazao i na to da je Rusija ojacala protivbrodsku odbranu, povecala broj razmjestenih protivvazdusnih sistema i uvecala avijacioni park novim lovcima i bombarderima.

IZ JELISEJA SAOPSTILI

Ambasador Turske u Francuskoj bice pozvan na razgovor kako bi objasnio izjavu turskog predsjednika Redzepa Tajipa Erdogana.

Iz Jelisejske plate saopstili su da je Erdogan ocijenio da je njegov francuski kolega Emanuel Makron “u stanju mozdane smrti”, prenosi B92.

“To nije izjava, to je vrijedanje. Ambasador ce biti pozvan u Ministarstvo inostranih poslova kako bi to objasnio”, naveo je Makronov ured.

NA GRANICI GAZE

Ministarstvo zdravlja u pojasu Gaze saopstilo je danas da su izraelski vojnici ubili jednog palestinskog tinejdzera nakon sto su pucali na ljude kraj granice izmedu Gaze i Izraela.

Kako je navedeno, 16-godisnji Fahed al Astal pogoden je u stomak, a jos cetvoro ljudi je ranjeno.

Ocevici su rekli da se desetine Palestinaca okupilo kraj granicne ograde istocno od Kan Junisa na jugu pojasa Gaze iako za danas nijesu planirane zvanicne demonstracije.

Trecu sedmicu zaredom islamski ekstremiticki Hamas koji vlada Gazom otkazuje redovne proteste iz straha da ce izazvati nestabilnost.

Takva odluka je donijeta nakon dva dana sukoba izmedu Izraela i manje ekstremisticke islamske organizacije Islamski dzihad ovog mjeseca.

Ranije danas je preminuo jedan clan te organizacije koji je ranjen u tim sukobima. U njima je ubijeno najmanje 34 Palestinaca, mdu njima 16 civila.

NASILJE NE JENJAVA

Najmanje 15 demonstranata ubijeno je danas i nekoliko desetina je povrijedeno u Nasiriji na jugu Iraka, gdje se od sinoc demonstranti sukobljavaju sa policijom, saopstili su bolnicki izvori novi bilans zrtava.

Nasilje se dogodilo dok je premijer Iraka Adel Abdel Mahdi rekao da ce podnijeti ostavku kao sto je to zatrazio veliki ajatolah Ali Sistani.

U Iraku vlada haos od 1. oktobra kada su poceli antivladini protesti na kojima se traze reforme i odlazak s vlasti politicara za koje gradani navode da su korumpirani i nekompetentni.

Od pocetka protesta stradalo je vise od 400 ljudi a 15.000 je povrijedeno.

NA KRIMU

Na Krimu uhapsena Ruskinja zbog sumnje da je spijunirala za ministarstvo odbrane Ukrajine, saopstila je ruska Federalna sluzba bezbjednosti.

“Ruski FSB priveo je rusku drzavljanku zbog sumnje u veleizdaju. Nju su regrutovale ukrajinske obavjestajne agencije po instrukciji ukrajinskog ministarstva odbrane da prikuplja tajne vojne informacije”, navodi se u saopstenju FSB, prenosi TAS S.

Protiv nje je podignuta optuznica, a ukoliko se utvrdi da je kriva prijeti joj do 20 godina zatvora.

Trenutno nema nikakvih dodatnih navoda o tome da li su procurile bilo kakve informacije.

Ruskinja je uhapsena u Sevastopolju, najvecem gradu na poluostrvu Krim, na obali Crnog mora. U njemu je smjestena i ruska Crnomorska flota.

DRAMA NA MOSTU

Dvije osobe su preminule od povreda zadobijenih u napadu nozem, a vise ih je ranjeno, kada je jedan muskarac napao prolaznike na Londonskom mostu, nakon cega ga je policija likvidirala. Napad je proglasen za teroristicki.

Sef antiteroristicke jedinice policije Nil Basu rekao je da je osumnjiceni koga je policija ubila nosio lazni prsluk sa eksplozivom. Na snimcima s lica mjesta vidi se kako su se policajci i nekoliko ljudi u civilnoj odjeci rvali s napadacem, a zatim se brzo sklonili od njega, vjerovatno kada su vidjeli prsluk s laznim eksplozivom, nakon cega je jedan od pripadnika snaga bezbjednosti usmrtio teroristu hicima iz automatske puske.

Policija je ranije saopstila da je nekoliko ljudi izbodeno nozem, a jos se ne zna koliko ih je i kakve su im povrede. Gradonacelnik Londona Sadik Kan rekao je da policija vise ne traga ni za kim, premijer Boris Dzonson da je obavijesten.

Veliki broj policajaca je oko Londonskog mosta gdje je prolaznicima zabranjen prilaz. Na mostu je blokirano desetak autobusa. Ispod mosta su policijski patrolni camci i kola hitne pomoci, a stanica podzemne zeleznice kod mosta je zatvorena.

Juna 2017. jedan kombi je uletio u masu na Londonskom mostu, a zatim su trojica ljudi nozevima izbola prolaznike. Poginulo je osmoro ljudi, a pedesetak je ranjeno.

Pocetkom novembra nivo opreza zbog mogucnosti teroristickog napada u Velikoj Britaniji je sa “Ozbiljno” spusten na “Znatno”.

DRAMA NA LONDONSKOM MOSTU

Britanska policija proglasila je danasnje napade nozem i pucnjavu na Londonskom mostu teroristickim cinom, i saopstila da je jedan osumnjicen ubijen.

Sef antiteroristicke jedinice policije Nil Basu rekao je da je osumnjiceni koga je policija ubila nosio lazni prsluk sa eksplozivom. Na snimcima s lica mjesta se vidi kako su se policajci i nekoliko ljudi u civilnoj odjeci rvali s napadacem, a zatim se brzo sklonili od njega, vjerovatno kada su vidjeli prsluk s laznim eksplozivom, nakon cega je jedan od pripadnika snaga bezbjednosti upucao teroristu.

Policija je ranije saopstila da je nekoliko ljudi izbodeno nozem, a jos se ne zna koliko ih je i kakve su im povrede. Gradonacelnik Londona Sadik Kan rekao je da policija vise ne traga ni za kim, premijer Boris Dzonson da je obavijesten.

Veliki broj policajaca je oko Londonskog mosta gdje je prolaznicima zabranjen prilaz. Na mostu je blokirano desetak autobusa.

Ispod mosta su policijski patrolni camci i kola hitne pomoci, a stanica podzemne zeleznice kod mosta je zatvorena.

Juna 2017. jedan kombi je uletio u masu na Londonskom mostu, a zatim su trojica ljudi nozevima izbola prolaznike. Poginulo je osmoro ljudi, a pedesetak je ranjeno.

Pocetkom novembra nivo opreza zbog mogucnosti teroristickog napada u Velikoj Britaniji je sa “Ozbiljno” spusten na “Znatno”.

HONGKONG

Policija Hongkonga okoncala je blokadu kampusa Politehnickog univerziteta, da bi pokusala da uhapsi pristalice samostalnosti koje su bile unutra.

Oni su zaplijenili gotovo 4.000 Molotovljevih koktela, koje su za sobom ostavili demonstranti, koji su se prije oko dvije nedjelje sukobljavali sa policijom po okolnim ulicama.

Oko 100 policajaca prvi put je uslo juce u kampus Politehnickog univerziteta, kako bi prikupili dokaze i uklonili opasne stvari.

U saopstenju policije se navodi da su tokom dva dana zaplijenili 3.989 molotovljevih koktela, 1.339 eksplozivnih predmeta, 601 bocu korozivnih tecnosti i 573 komada oruzja. Policija nije pronasla pristalice samostalnosti u kampusu.

Tokom zvanicne posjete Tajlandu, liderka Hongkonga Keri Lam rekla je da Hongkong prolazi kroz tezak period, ali da su osnove azijskog finansijskog centra, ukljucujuci njegovu snagu u okviru “jedna zemlja, dva sistema” i dalje snazne.

“Moja vlada i ja slusamo nase ljude sa ciljem da se neki duboki problemi u Hongkongu rijese dijalogom”, rekla je ona.

Na stotine pristalica samostalnosti uzvikivalo je prodemokratske slogane. Neki su nosili postere na kojima je bio predsjednik SAD Donald Tramp, dok je na nekima pisalo da je vrijeme da Lamova podnese ostavku. Zbog protesta je bio obustavljen saobracaj na najmanje dva mjesta, ali su se demonstranti razisli nakon sto je policija izdala upozorenje.