“NIJESMO SE HVALILI”

Predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan saopstio je da su turske snage bezbjednosti uhapsile suprugu nedavno neutralizovanog vode teroristicke organizacije Islamska drzava Abu Bakra al Bagdadija.

“Amerika je u tunelu u Siriji unistila Al Bagdadija i znate da su to pokrenuli veliku medijsku kampanju. Mi smo uhvatili njegovu suprugu, ali nismo se hvalili, evo, prvi put to saopstavamo. Isto tako smo uhvatili i njegovu sestru i zeta u Siriji”, kazao je Erdogan i porucio da ce Turska nastaviti da se bori protiv terorizma.

Erdogan se obratio ucesnicima skupa koji je u Narodnom kulturnom i kongresnom centru Bastepe organizovanom povodom obiljezavanja 70. godina rada Fakulteta islamskih nauka na Univerzitetu u Ankari.

Turski predsjednik Erdogan je kazao da je Turska suocena sa napadima cijelog svijeta, ali da Turska vise nije zemlja koja poginje glavu, vec da cvrsto stoji na nogama i brani svoje interese.

Erdogan je takode kazao da su ID, Al Kaida, Boko Haram i druge teroristicke organizacije dio velikog projekta i da najvecu stetu od terorizma trpe muslimani i islamski svijet.

On je kazao da se iza terorista koji se lazno pozivaju na islam uvijek nalaze veliki neprijatelji islama. Dodao je da Turska snima svjedocenja uhapsenih terorista o tome ko sve stoji iza njih.

Posebno je kritikovao vlasti SAD-a zbog neizrucivanja Fetulaha Gulena, za kojeg je kazao da terorista koji ni ne trepce dok proliva krv nevinih ljudi zarad sirenja vlastite izopacene misije.

“Pravi musliman ne moze biti terorista. Zapad bez stida i neumorno ustrajava u koristenju termina islamski terorizam, ali neka prvo pogleda u ogledalo. Ako stvarno trazite teroriste, eto ih kod vas. Ako zelite saznati sta je FETO, pogledajte samo gdje i pod cijom zastitom zivi njegov voda”, porucio je Erdogan.

PUTIN UVJEREN

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da novo rusko oruzje nece imati konkurenciju u svijetu ali i da Rusija njime nece nikome prijetiti.

Govoreci na sastanku s visokim vojnim oficirima, Putin je naveo da nijedna druga zemlja nema hipersonicna, laserska i druga oruzja nove generacije koja je ruska vojska narucila ali i dodao da to “nije razlog da se nekome prijeti”.

Prema njegovim rijecima, novi oruzani sistemi se prave iskljucivo “da bi se osigurala bezbjednost Rusije od novih prijetnji” a Rusija ce i dalje raditi na kontroli naoruzanja.

Odnosi Rusije i zapada su pali na najnizi nivo od Hladnog rata zbog sukoba u Ukrajini i drugih spornih tacaka.

Putin je 2018. najavio citav niz novog oruzja, ukljucujuci hipersonicnu jedrilicu, nuklearni podvodni dron i krstarece rakete na nuklearni pogon.

POCEO AGITOVANJE

Britanski premijer Boris Dzonson poceo je danas kampanju za izbore 12. decembra optuzivsi opoziciju da blokira Bregzit.

“Ne zelim vanredne izbore, i niko nije srecan zbog izbora u decembru, ali dosli smo do tacke na kojoj vise nemamo izbora”, rekao je Dzonson novinarima ispred Dauning strita 10.

Prema njegovim rijecima, britanski poslanici su “vise puta odbijali da sprovedu Bregzit i postuju rezultat referenduma”.

Dzonson je kritikovao lidera opozicionih laburista Dzeremija Korbina, tvrdeci da se Korbin “stavio na Putinovu (ruskog predsjednika Vladimira) stranu” nakon trovanja nekadasnjeg spijuna Sergeja Skripalja i njegove cerke u Solzberiju.

Britanski premijer je nesto ranije danas Korbina uporedio sa nekadasnjim sovjetskim liderom Josifom Staljinom, optuzivsi ga da planira “bezobrazno podizanje poreza” koje bi unistilo britanski prosperitet i rekavsi da Laburisticka partija napada bogate Britance “s uzivanjem i osvetoljubivoscu kakvi nijesu videni od Staljinovog progona kulaka”.

Korbin je Dzonsonove ekonomske planove ocijenio kao “tacerizam na steroidima”.

Kampanja vladajucih konzervativaca nije bas najbolje pocela, posto je ministar za Vels Alun Kerns podnio ostavku nedugo prije Dzonsonovog obracanja.

KLIMATSKE PROMJENE

Predsjednici Kine u Francuske, Si Dinping i Emanuel Makron potvrdili su podrsku pariskom sporazumu o klimi, dva dana poslije formalizacije povlacenja SAD-a.

Dvojica lidera potvrduju “snaznu podrsku pariskom sporazumu”, uz ocjenu da je rijec o nepovratnom procesu, navodi se u zajednickom saopstenju sa sastanka u Pekingu.

Makron i Si su izrazili snaznu posvecenost unaprijedenju medunarodne saradnje na polju klimatskih promjena kako bi se osigurala potpuna i efikasna primjena sporazuma.

Kina i Francuska izrazile su zabrinutost u ponedjeljak posto su SAD zvanicno pocele povlacenje iz sporazuma, sto je americki predsjednik Donald Tramp i najavio 2017. godine.

NA DAN IZBORA

Spanska vlada odlucila je da posalje hiljade policajaca u Kataloniju na dan parlamentarnih izbora 10. novembra

Odluka je uslijedila nakon brojnih ulicnih protesta radikalnih pristalica nezavisnosti Katalonije.

Na taj nacin vlasti zele da sprijece nerede na ulicama, poput nedavnih kada je povrijedeno oko 600 osoba, a uhapseno 200, prenosi El pais.

Kako se navodi, bice rasporedeno 2.500 policajaca i oko 2.000 pripadnika civilne garde koji ce partolirati ulicama, mada prema nekim izvorima broj policajaca ce biti mnogo veci.

Rasporedili smo znacajan broj snaga drzavne sigurnosti kako bi obezbjedili mir u danu u kojem gradani i njihov glas moraju biti u centru paznje”, rekao je spanski premijer Pedro Sancez za televiziju RNE.

EU I KINA

Evropska unija i Kina zakljucile su pregovore o bilateralnom sporazumu o zastiti 100 evropskih oznaka geografskog porijekla u Kini i 100 kineskih oznaka geografskog porijekla u EU od imitacije i uzurpacije.

Ocekuje se da taj vazan sporazum rezultira uzajamnim trgovinskim koristima i traznjom visokokvalitetnih proizvoda na obje strane.

Ispunjavanjem obecanog na poslednjem samitu EU-Kina u aprilu, taj sporazum predstavlja konkretan primjer saradnje EU i Kine i odrazava otvorenost i privrzenost obje strane medunarodnim pravilima kao osnovi trgovinskih odnosa, saopstila je Evropska komisija.

Kina je drugo po velicini trziste za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU cija je vrijednost za 12 mjeseci (septembar 2018-avgust 2019) dostigla 12,8 milijardi eura.

Takode je drugo po velicini trziste za izvoz proizvoda zasticenih oznakom geografskog porijekla iz EU koji cine devet odsto vrijednosti izvoza.

Za evropske proizvodjace hrane i pica, Kina je trziste sa velikim potencijalom, sa rastucom srednjom klasom sklonom poznatim, visokokvalitetnim evropskim proizvodima.

Kina, kako je navela EK, ima i veoma dobar sistem zastite geografskog porijekla. Lista EU proizvoda sa oznakom geografskog porijekla koji ce biti zasticeni u Kini, ukljucuje sampanjac, feta sir, irski viski, porto, poljsku votku, dok su na kineskoj listi pirinac Panjin, Anji bijeli caj, itd.

Ocekuje se da sporazum stupi na snagu prije kraja 2020.

Predvideno je da se cetiri godine po stupanju sporazuma na snagu liste prosire sa po jos 175 oznaka geografskog porijekla s obje strane.

U EU ima vise od 3.300 zasticenih oznaka geografskog porijekla (PGI) ili zasticenih oznaka porijekla (izvornosti) – PDO.

Jos 1.250 oznaka van EU su zasticene u Uniji, uglavnom zahvaljujuci bilateralnim sporazumima, poput ovog sa Kinom.

Vrijednost trzista proizvoda zasticenih oznakama geografskog porijekla EU je 74,8 milijardi eura, odnosno 15,4 odsto ukupnog izvoza hrane i pica iz EU.

Evropski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Fil Hogan, rekao je da je kvalitet proizvoda sa zasticenim geografskim porijeklom prepoznat u svijetu i da su potrosaci spremni da ih plate vise, jer imaju povjerenja u njihovo porijeklo i autenticnost, a time se i poljoprivrednici dodatno nagraduju.

“Sporazum pokazuje nasu posvecenost bliskoj saradnji sa globalnim trgovinskim partnerima poput Kine. To je pobjeda za obje strane, jacanje nasih trgovinskih odnosa, korist za sektore poljoprivrede i hrane i za potrosace sa obe strane”, istakao je Hogan.

ZBOG AZILANATA

Burna diskusija zbog povratka protjeranog sefa jednog kriminalnog klana, natjerala je njemacku vladu da poostri granicne kontrole.

Libanac Ibrahim Miri, sef jednog kriminalnog klana u Njemackoj, bio je protjeran, a potom se ilegalno vratio u Njemacku i podnio zahtjev za azil.

Zbog ovog slucaja je ministar unutrasnjih poslova Njemacke Horst Zehofer, nalozio poostravanje kontrola na granicama i prosirenje kontrola unutar zemlje.

“Slucaj Miri je test za nasu demokratiju. Ako se ne nametne pravna drzava onda ce gradani izgubiti povjerenje u cjelokupni sistem azila”, upozorio je Zehofer.

Cilj poostravanja kontrola je da se nadu osobe koje i pored zabrane povratka u Njemacku borave u toj zemlji.

Inace, Njemacka je nakon izbjeglicke krize 2015. godine uvela kontrole na svojim granicama ka Austriji, ali su do sada one bile sprovodene po slucajnom uzorku. Sada, prema odluci ministra, kontrole ce biti strozije i opseznije.

Nemacki “Bild” prenosi da ce morati da se racuna na kontrole i na sporednim putevima u blizini granice. A ukoliko neko uprkos zabrani ulaska u zemlju pokusa da prede granicu bice, kako je najavljeno, odmah vracen.

Ukoliko osoba sa zabranom ulaska u Njemacku podnese zahtjev za azil na njemackom tlu bice uhapsena, a za ilegalan boravak predvidena je zatvorska kazna do tri godine.

“Vazno je da se sudski postupak zavrsi dok je lice u zatvoru”, napominje Zehofer dodajuci da to znaci da onaj ko i pored zabrane ulaska u Njemacku podnese zahtjev za azil ne moze biti na slobodi, vec mora da u zatvoru ceka da mu molba bude rijesena, a onaj kome molba bude odbijena bice odmah protjeran.

NJEMACKA

Njemacka policija pokrenula je istragu protiv trojice 14-godisnjaka zbog podsticanja mrznje, nakon sto su tinejdzeri navodno svirali antisemitske pjesme.

Oni su to uradilii nakon posjete koncentracionom logoru Buhenvald.

Zbog tog incidenta, oni bi mogli da budu izbaceni iz skole, a istraga je pokrenuta nakon sto ih je njihova skola u Grunbergu na zapadu Njemacke, prijavila policiji, prenosi Dojce vele.

Incident se dogodio 15. oktobra, kada su trojica tinejdzera skole “Teo Koh” navodno pustala anti-semitske pjesme na pametnom telefonu i pjevali u skolskom autobusu, a nakon obilaska nekadasnjeg nacistickog logora.

Kako se navodi, za sada se razmatra koje mjere ce biti preduzete protiv njih, a najgora bi mogla da bude izbacivanje iz skole.

Inace, skola koju pohadaju, osvojila je nekoliko nagrada za rad protiv rasizma, a ucenici devetog razreda te skole cetiri mjeseca su radili na projektu koji se bavio nacizmom.

Logor Buhenvald koji se nalazi u centralnoj Njemackoj, koristili su nacisti kao radni logor od 1937. do 1945. godine i u njemu je umrlo 56.000 ljudi, od cega 11.000 Jevreja i 8.000 sovjetskih ratnih zatvorenika.

Logor je pretvoren u memorijalni centar koji sluzi za podsJecanje na nacisticke zlocine.

NA JUGU TAJLANDA

Najmanje 15 ljudi ubijeno je u napadu muslimanskih separatista na jugu Tajlanda, izjavio je danas portparol tajlandske vojske.

Napad je bio sinoc u provinciji Jala, kod dva kontrolna punkta vojske, rekao je portparol Pamote Prom-in.

Dvanaest osoba je ubijeno na licu mjesta, a tri su podlegle povredama u bolnici.

Ovo je jedan od najsmrtonosnijih napada od pocetka sukoba koji traje 15 godina na vecinski muslimanskom jugu u zemlji u kojoj pretezno zive budisti.

Najmanje 7.000 osoba stradalo je u konfliktu.

Napadi su rjedi od 2014, kada je vojska uvela policijski cas i redovne patrole.

JUNKER VJERUJE

Velika Britanija ce istupiti iz EU do 31. januara sljedece godine, izjavio je predsjednik Evropske komisije ?Zan-Klod Junker.

On je za BBC rekao da vjeruje da ce se Bregzit dogoditi na isteku posljednjeg produ?zetka roka izlaska Britanije iz Unije.

Junker je istakao da je Bregzit preduga prica koja mora da se zavrsi.

Premijer Velike Britanije Boris Dz?onson izjavio je ranije da ce do kraja decembra 2020. godine postici trgovinski sporazum sa EU, prenosi B92.

Dok pojedini britanski poslanici misle da ce se sporazum lako postici, Junker je podsjetio na cinjenicu da su slicni pregovori sa Kanadom “trajali godinama”.