“VISOK STEPEN POVJERENJA”

Kineski predsjednik Si Dinping izrazio je danas “visok stepen povjerenja” u nepopularnu seficu vlade Hong Konga Keri Lam, javila je agencija Sinhua.

Si se sa Keri Lam sastao u Sangaju, dok se prodemokratski protesti u bivsoj britanskoj koloniji nastavljaju.

Kineski predsjednik je na sastanku uputio apel da se uloze napori u cilju poboljsanja zivota ljudi, kao i da se se doprinese dijalogu u svim sferama drustva u Hong Kongu.

Protesti u Hong Kongu su poceli u junu, zbog, u meduvremenu suspendovanog predloga zakona o ekstradiciji koji predvida izrucenje osumnjicenih Pekingu. Policija je u nedjelju koristila suzavac i vodene topove da bi rastjerala nekoliko hiljada demonstranata prodemokratskog pokreta.

Demonstranti traze ostavku sefice vlade i istragu o tome da li je policija koristila prekomjernu silu u suzbijanju protesta.

ZBOG OPTUZBI

Pjongjang je saopstio da su sanse za pregovore sa SAD sve manje posto je americki Stejt department optuzio Pjongjang da podrzava terorizam.

U godisnjem izvestaju Stejt departmenta, Sjeverna Koreja je ponovo svrstana medu drzave koje podrzavaju terorizam.

Kako se navodi u izvestaju od petka, Sjeverna Koreja se optuzuje i za “umijesanost u ubistva na stranoj teritoriji”.

Sjevernokorejsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je taj dokument, uz ocjenu da je rijec o “politicki motivisanoj ozbiljnoj provokaciji”, javila je agencija KCNA.

Portparol ministarstva spoljnih poslova optuzio je SAD da su “zariste” terorizma.

“Mogucnosti za dijalog Sjeverne Koreje i SAD-a sve su manje zbog stava i polozaja SAD-a”, dodao je portparol.

ERDOGAN NAJAVIO

Ankara moze da kupi ruske ratne avione ako Sjedinjene Americke Drzave otkazu isporuku aviona F-35.

Ovu informaciju novinarima je potvrdio predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan.

“Kada smo kupili S-400 (raketni sistem), nikoga nijesmo pitali za dozvolu, pa ako donesemo odluku, kupicemo ih”, rekao je Erdogan, na pitanje da li Ankara moze da sklopi sporazum sa Moskvom o isporuci ruskih lovaca, prenio je TASS.

“Ako problem sa F-35 ne bude rijesen, preduzecemo potrebne korake,” dodao je turski lider.

EVROPSKA SLUZBA KOPERNIKUS

Oktobar ove godine bio je najtopliji oktobar ikad registrovan na planeti, saopstila je danas evropska sluzba Kopernikus o klimatskim promjenama, navodeci da se radi o petom uzastopnom mjesecu kada je toplotni rekord ili potucen ili mu se temperatura priblizila.

Oktobar 2019. godine bio je 0,63 stepena Celzijusa iznad prosjecne temperature referentnog perioda 1981-2000, cime je neznatno oboren rekord iz oktobra 2015, za 0,01 stepen Celzijusa, ali je bio 1,2 stepena Celzijusa iznad temperature u predindustrijskom periodu.

“To je peti uzastopni mjesec u kome se registruje rekordno visoka temperatura ili temperatura koja je vrlo blizu rekordne”, naveo je Kopernikus.

Jun 2019. bio je najtopliji jun ikad registrovan, a juli je dostigao apsolutni rekord najtoplijeg mjeseca ikad registrovanog. Avgust 2019. je bio drugi po toploti za mjesec avgust, a septembar je bio na prvom mjestu.

Cetiri posljednje godine bile su najtoplije ikad registrovane na planeti, i vec je u avgustu Svjetska meteoroloska organizacija vec procijenila da ce 2019. biti medu pet najtoplijih godina, sto odgovara predvidanjima naucnika o uticaju klimatskih promjena, navodi Frans pres.

I ZVANICNO

SAD su obavijestile Ujedinjene nacije da su zapocele proces napustanja Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Americki drzavni sekretar Majk Pompeo, rekao je u ponjedeljak da je predao zvanicno obavjestenje Ujedinjenim nacijama.

Time zapocinje proces povlacenja koji traje godinu.

Pompeo je Pariski sporazum o klimi nazvao “ekonomskim nefer teretom” za americku ekonomiju.

Oko 200 drzava potpisalo je Pariski sporazum o klimi, prema kojem svaka zemlja postavlja ciljeve za smanjenje emisije stetnih gasova koji vode do klimatskih promjena.

SAD su prva zemlja koja se povlaci iz sporazuma.

Iako je americki predsjednik Donald Tramp sredinom 2017. donio odluku o napustanju, SAD to nijesu mogle da ucine do sada, posto sporazum zabranjuje povlacenje zemlje tokom prve tri godine od njegove ratifikacije.

DZONSON

Britanski premijer Boris Dzonson pozvao je danas lidera opozicione Laburisticke stranke Dzeremija Korbina da razjasni svoj stav o izlasku zemlje iz Evropske unije (EU) (Bregzit), vise od mjesec dana od vanrednih parlamentarnih izbora namijenjenih za izlazak iz zastoja o Bregzitu.

“Biraci koji budu glasali za narednog premijera, zasluzuju da znaju sta svaki potencijalni kandidat zeli da uradi sa Bregzitom”, naveo je Dzonson u pismu upucenom Korbinu.

Britanski premijer je dodao da Korbin mjesecima odbija da se izjasni o vrsti dogovora sa EU o Bregzitu.

“Vrijeme je da se razjasni i objasni vas projekat”, naveo je Dzonson u pismu.

Laburisticka stranka, glavna opoziciona formacija u Velikoj Britaniji, obecala je da ce rijesiti pitanje Bregzita sest mjeseci poslije izbora, ukoliko na tom glasanju pobjedi.

Laburisti zele da sa EU pregovaraju o novom dogovoru o Bregzitu koji bi ukljucio carinsku uniju sa EU. Kasnije bi organizovali referendum o tom dogovoru.

“Vas sadasnji stav izgleda kao da zelite da se vratite na pocetak”, rekao je Dzonson koji smatra da je dogovor koji je on zakljucio sa Briselom “jedini nacin sprovodenja Bregzita”.

U IRANU

Iranski predsjednik Hasan Rohani najavio je danas novo neispunjenje obaveza svoje zemlje prema medunarodnoj zajednici vezano za nuklearni program.

Iran ce nastaviti aktivnosti na obogacivanju uranijuma u svojem postrojenju Fordo, oko 180 kilometara juzno od Teherana, izjavio je Rohani, prenijela je danas drzavna televizija.

Sef iranske Organizacije za atomsku energiju juce je saopstio da je Iran pustio u rad novu generaciju centrifuga za obogacivanje uranijuma, sto je takode u suprotnosti sa sporazumom iz 2015.

U centrifuge u Fordou od sjutra ce se ubrizgavati uranijumski gas, rekao je Rohani, ne navodeci da li ce se u tom postrojenju proizvoditi obogaceni uranijum.

Rohani je rekao da bi Iran mogao da obustavi ove mjere ukoliko Evropa ponudi nacin da se izbjegne onemogucivanje prodaje sirove nafte zbog sankcija SAD.

Centrifuge u Fordou su IR-1, iranske centrifuge prve generacije kojima je, prema nuklearnom sporazumu, dozvoljeno da rade bez gasa.

Medunarodna agencije za atomsku energiju (IAEA), zaduzena za nadgledanje nuklearnih aktivnosti u Iranu, nije se oglasila povodom najava iz Teherana.

KRIZA U KATALONIJI

Hiljade katalonskih separatista izaslo je na ulice Barselone u znak protesta zbog posjete spanskog kralja Felipea VI. Demonstranti su zapalili vatru na jednom od centralnih puteva i palili kraljeve slike.

Neki su udarali po serpama i uzvikivali “Katalonija nema kralja!”.

U ovom regionu vec nedjeljama traju protesti koji su poceli nakon sto su pojedini separatisticki lideri proslog mjeseca osudeni na visegodisnje zatvorske kazne.

Spaniji za vikend predstoje drugi opsti izbori ove godine.

Glasanje u nedjelju bi trebalo da izvadi zemlju iz pat pozicije u kojoj se nasla poslije prethodnih izbora u aprilu.

Tri glavne separatisticke stranke ucestvovale su u protestima u ponedjeljak, dok su katalonske vlasti koje predvode separatisti, pozvale pristalice protesta da se uzdrze nasilja.

Lideri stranaka koji se zalazu za cjelovitost Spanije, odrzali su manji kontramiting.

Kralj je zajedno sa suprugom kraljicom Leticijom i dvije njihove cerke ucestvovao u ceremoniji dodjele nagrada mladim preduzetnicima, naucnicima i umjetnicima u Barseloni.

Nasljednica trona, princeza Leonora, 14, odrzala je govor na ceremoniji naglasavajuci privrzenost Kataloniji.

“Ova zemlja – Katalonija – uvijek ce imati posebno mjesto u mom srcu”, porucila je na spanskom i katalonskom jeziku.

Dodjelu nagrada su obezbjedivale jake policijske snage, a postavljene su i barikade na jednu od glavnih gradskih saobracajnica.

ODLUKA VLASTI

Pristup internetu u Bagdadu i vecem dijelu Iraka prekinut je, saopstila je kompanija NetBloks.

“U vrijeme pisanja, internet konekcija je manja od 19 odsto normalnog nivoa, sto utice na milione korisnika u Bagdadu, Basri, Karbali i drugim centrima”, navodi se u saopstenju, prenio je sinoc Rojters.

U Iraku se vec izvjesno vrijeme odrzavaju antivladini protesti, a iracke vlasti su prethodno prekinule internet pristup usljed protesta.