U 90. GODINI

Legendarni britanski vozač ser Stirling Mos umro je danas u 90. godini poslije duže bolesti.

Mos se smatra jednim od najboljih vozača u istoriji Formule 1, iako nije osvojio titulu svjetskog šampiona.

On se u januaru 2018. povukao iz javnog života zbog zdravstvenih problema.

Proveo je 134 dana u bolnici, nakon što je dobio infekciju pluća na odmoru u Singapuru u decembru 2016.

Mos je od 1951. do 1961. učestvovao u 66 trka Formule 1, pobijedio je 16 puta i postao je prvi Britanac koji je 1955. pobijedio u domaćoj trci.

On će, takođe, ostati upamćen i po tome što je 1958. izgubio borbu za titulu nakon što je jemčio za svog protivnika, sunarodnika Majka Hotorna i spriječio njegovu diskvalifikaciju u trci za Veliku nagradu Portugala kada je optužen da se okrenuo na stazi.

Mos je u četiri navrata bio vicešampion Formule 1.

On je 1962. morao da se povuče iz najvišeg nivoa takmičenja, nakon što je poslije nesreće na Gudvudu mjesec dana bio u komi, a zatim i djelimično paralizovan narednih šest mjeseci. I pored toga on je nastavio da se trka na revijalnim manifestacijama do 81. godine.

Tokom automobilske karijere u svim takmičenjima ostvario je 212 pobjeda.

TOMAS

Britanski biciklista Gerent Tomas rekao je danas da se i dalje nada da bi Trka oko Francuske mogla da se održi u nekom trenutku ove godine.

Tur d’Frans, koji bi trebalo da se održi od 27. juna do 19. jula, tek treba da se otkaže ili odgodi zbog pandemije koronavirusa.

“Očigledo je da postoje važnije stvari koje je potrebno prvo riješiti, ali čim budemo sigurni voljeli bismo da se to dogodi”, rekao je Tomas Radio BBC.

“Nadam se da će se Tur održati u nekom trenutku”, dodao je šampion najprestižnije biciklističke trke iz 2018.

Tomas je, takođe, najavio i dobrotvornu trku – u svojoj garaži – u znak podrške britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi.

RUSKI MINISTAR SPORTA

Međunarodni zvaničnici trebalo bi da “okrenu novu stranicu” i “zaborave” na suspenziju koju su izrekli toj zemlji zbog pandemije korona virusa, izjavio je danas ruski ministar sporta Oleg Maticin.

Svjetska antidoping agencija (WADA) izrekla je četvorogodišnju suspenziju ruskim sportistima sa svih velikih takmičenja nakon što je presudila da je Rusija manipulisala podacima iz moskovske antidoping laboratorije, kako bi zataškala pozitivne doping testove svojih sportista.

Rusija je nakon toga uložila žalbu pred Sudom za sportsku arbitražu (CAS), ali su ročišta odgođena zbog pandemije korona virusa.

Maticin je danas izjavio da izbijanje virusa znači da bi stranke u sudskom postupku trebalo da izbjegavaju presudu protiv Rusije jer bi to narušilo olimpijski pokret.

“Čelnici Međunarodnog olimpijskog komiteta, WADA i sudije koje će donijeti presudu trebalo bi da razumiju da sada živimo u potpuno drugačijim uslovima i da je nastala ova kriza, uključujući i krizu u odnosima, i da bi zato trebalo da okrenu novu stranicu i shvate da je trenutno najvažnije biti zajedno”, rekao je on.

“Kada vidite da su svi izolovani, da su svi kod kuće, svijest se mijenja, mentalitet se mijenja i ljudi razumiju da sada postoje drugi prioriteti. Prioritet je budućnost olimpijskog pokreta, konsolidacija čitave međunarodne sportske zajednice”, dodao je Maticin.

Maticin je istakao da bi sankcionisanje Rusije naškodilo olimpijskom pokretu.

On je dodao i da će, nakon što kriza sa korona virusom prođe, Rusija ponuditi da bude domaćin međunarodnih sportskih događaja ako njihovi trenutni domaćini ne mogu da ih organizuju.

IZVRŠNI DIREKTOR IGARA

Izvršni direktor Organizacionog odbora Olimpijskih igara u Tokiju Toširo Muto rekao je danas da ne može da garantuje da će Igre biti organizovane sljedeće godine iako je do tada ostalo 16 mjeseci.

Dok se korona virus širi u Japanu, premijer Šinzo Abe je ove nedjelje izdao hitnu deklaraciju za borbu protiv virusa, stavljajući zemlju pod razna ograničenja.

“Mislim da niko ne bi mogao da kaže da li će biti moguće staviti virus pod kontrolu do narednog jula ili ne. Sigurno je da nijesmo u mogućnosti da vam damo jasan odgovor”, rekao je Muto na konferenciji za novinare na daljinu.

Olimpijske igre su prošlog mjeseca zbog pandemije korona virusa odgođene za narednu godinu i trebalo bi da se održe od 23. jula do 8. avgusta 2021. godine.

Abe je kritikovan da sporo djeluje u borbi protiv korona virusa, a opozicioni politički lideri su sugerisali da je umanjivao težinu virusa zbog želje da se Olimpijske igre održe ove godine.

“Donijeli smo odluku da odgodimo Igre za godinu dana i sada možemo samo naporno da radimo na pripremi Igara. Iskreno se nadamo da će sljedeće godine čovječanstvo uspjeti da prebrodi krizu izazvanu korona virusom”, rekao je Muto.

Do sada je u Japanu prijavljeno više od 5.000 slučajeva zaraze korona virusom, dok je 99 osoba preminulo.

Novinari su pitali i da li postoje alternativni planovi do 2021.

“Umjesto da razmišljamo o alternativnim planovima, trebalo bi da uložimo veliki trud… Čovječanstvo treba da objedini svu svoju tehnologiju i mudrost i da naporno radi kako bi se razvili ljekovi i vakcine”, rekao je Muto.

Muto je nekoliko puta upitan i o dodatnim troškovima zbog odgađanja, koje su japanski mediji procijenili između dvije i šest milijardi dolara. On je rekao da je prerano znati cijenu i ko će to platiti.

RAKOČEVIĆ PORUČILA

Crnogorska atletičarka Kristina Rakočević je nakon samo tri mjeseca provedena na koledžu u Majamiju, morala da se vrati u Crnu Goru zbog pandemije koronavirusa. Ipak, sigurna je da to što su Olimpijske igra pomjerene za godinu njoj ide u korist, jer će kako kaže, narednog ljeta biti u boljoj formi.

“Desilo se tako, viša sila, sada ostaje samo da vjerujem da će brzo da prođe. Znam da sam ovaj korak mogla da napravim i ranije, ali jednostavno nijesam osjećala da je to dobro za mene. Nijesam bila spremna za to, nijesam željela ništa da radim na silu. Ljudi se mijenjaju, sazrijevaju, tako da sam odlučila da krenem tim putem. I napravila sam pravu stvar, Univerzitet u Majamiju mi pruža sve uslove da se razvijam, prije svega kao ličnost, a zatim kao sportista. Tri mjeseca sam provela tamo, taman sam se prilagodila na potpuno drugačiji život i obaveze, kada se sve ovo dogodilo. Ali, proći će i sve će ponovo da bude kao prije”, kazala je Kristina za sajt COK-a.

Ona je 2016. godine u Poljskoj postala juniorska prvakinja svijeta u bacanju diska, ali nije napredovala kako se očekivalo. Ipak, pred njom je puno vremena da ostvari sve snove.

“Sa jedne strane, dobro je za mene što su Igre pomjerene za godinu, jer dobijam vrijeme da se spremim i pokušam da dođem do norme. Sa druge strane, žao mi je sportista koji su već imali olimpijsku vizu, koji su se pripremali za nastup i sve svoje ciljeve posvetili Tokiju. Ja ću, u svakom slučaju, pokušati sve da narednog ljeta budem na Igrama“, kaže Kristina.

Bila je dvije nedjelje u karantinu u Igalu, a sada je u svom Tomaševu gdje radi indvidualno.

“Ispunjavam to, moram koliko-toliko da održim ritam. Takođe, imam onlajn predavanja, sve je dogovoreno, sve ide po planu, tako da – prolaze dani brzo, ali i u nadi da ćemo se uskoro svi vratiti redovnim obavezama“, kazala  je Rakočević.

BRON

Sportski direktor Formule 1 Ros Bron rekao je da bi sezona Formule 1 mogla da počne u julu bez publike, uz organizaciju 19 trka.

“Ako bismo startovali početkom jula, mogli bismo da imamo sezonu od 19 trka. Teško je, tri trke, pa slobodan vikend, pa tri trke, a zatim slobodan vikend, razmatramo sve mogućnosti i logistiku”, rekao je Bron za Skaj.

Sezona u Formuli 1 trebalo je da počne 15. marta u Australiji, ali je početak odložen zbog pandemije korona virusa. Sezona sigurno neće početi prije kraja juna, pošto je odloženo devet trka, a posljednja u Kanadi. Prva sljedeća trka u kalendaru je trka za Veliku nagradu Francuske 28. juna.

Bron je ponovio da jedan od najvećih problema predstavlja putovanje i rekao da bi prvi put u istoriji Formule 1 trka mogla da bude održana bez publike.

“Mislimo da bi start u Evropi mogao da bude povoljan i da bi to bio događaj zatvorenog tipa. Mogli bismo da imamo zatvoreno okruženje, u kojem ekipe dolaze čarterima, mi ih dopremimo do trkališta, osiguramo da su svi testirani na korona virus, da su zdravi, da nema rizika i da trka bude bez gledalaca. To nije sjajno, ali mislim da je bolje nego da uopšte nema trka”, naveo je on.

Bron je dodao da će trke Formule 1 pomoći sportu da preživi, istovremeno dajući milionima navijača veliki podsticaj, ali je istakao da niko neće biti stavljen u rizičnu situaciju pokretanjem šampionata.

Takođe, postoji i opcija da se sezona završi u januaru.

“Osam trka je minimum za priznavanje svjetskog šampionata i mogli bismo to da ostvarimo do početka oktobra. Ali, uvijek postoji mogućnost da se uđemo u sljedeću godinu, da završimo u januaru, iako bi bilo određenih komplikacija što se toga tiče. Ove godine izbor je između osam i 19 trka”, rekao je Bron.

NIJE VIŠE IZLOŽEN

Olimpijski plamen u čast Olimpijskih igara u Tokiju, zbog vanrednog stanja, nije više izložen u Fukušimi, objavili su organizatori.

Pandemija je uslovila odgađanja Igara, koje će, umjesto ovog, biti održane narednog ljeta. Saopšteno je da je japanski premijer Šinzo Abe proglasio vanredno stanje koje je stupilo na snagu danas.

Olimpijski plamen 20. marta stigao je u Japan, uz ograničeni doček zbog pandemije kronavirusa.

Bivši olimpijski pobjednici Saori Jošida i Tadahiro Nomura iznijeli su baklju iz aviona, a nakon govora predsjednika organizacionog odbora Tokio 2020. Jošira Morija, zapalili su plamen na velikom ružičastom pozlaćenom kotlu u obliku cvijeta japanske trešnje.

ODGOĐENO DEVET TRKA

Direktor Ferarija Matija Binoto rekao je danas da će ta ekipa biti fleksibilna kako bi se ove godine u šampionatu Formule 1 održalo što više trka, čak i ako to uključuje dvije trke u oba dana vikenda. Sezona u Formuli 1 trebalo je da počne 15. marta u Australiji, ali je početak odložen zbog pandemije korona virusa. Sezona neće početi prije kraja juna, pošto je odgođeno devet trka, a posljednja u Kanadi.

Uprava Formule 1 pokušaće da pronađe nove termine za odložene trke i zajedno sa ekipama razmatra brojne mogućnosti, među kojima promjenu strukture takmčenja, ali i održavanje trka i subotom i nedjeljom.

“Znamo da je potrebno najmanje osam trka da bi se takmičenje računalo kao svjetski šampionat, ali svi pokušavaju da bude i više od toga. Mislim da će biti važno da budemo fleksibilni. Prilično sam siguran da će (predsjednik Formule 1) Čejs Keri i ekipe biti u stanju da postave najbolji šampionat koji može. Mi smo spremni na sve što je potrebno, bilo da se radi o kraćem vremenu za trke ili duple trke vikendom”, rekao je Binoto za Skaj.

“Važno je biti fleksibilan i osigurati da dobijemo dobre trke i za navijače”, dodao je direktor italijanske ekipe.

Binoto je rekao da još nije poznato kada će početi sezona, ali da se nada da će to biti početkom jula.

“Teško je reći kada će početi sezona. Niko to ne može da zna. Formula 1 se trudi da organizuje najbolju sezonu, možda početkom jula ako bude moguće, ali za sada nema potvrde. Mislim da ćemo krajem maja imati jasniju sliku. U svačijem je interesu da počne trkanje i da imamo što više trka, ali sada je prerarno govoriti o budućnosti”, naveo je on.

Direktor Meklarena Zek Braun nedavno je rekao da bi ekipe mogle da napuste sport ako se njime ne bude na pravi način upravljalo tokom krize, kao i da bi budžetski limit od 175 miliona dolara za 2021. godinu trebalo smanjiti.

Binoto je rekao da je presudno smanjiti troškove, ali da vjeruje da bi ista granica za svaku ekipu naštetila onima koji proizvode sve djelove.

“To je sigurno za brigu. Potpuno smo svjesni teškoća u kojima su neke ekipe i svjesni smo da se moramo pozabaviti troškovima zbog budućnosti Formule 1, smanjenje troškova je prvi pokretač koji osigurava da će svaka ekipa preživjeti. Razgovaramo o smanjenju budžeta, ali za to vrijeme ne smijemo zaboraviti da imamo i drugačije strukture i drugačiju imovinu. Postoje timovi koji su konstruktori poput Ferarija i drugih velikih ekipa, gdje dizajniramo, razvijamo, odobravamo i proizvodimo svaku pojedinačnu komponentu naših bolida”, naveo je on.

“Druge ekipe su kupci, kupuju neke delove i nemaju iste strukture. Dakle, kada razgovaramo o ograničenju budžeta ne smemo zaboraviti da smo u različitim situacijama. Važno je da smo pronašli zajedničku osnovu koja je prilagodjena različitim situacijama i možda odgovor nije podjednako ograničenje budžeta za sve ekipe”, dodao je Binoto.

On je istakao da je bilo vrlo pozitivih i konstruktivnih sastanaka vezano za troškove, ali da prilikom donošenja odluke treba biti racionalan.

“Mislim da u ovom trenutku ne treba da budemo emotivni”, naveo je Binoto.

“Znamo da ćemo se suočiti sa teškim situacijama, ali moramo nekako da održimo DNK i suštinu Formule 1, a to je konkurencija i to ne bismo trebali da zaboravimo o Formuli 1 i motosportu”, rekao je Binoto.

ORGANIZATORI SAOPŠTILI

Svjetsko atletsko prvenstvo biće održano od 15. do 24. jula 2022. godine u Judžinu u SAD, saopštili su danas organizatori.

Takmičenje koje okuplja oko 1.800 sportista iz više od 200 zemalja, trebalo je da bude održano u avgustu naredne godine, ali je pomjereno pošto su pomjerene i Olimpijske igre u Tokiju, od 23. jula do 8. avgusta 2021. godine.

Igre u Tokiju trebalo je da se održe ovog ljeta, ali je termin promijenjen zbog pandemije korona virusa.

Novi termin Svjetskog prvenstva u atletici određen je u odnosu na druga velika takmičenja koja će biti održana 2022. Igre Komonvelta, koje okupljaju sportiste iz više od 70 zemalja, na programu su od 27. jula do 7. avgusta, dok će Evropsko prvenstvo biti održano od 11. do 21. avgusta.

“To će biti dobra stvar za ljubitelje atletike širom svijeta”, rekao je predsjednik Svjetske atletike Sebastijan Kou.

Takmičenje u Judžinu u Oregonu, će biti prvo svjetsko atletsko prvenstvo na otvorenom u SAD, ali i prvo koje će biti održano parne godine. Od 1983. godine svjetska prvenstva održavala su se svake neparne godine.

Kou je bio na meti kritika kada je Judžinu dodijeljeno Svjetsko prvenstvo zbog njegovih veza sa kompanijom Najki, koja je osnovana u Oregonu.

Prema novom kalendaru atletika će svake godine biti na velikim takmičenjima – Olimpijske igre 2021, Svjetsko prvenstvo 2022, pa u Budimpešti 2023, Olimpijske igre u Parizu 2024. i Svjetsko prvenstvo 2025. godine, za koje će tek biti određen domaćin.

DEVETA TRKA U F1

Trka Formule 1 za Veliku nagradu Kanade odložena je danas zbog pandemije korona virusa.

Trka je bila na rasporedu 14. juna, ali je danas potvrđeno da je odložena. To je deveta trka u sezoni koja neće biti vožena kada je planirano.

“Trenutno je ključno da svu našu energiju uložimo kako bismo savladali korona virus, a na stazi ‘Žil Vilnev’ dočekaćemo vas raširenih ruku čim to bude bilo moguće”, navodi se u saopštenju organizatora.