U HRANI JE ZDRAVLJE

Mozak je organ ljudskog tijela koji u prosjeku trosi najvise energije. Samo na njegov rad u toku dana potrosi se oko 20 posto unesenih kalorija tako da on treba kvalitetno “gorivo” u vidu zdrave ishrane kako bi optimalno funkcionisao.

Mnogi od nas znaju da je riba namirnica koja napaja nas mozak, a neki idu i korak dalje kada su u pitanju morski plodovi te sve cesce posezu za masnim vrstama riba, znajuci da su one zaista dobre i zdrave.

Medutim, sigurno riba ne moze biti jedina vrsta hrane koju nas mozak treba da bi funkcionisao na optimalan nacin. Sigurno je i nasem mozgu potrebna raznolikost kada je rijec o vitaminima i mineralima koje dobija iz razlicitih namirnica.

Kako sto je vec receno, riba je jako dobar izbor ako zelite poboljsati rad mozga posto ona sadrzi omega-3 masne kiseline koje pospjesuju protok krvi u mozgu te poboljsavaju kognitivne funkcije.

Isto tako, nesto veca kolicina kakaa koju mozemo pronaci u tamnoj cokoladi takode moze sprijeciti opadanje kognitivnih funkcija koje dolazi sa starenjem.

Borovnice su bobicasto voce koje ima jako dobra antioksidansna svojstva te uveliko poboljsavaju komunikaciju medu mozdanim celijama, pise Health24.

S druge strane, smeda riza u sebi sadrzi veliku kolicinu vitamina E, koji je koristan u sprjecavanju nastanka Alchajmerove bolesti. Osim vitamina E, koristan je i vitamin B koji se nalazi u jajima.

Avokado je “dar prirode” jer je zdrav izvor nezasicenih masti, a dokazano je da je doba i za regulaciju krvnog pritiska i poboljsanju rada mozga.

POVEZANI PROBLEMI

Ostecenja mozga desavaju se prije nego sto i primijetite promjenu povezanu sa gubitkom sluha, ukazuje nedavno istrazivanje.

Znacajni dokazi posljednjih godina upucuju na jasnu vezu izmedu gubitka sluha i pada kognitivnih funkcija. Ali sada su istrazivaci upozorili da cak i najranije faze gluvoce, kada jos mozete da cujete sapat, mogu takode da naruse rad mozga.

Kada se napinjete da cujete, to vec predstavlja znak da mozak radi drugacije, smatra se da tada dolazi do promjene strukture samog organa. Gluve osobe takode imaju tendenciju da se izoluju, sto dovodi do toga da im je mozak manje stimulisan.

Uzrok demencije i dalje ostaje nepoznat, ali se povecavaju dokazi da se pamce na neki nacin brise iz mozga. Ucenje novih stvari, kao i drustvena interakcija, stvaraju kognitivne rezerve i samim tim otpor ostecenju mozga.

Istrazivaci sa Univerziteta Kolumbija pregledali su 6.450 odraslih osoba cija je prosjecna starost bila 60 godina.

Ucesnicima su bili testirani sluh i kognitivne funkcije. Naucnici su otkrili da na svakih 10 decibela dolazi do znacajnog pada kognitivne sposobnosti. Najvece smanjenje kognitivne sposobnosti bilo je kod onih ciji je sluh tek poceo da slabi.

Studija se nije bavila time da li gubitak sluha direktno prouzrokuje kognitivno ostecenje. Moguce je da su slabljenje sluha i kognitivnih performansi povezani sa uobicajenim procesima vezanim za starenje, istakli su istrazivaci.

Ali naucnici kazu da je moguce da kada kod osobe dode do gubitka sluha, ona se tada povlaci iz drustvenih aktivnosti.

“Ljekari na ovom polju su koristili 25 decibela, za glasnost saputanja, da bi odredili granicu izmedu normalnog sluha i blagog gubitka sluha kod odraslih, ali ovaj nivo je proizvoljan. Pretpostavlja se da kognitivno ostecenje nece poceti sve dok osoba ne prede ovaj prag”, rekao je dr Dzastin Golub, otorinolaringolog sa Univerziteta Kolumbija.

Gubitak sluha nije benigan. Povezana je sa socijalnom izolacijom, depresijom, padom kognitivne finkcije i demencijom. Gubitak sluha treba lijeciti sto pre je moguce.

Sprecavanje ili lijecenje gubitka sluha moglo bi umanjiti ucestalost demencije, smatraju strucnjaci i isticu da je za sada jedina opcija slusni aparat.

DIJABETES

Fizicka aktivnost i pravilna ishrana najvazniji su u prevenciji dijabetesa. U Crnoj Gori, prema procjenama, izmedu 50 i 55 hiljada ljudi boluje od te bolesti, a pretpostavka je da je taj broj veci, jer mnogi imaju dijabetes, ali to ne znaju.

To je kazao direktor Interne klinike Klinickog centra Crne Gore (KCCG), internista endokrinolog, Sreten Kavaric, u Poliklinici KCCG-a gdje su, povodom 14. novembra Svjetskog dan borbe protiv dijabetesa, organizovane zdravstveno-promotivne aktivnosti mjerenja nivoa secera u krvi i krvnog pritiska.

Kavaric je podsjetio da su preporuke 150 minuta fizicke aktivnosti tokom sedmice i setnje srednje-brzim hodom.

“Drugi vazan parametar je prevencija gojaznosti. Zdrav nacin ishrane je obicno ugraden u sve dijete. Radi se o velikom broju obroka, tri glavna i dvije uzine. Radi se o mjeri u kolicini hrane. Veoma je znacajno da gradani znaju da namirnice koje konzumiramo nose odredenu sposobnost da povecaju nivo secera u krvi”, pojasnio je Kavaric.

Pozeljno je, kako je rekao, da se u ishrani nadu namirnice sa srednjim ili nizim glikemijskim indeksom.

“Jednako vazi i za voce. Kivi, pomorandze, mandarine, jagode, maline, jabuke su pozeljan izbor. Voce bi moglo biti dobar izbor umjesto slatkisa. Vrlo jednostavan princip izmjene zivotnog stila moze dovesti do prevencije gojaznosti, a samim tim i dijabetesa, koji je u visokom procentu udrzen sa prethodnim viskom kilograma”, rekao je Kavaric.

On je kazao da se crvena mesa sve manje preporucuju u svakodnevnoj ishrani.

“Akcenat se stavlja na izvor proteina iz voca i povrca. Malo se zna da ljesnici i bademi mogu biti izvor proteina. Takode, kuvano bjelance moze biti izbor proteina. Zdravi stilovi zivota nisu fantazija, nego proizvod dugogodisnjih studija i preporuka”, objasnio je Kavaric.

Prema njegovim rijecima, danas ima mnogo ketogenih dijata u kojima postoji monotonost u primjeni odredenih namirnica i insistiranje na samo jednoj vrsti namirnica.

Prema posljednjem zvanicnom podatku iz Registra Instituta za javno zdravlje iz 2013. godine, kako je rekao, u Crnoj Gori ima oko 33.500 dijabeticara.

Glavna sestra Interne klinike KCCG-a Sanja Minic, smatra da je pravilna ishrana temelj za lijecenje i pacijentima se savjetuje vise obroka tokom dana, kao i da budu rasporedeni ravnomjerno.

“Moraju da vode racuna o kolicini i vrsti hrane. Osim pravilne ishrane za lijecenje dijabetesa bitna je i fizicka aktivnost. Pacijentima savjetujemo da ona bude sat vremena nakon uzimanja terapije. To je lagana setnja, voznja bicikla, plivanje, umjereni sport. Ako se bavi fizickom aktivnoscu koja zahtjeva veci napor, onda pacijentu savjetujemo da uzme jaci obrok da ne bi doslo do hipoglikemije”, objasnila je Minic.

Za lijecenje dijabetesa, kako je pojasnila, bitno je i pravilno uzimanje terapije, odnosno pravilna aplikacija insulina i mjerenje glikemije.

“Glikemija se mjeri prije dorucka i dva sata nakon obroka u toku dana. A ne kao sto se cesto radi, odmah nakon obroka i onda vrijednosti nisu pouzdane i tacne”, kazala je Minic.

Ona je rekla da je napravljen edukativni materijal u kojem se govori o riziku za nastanak depresije i o tome moze li depresija biti izazvana dijabetesom.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obiljezava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Medunarodna federacija dijabeticara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Za Dan borbe protiv dijabetesa, odreden je dan rodenja Fredericka Bantinga, medicinskog naucnika koji je bio jedan od pronalazaca inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima.

SVAJCARSKA

Svajcarska se posljednjih nekoliko godina suocava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima ciji uzrok je gojaznost.

Prema posljednjim podacima, u toj zemlji je 41,8 posto populacije gojazno i pretesko.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gojaznost ce narednih godina u Svajcarskoj “uzeti” skoro dvije godine od ocekivanog zivotnog vijeka.

Prema najnovijim podacima, izmedu 2020. i 2050. godine gojaznost ce uzrokovati smanjenje ocekivanog zivotnog vijeka za 2,7 godina u zemljama OECD-a.

U Svajcarskoj ce takode za potrebe lijecenja gradana zbog gojaznosti izmedu 2020. i 2050. biti potroseno cak dvije milijarde svajcarskih franaka, odnosno 1,81 milijardi eura, pise N1.

Vlasti Svajcarske su saopstile da ce u borbi s gojaznoscu u narednom periodu morati da izdvoji cak 2,4 posto svajcarskog bruto domaceg proizvoda (BDP).

Kljucni faktori koji dovode do epidemije gojaznosti su prekomjerni unos kalorija i nedovoljna fizicka aktivnost.

NAUCNICI U SAD

Naucnici su u najnovijoj studiji, prvi put nakon 19 godina, uocili potpuno novi soj HIV-a.

Soj pripada M grupi verzije HIV-1, odnosno istoj porodici virusnih podtipova koji uzrokuju globalnu pandemiju HIV-a, tvrdi kompanija “Abbott Laboratories” koja je zajedno sa univerzitetom Misuri sprovela istrazivanje.

HIV ima nekoliko razlicitih podtipova ili sojeva, kao i drugi virusi, te posjeduje sposobnost mijenjanja i mutiranja tokom vremena. Ovo je prvi novi soj HIV-a grupe M koji je utvrden otkad su 2000. godine uspostavljene smjernice za razvrstavanje podtipova.

Medicinskoj zajednici je vazno znati koji su sojevi virusa aktualni, kako bi se osiguralo djelotvorno testiranje za otkrivanje bolesti, pise CNN.

“Ovo moze postati pravi izazov za dijagnosticke testove”, izjavila je viroloskinja Mari Rodzers, koautorica istrazivanja.

Ljekar Entoni Fauci, direktor americkog Nacionalnog instituta za zarazne bolesti, rekao je da su trenutni tretmani za HIV ucinkoviti i protiv ovog novootkrivenog soja, ali da njegovo otkrice zasigurno upotpunjuje kartu razvoja HIV-a.

Za sada nije poznato ima li ova varijanta virusa drugaciji uticaj na bolesnika, ali sadasnji tretmani HIV-a mogu djelovati na siroki spektar virusnih sojeva.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu od AIDS-a boluje oko 36,7 miliona ljudi, a od 2016. novoboljelih ima oko 1,8 miliona.

NOVI METOD

Kineske vlasti odobrile su novi lijek za lijecenje Alchajmerove bolesti, a radi se o prvom odobrenom novom lijeku u zadnjih 17 godina koji ima potencijal za lijecenje ovog kognitivnog poremecaja.

Lijek Oligomannate temelji se na morskim algama, a moze se koristiti za lijecenje blage do umjerene Alchajmerove bolesti, navodi se u izjavi kineske agencije za sigurnost ljekova. Odobrenje je, medutim, za sada jos uvijek uslovno, odnosno lijek je pod strogim nadzorom i moze se povuci s trzista u slucaju bilo kakvih opasnih nepredvidenih nuspojava, pise CNN.

Ljekovite morske alge

Lijecnicki tim koji stoji iza ovog novog preparata, koji predvodi Geng Meiyu s Medicinskog instituta Kineske akademije nauka, saopstio je kako ih je za istrazivanje ljekovitih svojstava morskih algi nadahnula cinjenica da ljudi koji ih konzumiraju imaju malu ucestalost pojave Alchajmerove bolesti.

Efikasnost lijeka potvrdena je tokom klinickog ispitivanja koje je sprovela farmaceutska kompanija Green Valley sa sjedistem u Sangaju. Testiranja su sprovedena na 818 pacijenata i pokazalo se da Oligomannate moze statisticki da poboljsa kognitivne funkcije osoba oboljelih od Alchajmera za samo samo cetiri sedmice.

Alchajmer glavni uzrocnik demencije

“Ovi rezultati unapreduju nase razumijevanje mehanizama koji igraju vaznu ulogu u razvoju ove bolesti i koji ukazuju na to da razvoj buducih terapija treba usmjeriti na “mikrobiom crijeva”, rekao je neurolog Filip Seltens iz kompanije Green Valley.

Smatra se da Alchajmerova bolest, koja pocinje gubitkom pamcenja, a eskalira do teskog ostecenja mozga, uzrokuje 60 do 70 odsto slucajeva demencije sirom svijeta. Od demencije globalno oboli oko 50 miliona ljudi.

PET GODINE RANIJE

Novi test krvi moze da detektuje rak dojke pet godina prije pojave prvih klinickih simptoma bolesti, kazu naucnici.

Test, koji identifikuje reakciju imunog sistema tijela na proteine koje proizvode celije raka, mogao bi biti dostupan u naredne cetiri godine.

Celije raka proizvode proteine zvane antigene koji teraju organizam da pravi antitela protiv njih poznata kao autoantitijela, javlja “Skaj njuz”.

Naucnici sa Univerziteta Notingem razvijaju test koji ce da identifikuje reakciju sistema imuniteta na antigene povezane sa tumorom, jer su oni dobri pokazatelji bolesti raka.

Oni su razvili takozvane panele antigena povezanih sa rakom dojke kako bi detektovali da li u tijelu postoje autoantitijela protiv njih u uzorku krvi uzetom od pacijenata.

Naucnici su utvrdili da je moguce detektovati autoantitijela protiv velikog broja antigena i do pet godina prije pojave prvih klinickih simptoma tumora.

JEDITE ZDRAVO

Ljekari kazu da redovno konzumiranje ribe moze smanjiti rizik od srcanog udara, mozdanog udara i poremecaja metabolizma lipida – stetnog nakupljanja masti i materija slicnih mastima u organizmu, a istovremeno blagotvorno djeluje na nivo holesterola.

Korisne masti iz ribljeg ulja imaju visestruke prehrambene prednosti zbog kojih se u ishranu isplati ukljuciti nesto lososa ili haringe, smatraju clanovi Njemackog udruzenja za ishranu (DGE) koji sedmicno preporucuju konzumaciju jedne do dvije porcija ribe.

Konzumacija ribe doprinosi zdravlju srca zahvaljujuci dvijema omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja: dokozaheksaenskoj kiselini (DHA) i eikosapentaenskoj kiselini (EPA). Ove polinezasicene masti pronalazimo uglavnom u ribi s masnim tkivom.

Ribe s niskim udjelom masti su bakalar, list i skarpina, koje na 100 grama sadrze izmedu 280 i 840 miligrama omega-3, dok je u masnim ribama poput lososa, skuse i haringe ima puno vise.

“Zavisno od kolicine masti, 100 grama haringe opskrbljuje organizam s 2.000 do 3.000 miligrama EPA i DHA”, kaze portparolka DGE-a Antje Gal. Prema aktuelnim podacima samo 250 miligrama EPA i DHA dnevno ima pozitivan zdravstveni ucinak.

Ostale masne ribe, kod kojih udio ribljeg ulja cini vise od 10 posto su jegulje, papaline i atlantski iverak.

Vrste ribe s umjereno visokim udjelom ribljeg ulja (2 do 10 posto) su grgec, pastrmka i saran.

Fileti riba bogatih masnim tkivom sadrze i visoke kolicine vitamina A i D, kaze Ute Sreder iz Centra za ishranu koji deluje pri njemackom Institutu Max Rubner, ali i visoke koncentracije nijacina (vitamina B3) te vitamina B6 i B12. Isto vazi za esencijalne minerale u tragovima, selen i jod.

“U poredenju sa slatkovodnom ribom, morska riba je bogata jodom, pa se prosjecna dnevna potreba za tim mikroelementom moze zadovoljiti obrokom od 150 grama morske ribe”, kaze Sreder, napominjuci da su dobri izvori joda i bakalar, skusa, kao i riba list.

U crvenom misicu riba nalazi se veca koncentracija vitamina i mikronutrijenata nego u bijelom misicu. Ribe s vecom crvenom misicnom masom su haringa, skusa, sardina i tuna.

Bijeli misici kod riba kontrahuju se anaerobno, pa za energiju koriste glukozu, dok se crveni misici kontrahiraju aerobno, pa za energiju koriste masti.

Tuna, zajedno s iglunom, bakalarom, stukom i oslicem moze sadrzati relativno visoke nivoe zive, ali to vas ne bi smjelo da sprecava u tome da konzumirate ove vrste ribe.

“Ako sedmicno jedete jednu ili dvije porcije ribe, zdravstvena korist nadmasice sve stetne ucinke od moguce kontaminacije zivom ili drugim toksicnim materijama”, istice Gal.

AMERICKI PSIHIJATAR

Anksioznost, tjeskoba i napadi panike su stalno prisutan osjecaj koji ne jenjava i kada nema razloga da budete pod pritiskom.

Kako bi se sto lakse nosili s ovim problemom, Daniel Amen, strucnjak za zdravlje mozga, psihijatar s dvostrukim sertifikatom i autor bestselera New Njujork Tajmsa otkrio je nekoliko prijedloga kako da se sto lakse nosite s ovim neugodnostima.

On je svoje istrazivanje i praksu iskoristio da nadide klinicku medicinu. Prema njegovom misljenju, ljudi imaju moc da preuzmu kontrolu nad vlastitim zivotom i ojacaju mozak, bez obzira na godine.

“Konacno, kraj mentalnih bolesti zapocet ce revolucijom u zdravlju mozga”, smatra Amen.

Zapisite iskrene, racionalne misli

“Zelim da ljudi budu savjesni i posteni”, navodi Amen.

Iako ovo moze zvucati kao sjajan savjet kako se u zivotu treba ponasati, on izjavljuje da je iskrenost prema sebi vazan zivotni korak u borbi protiv osjecaja tjeskobe. On smatra da anksioznost proizlazi iz naseg mozga koji ponavlja iracionalne, automatski negativne misli (ANT). Iako je nerealno preokrenuti misli da razmisljamo samo pozitivno, Amen poziva svoje pacijente da pokusaju da razmisljaju sto racionalnije. Jedan od nacina za to je, kaze, dovrsavanje male vjezbe pisanja.

“Kad god se osjecate tuzno, ludo, anksiozno ili bez kontrole, zapisite sta mislite i samo se zapitajte je li to istina ili ne”, savjetuje Amen.

Usporite dijafragmaticnim disanjem

Amen nudi specificnu dijafragmaticnu metodu disanja koja je posebno efikasna u lijecenju anksioznosti. Metoda se sastoji od tri sekunde udisanja, pa sest sekundi izdisanja. Iako moze zvucati jednostavno, Amen uvjerava da ova jednostavna praksa disanja moze smanjiti nivo anksioznosti.

Sprijecite anksioznost uz pomoc suplemenata

Dok Amen nudi savjete kako da se nosite sa simptomima anksioznosti, on takode naglasava vaznost sprjecavanja tih osjecaja prije nego sto se oni uopce pojave. Jedan od najboljih nacina za sprjecavanje anksioznosti, prema Amenu je putem suplemenata.

Medutim, Amen napominje da 80 posto populacije ima manjak magnezijuma, a ovaj nedostatak ovog esencijalnog minerala mogao bi biti povezan s pojavom anksioznosti.

Vazno je imati na umu da su sva tri Amenova savjeta za treniranje mozga 100 posto prirodna, bez lijekova, bez hemikalija, bez recepta. To ste samo vi i vasa moc nad vlastitim umom.

ROTARI KLUB

Pocenat vakcinacije protiv djecje paralize u Crnoj Gori iznosi 98 odsto, a sva djeca i protiv drugih oboljenja mogu dobiti dobru zdravstvenu zastitu, angazovanoscu i posvecenoscu roditelja, koji ce ih odvesti na zakazane termine i nece propustati vakcinaciju.

To je povodom 24. oktobra, Svjetskog dana borbe protiv Djecje paralize (Poliomielitis,) kazao je direktor Doma zdravlja Podgorica i clan Rotari kluba Podgorica Nebojsa Kavaric, navodeci da Rotary International sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom finansira vakcinaciju protiv djecje paralize u cijelom svijetu.

“Skoro 31 godinu traje borba Svjetske zdravstvene organizacije i Rotarija u svijetu protiv djecje paralize. Ta bolest je bila jedna od posasti dvadesetog vijeka. Nadali smo se da ce i ranije doci do iskorjenjivanja, medutim jos uvijek u nekoliko zemalja Azije (Avganistan i Pakistan), pojavljuju se slucajevi djecje paralize i nije doslo do eradikacije. Afrika je ovih dana trebalo da bude proglasena Polio free kontinentom, ali su se pojavili izolovani slucajevi djecje paralize”, objasnio je Kavaric.

On je rekao da se Rotari zajednica u Crnoj Gori trudi da pomogne drustvenim institucijama, prije svega Mininstaratvu zdravlja, kada je u pitanju ukupan proces vakcinacije.

“Dobar odziv kada je u pitanju vakcinacija za Djecju paralizu nam sluzi kao podstrek i za druge vakcine, gdje imamo vrlo uspjesne rezultate. Mislimo na vakcinaciju MMR-om protiv morbila i sve ostale obavezne vakcine. Tako da se trudimo da obiljezavamo ovaj dan sa neskrivenim ponosom i optimizmom da ce sva djeca u Crnoj Gori i protiv drugih oboljenja dobiti dobru zdravstvenu zastitu, prije svega angazovanoscu i posvecenoscu roditelja” , kazao je Kavaric.

Rotari u Crnoj Gori, kako je naglasio, pazljivo prati razvoj situacije, kada je u pitanju vakcinacija poliomielitisa.

Predsjednica Rotari kluba Podgorica Silvana Durasevic, rekla je da je na globalnom nivou Rotary Internationala obiljezavanje ideje pocelo 1985. godine i da je od tada iskorijenjeno 99 odsto djecje paralize, koja predstavlja opaku bolest, koja obicno pogada djecu do pet godina.

“Rotary International je jedan od najvecih finansijera ove aktivnosti, ali i veliki broj ljekara koji su clanovi Rotari pokreta na globalnom nivou ucestvuju u ovim akcijama i stizu do najudaljenijih mjesta da bi se izvrsila imunizacija djece. Nazalost, jos uvijek postoje zemlje gdje se javljaju slucajevi djecje paralize. I nigdje ne mozemo biti mirni, dok god postoji aktivan ovaj virus”, pojasnila je Durasevic.

Prema njenim rijecima, promocija Rotari imunizacije je veoma korisna i Rotari klub u Podgorici, kako je dodala, ima dugogodisnju saradnju sa Domom zdravlja.

“I u tom smislu mi pomazemo ovu vakcinaciju, koja je u skladu sa nasom zakonskom regulativom, da se preventivno vakcinisu ranjive grupe. Ove godine ce se nasa podrska sastojati u tome sto cemo obezbijediti pratecu opremu za timove koji ce ici u vakcinaciju”, kazala je Durasevic.

Ideja je, kako je kazala, da zivimo u svijetu bez polija.

Glavna sestra za imunizaciju u Domu zdravlja Podgorica, Aida Piranic, porucila je svim roditeljima da ne odlazu vakcinaciju i da djecu dovode u zakazanim terminima.

“Vakcinacija je najbolji vid prevencije i zastite od svih zaraznih bolesti, za koje znamo da mogu da dovedu i do smrtnog ishoda”, kazala je Piranic.