NOVO OTKRICE NAUCNIKA

Americki naucnici sa univerziteta “Djuk” objavili su rezultate studije koja pokazuje da hrskavica moze da se obnavlja.

Zbog ostecenja hrskavice, mnogim pacijentima su svakodnevne obaveze, pa i obicna setnja nepremostive i veoma bolne prepreke. Do nedavno se smatralo da je njeno obnavljanje nemoguce, ali su americki naucnici opovrgli to misljenje, sto ce svakako otvoriti nove mogucnosti za lijecenje osteoartritisa.

Doduse, rijec je o ogranicenim kapacitetima, ali dovoljnim da budu polaziste za pronalazak novih nacina u lijecenju osteoartritisa.

Dosadasnje misljenje zasnovano je na nedostatku krvi u hrskavici zglobova, zbog cega je njeno obnavljanje smatrano nemogucim.

Medutim, prema novim podacima, kljucnu ulogu u procesu regeneracije nema krv, vec molekularni proces slican onom koji neke vrste gustera koriste za obnovu izgubljenih udova.

Ovaj proces je najefikasniji u gleznjevima, nesto manje u kolenima, a najmanje u kukovima, napominju naucnici.

PROTEIN

Istrazivaci su identifikovali protein koji moze biti faktor rizika i za visok krvni pritisak i za karcinom dojke.

Prethodne studije su otkrile da zene s povisenim krvnim pritiskom imaju oko 15 posto povecan rizik za razvoj raka dojke poredenju sa zenama s normalnim krvnim pritiskom. Pokazalo se da visok nivo proteina GRK4 izaziva visok krvni pritisak.

Najnovija studija, predstavljena na naucnim sesijama u Nju Orleansu, pokazala je da protein GRK4 postoji u celijama karcinoma dojke, ali ne i u normalnim, nezahvacenim celijama.

“Rak i hipertenzija dijele zajednicke faktore rizika. Prethodna istrazivanja nase laboratorije na GRK4 otkrila su da je on reguliran onkogenom zvanim c-Myc, koji igra ulogu u nastanku mnogih tipova raka, ukljucujuci rak dojke. To nas je dovelo do hipoteze da bi GRK4 mogao biti veza”, rekao je Wei Yue, glavni istrazivac studije.

Skoro polovina svih odraslih osoba s povisenim krvnim pritiskom su zene. Nakon 65. godine zene cesce od muskaraca imaju visok krvni pritisak. Trudnoca, lijekovi za kontrolu radanja i menopauza mogu povecati rizik od razvoja visokog krvnog pritiska, a ako se ovo stanje ne lijeci moze uzrokovati zdravstvene probleme kao sto su srcane bolesti, mozdani udar i gubitak vida.

Vazan je podatak da je kod zena rak dojke najcesce dijagnostifikovan tip raka i drugi vodeci uzrok smrti, pise Health24.

ZA BOLJI REZULTAT

Zagrijevanje pred trening bilo koje vrste je veoma vazno, jer na taj nacin pripremamo organizam na fizicki napor koji slijedi.

Eksperti preporucuju da niposto ne propustate ovu aktivnost i da za nju izdvojite minimalno 20 minuta prije svakog napornijeg treninga.

To je veoma sirok pojam i svako ima svoj nacin zagrijevanja. Na ovaj nacin se smanjuje mogucnost povreda, jer se zagrijevanjem tijelo polako privikava na napor koji ce dozivjeti za vrijeme treninga pa ce za tijelo biti manji sok i nece negativno da odreaguje na vjezbe koje budete radili.

Zagrijevanje ce podici temperaturu misica, povecati njihovu elasticnost i omoguciti povecanje intenziteta treninga, pise klix.ba. Ubrzace protok kiseonika i krvi, razgibati zglobove i povecati njihovu pokretljivost.

Zagrijevanje bi trebalo da traje minimalno 20 minuta do pola sata, a za to vrijeme cete dati dovoljno vremena svom organizmu da se pripremi za trening.

Svi imaju svoj nacin zagrijevanja, pa se tako neko isteze, neko trci, a neko radi vjezbe za snagu.

Pronadite nacin koji vama najvise odgovara i konsultujte se sa ljekarom ili trenerom koji vid zagrijevanja je najbolji za vas na osnovu vase fizicke spremnosti, ali i zdravstvenog stanja.

PET SAVJETA

Ukoliko bolujete od gripa, brzo bi mogle da djeluju i neke jednostavne mjere i brzo cete osjetiti razliku.

“The Guardian” donosi pet savjeta kako biste efikasno mogli da ublazite simptome ovog uvijek neugodnog stanja.

Grip je zarazna bolest primarno respiratornog sistema koju uzrokuje virus koji se prenosi kapljicama u vazduhu nastalim kijanjem ili kasljanjem zarazene osobe, a ovo su neke metode kako mozete sebi da pomognete kada se nadete u situaciji da ste se razboljeli od gripa.

Ukoliko pocinjete da pokazujete simptome gripa, mozete pitati svog ljekara o ljekovima koji se izdaju na recept.

Postoje ljekovi koji djeluju tako sto blokiraju enzim koji pomaze virusu da zarazi nove celije. Ovi ljekovi su najefikasniji ako ih uzmete u roku od 48 sati od prvih simptoma i mogu da skrate trajanje gripa za dan.

Posebno je vazno zatraziti antivirusne ljekove ako imate stanja poput dijabetesa ili srcanih bolesti koje povecavaju rizik od komplikacija.

Odmarajte se

Istrazivanje je pokazalo da optimalna kolicina sna odrzava imuni sistem zdravim i da je presudno za sposobnost tijela da odrzava adekvatan broj bijelih krvnih zrnaca i da se bori protiv infekcije. On takode moze da sprijeci da u prvom redu ne dobijete grip, jer ce tada tijelo moci da proizvede vise antitijela kako bi odgovorilo na imunizaciju i zastitilo vas.

Pazite sta jedete i pijete

Bilo da se radi o vrucoj supi, vodi ili vocnom soku, mnogi strucnjaci vjeruju da je vazno piti najmanje osam soljica tecnosti od 250 mililitara dnevno tokom jakog gripa. Uobicajeni simptomi gripa poput znojenja i curenja iz nosa povecavaju kolicinu vode koju vase tijelo gubi, tako da zadrzavanje unosa tecnosti sprecava dehidrataciju. Unosom tecnosti smanjujete mogucnost od gusenja, zaustavljajuci nakupljanje sluzi u plucima, sto moze dovesti do upale pluca. Hrana s visokim sadrzajem vitamina C, poput kivija i zelene paprike, kao i ona bogata antioksidansom beta karotenom, poput sargarepe, slatkog krompira i tikvica, moze pomoci jacanju vaseg imunog sistema.

Zadrzite optimalnu temperaturu i ostanite kod kuce

Zadrzati toplo tijelo kada se prvi put pojave simptomi gripa pomaze organizmu da sacuva energiju za “imunolosku borbu”. Strucnjaci preporucuju da ostanete kuci i da ne idete na posao, da se odmarate kako ne biste prenijeli virus na druge ljude. To takode moze da umanji rizik od razvoja komplikacija poput upale pluca.

Uzmite suplemente u dogovoru sa ljekarom

Istrazivanja su pokazala da neki suplementi mogu smanjiti i trajanje i jacinu gripa jacanjem imuniteta, smanjenjem respiratorne sluzi i inhibicijom sposobnosti virusa da se umnozava, pise klix.ba. Nijedan preparat nemojte kupovati na svoju ruku vec se konsultujte sa ljekarom.

BELGIJSKI NAUCNICI

Belgijski naucnici Univerzitetske bolnice u Gentu otkrili su skroviste HIV-a sto predstavlja vazan korak u iskorjenjivanju tog virusa, prenio je danas portal Fokus na Belgiju (Focus on Belgium).

“HIV (virus humano imuno-deficijencije) se krije u razlicitim specificnim celijama tijela i tako moze da bude pod kontrolom (ljekara). Ukoliko bi pacijent prekinuo da uzima HIV inhibitore, virus bi mogao da se ponovo javi u tim celijama i da izazove njegovo dalje razmnozavanje”, naveli su naucnici bolnice u Gentu.

Eksperti smatraju da to otkrice moze da pomogne u daljem istrazivanju virusa dodajuci da se do sada mislilo da su samo celije imuniteta, koje se aktivno dijele, jedne od odgovornih za povecanje “rezervoara virusa”.

“To povecanje ne izaziva samo jedan organ ili jedna vrsta specificnih celija vec nekoliko vrsta takvih celija u raznim djelovima tijela, kao sto su krv, limfni cvorovi i crveno tkivo”, naveli su naucnici.

Belgijski eksperti su dodali da je na taj nacin “dobijena jos jedna bitka protiv bolesti koja se sada smatra hronicnom, a ne vise smrtonosnom zahvljajuci novim vidovima lijecenja, koji su i dalje veoma skupi”, naveo je belgijski portal i dodao da naucnici jos nijesu dobili rat protiv HIV-a koji izaziva sidu.

Sida ili sindrom autoimune deficijencije predstavlja posljednji stadijum infekcije HIV-a.

Vise od 37 miliona ljudi u svijetu je inficirano tim virusom.

SINDROM SAGORIJEVANJA

“Brunout” sindrom ili sindrom sagorijevanja na radnom mjestu je stanje s kojim se u modernom svijetu suocava sve vise ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija definise ovaj sindrom kao “lose nosenje s hronicnim stresom na radnom mjestu”.

“Stanje potpune fizicke, psihicke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim stresom na poslu”, opisuju “burnout” drugi strucnjaci.

Ono sto je najvaznije, jeste da na vrijeme prepoznate jeste li na putu prema sagorijevanju i da pokusate to da sprijecite.

Kristina Malasc profesorka na Berkleiju je stekla nadimak “majke burnouta” zbog toga sto je prva uvela taj pojam i u akademske krugove i karijeru posvetila istrazivanju tog sindroma.

Ona tvrdi da postoji ukupno sest faktora na radnom mjestu koji ukazuju na mogucnost sagorijevanja radnika.

Previse posla

Osim prevelike kolicine radnih zadataka s kojima se ne mozete sami nositi, postoji jos jedan faktor koji je problematican, a to su radni zadaci koji su vam zadati, a za koje vi jednostavno nemate potrebne vjestine ili alate da ih obavite. Malasc posebno naglasava stres pod kojim rade medicinski radnici, odnosno “emocionalni rad” s kojim se oni svakodnevno susrijecu. Da biste radno opterecenje zadrzali u zdravom rasponu, vodite racuna o kolicini, tezini i “emocionalnosti” posla koji vam je zadat.

Gubitak kontrole

Kontrola je kljucni pokretac motivacije. Ako se ona smanji ispod odredenog nivoa, izgubicete motivaciju i osjecaj za postignuce koji obicno dolazi od zavrsetka posla ili radnog zadatka, pise index.hr. Kontrola se spusta na problematicne nivoe kada nemate mogucnost da usmjerite ili izmijenite resurse koji su potrebni za obavljanje vaseg posla ili kada jednostavno nemate ovlascenja da radite vas posao onako kako smatrate da je najbolje.

Ne nagraduju vas za trud

Ako vas ne nagraduju adekvatno i dovoljno cesto, vjerovatno cete poceti da se osjecate beskorisno i distanciracete se od svog posla. Finansijska naknada najbolja je nagrada, ali priznanje nadredenih je jednako vazno. Skoro 80 odsto radnika koji su dali otkaz na svom poslu reklo je da je veliki razlog za njihov odlazak bio manjak postovanja. 60 odsto njih je reklo da ih vise motivise uvazavanje i postovanje nego novac.

Niste dio uspjesne zajednice koja necemu tezi

Najbolje cete obavljati svoj posao ako osjecate pripadnost u smislu da osjecate kao da ce vas neko podrzati ili da cete imati s kim da razgovarate ako stvari krenu po zlu. Poslovni odnosi kojima nedostaje licni kontakt uglavnom nijesu produktivni. Kako cete znati jeste li dio takve zajednice? Zapitajte se volite li da idete na drustvena dogadaje ili okupljanja sa svojim kolegama.

Ne tretiraju vas posteno

Ako smatrate da vas sefovi ne tretiraju posteno, na dobrom ste putu ka “burnoutu”. Primjeri nepravednosti ukljucuju nejednakost u opterecenju radnim zadacima ili nejednakost u placanju, varanje i napredovanje uzrokovano drugim faktorima osim zasluga. Nedostatak korektnosti na radnom mjestu dovodi do izgaranja tako sto kod radnika stvara emocionalni stres i cini ga cinicnim prema radnom mjestu. Kako cete znati tretiraju li vas posteno? Vrlo jednostavno, zapitajte se osjecate li se kao da vas postuju na radnom mjestu.

Morate da radite stvari s kojima se moralno ne slazete, odnosno ne dijelite iste vrijednosti s kompanijom

Veca je vjerovatnoca da cete izgoreti ako se vrijednosti vase kompanije ne poklapaju s vasim ili ako vasa kompanija ne drzi do onoga sto promovise u javnosti. Ako sef ili kompanija od vas traze da radite nesto sto nije u skladu s vasim vrijednostima, vjerovatno cete razviti cinican stav prema poslu.

Zapitajte se jeste li ponosni na vasu kompaniju.

U EU

Evropska unija prvi put je dozvolila upotrebu proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe, ali samo pacijentima koji pate od dva rijetka oblika djecije epilepsije.

Rijec je o epidioleksu – lijeku koji se dobija od kanabisa i sadrzi kanabidiol, glavni sastojak medicinske marihuane.

Terapija je dozvoljena u dva slucaja djecije epilepsije – Lenoks Gasto sindrom i Dravetov sindromom – koje je tesko lijeciti i mogu dovesti do nekoliko napada dnevno.

Upotreba tog lijeka je sada dozvoljena u Velikoj Britaniji i drugim evropskim zemljama, ali ga britanski Nacionalni institut za zdravstvo jos ne preporucuje, jer “ne postoje dokazi o dugorocnoj efikasnosti”.

Pojedini roditelji za to vrijeme vec traze alternativna rjesenja za ovaj lijek, jer on ne sadrzi ono sto oni traze – tetrahidrokanabinol, tj. THC.

Dakle, lijek nema psihoaktivnu komponentu kanabisa, a ti roditelji smatraju da upravo THC pomaze njihovoj djeci.

Lijek je razvila kompanija GV Farmaseutikals i moze se koristi u kombinaciji sa drugim lijekovima za epilepsiju.

Ostali proizvodi od medicinskog kanabisa, kojih ima dosta i koji sadrze THC, legalni su u Velikoj Britaniji od novembra 2018.

Lijecenje moze da prepise samo specijalista i to samo u odredenom broju slucajeva, kada ostali lijekovi nijesu donijeli nikakve rezultate.

Jedan od njih je nabilon, koji se pije kao kapsula, a koji je razvijen da djeluje slicno kao THC – doktori ga daju ljudima koji idu na hemoterapiju, kako ne bi imali toliko problema sa mucninom.

Sativeks takode sadrzi THC i prepisuje se ljudima sa multiplom sklerozom.

“Ovaj novi lijek ce donijeti nadu nekim porodicama i odluka EU djeluje kao pozitivan korak”, kaze Lisa Sander, profesorka neurologije na Univerzitetu u Londonu i direktorka Drustva za epilepsiju.

“Medicinski kanabis, medutim, i dalje ostaje medicinsko minsko polje”, dodaje.

NOVA STUDIJA

Tinejdzeri koji se bore s prekomjernom tjelesnom tezinom vjerovatno ce imati srcani udar u odrasloj zivotnoj dobi, pokazala je nova studija.

Istrazivaci su analizirali podatke skoro 1,7 miliona muskaraca u Svedskoj rodenih izmedu 1950. i 1987. koji su prosli opsezna fizicka ispitivanja kada su s 18 godina poceli obaveznu vojnu sluzbu. Praceni su do 46. godine, a neki i do 64. godine.

Za to vrijeme, u ovoj grupi prijavljeno je vise od 22.000 srcanih udara (sa smrtnim ishodom ili bez njega) koji su se dogodili u prosjecnoj dobi od 50 godina. Visi indeks tjelesne mase (BMI) u dobi od 18 godina bio je povezan s povecanim rizikom od srcanog udara prije 65. godine, cak i nakon sto su se istrazivaci prilagodili drugim faktorima.

BMI je procjena tjelesne masti na osnovu visine i tezine. Osobe koje imaju BMI 30 ili vise smatraju se gojaznim. Povecan rizik od srcanog udara poceo je na BMI 20, sto se smatra normalnim, a onda je postepeno rastao.

Muskarci koji su u uzrastu od 18 godina bili tesko gojazni (BMI 35 ili vise) imali su vise nego utrostrucen rizik od srcanog udara kasnije u zivotu, pokazala je studija predstavljena na godisnjem sastanku Evropskog drustva kardiologa u Parizu.

“Pokazujemo da je BMI kod mladih izuzetno vazan pokazatelj rizika od kardiovaskularnih oboljenja koji postoji tokom zivota. Nase istrazivanje podrzava pomno pracenje BMI-a tokom puberteta i sprecavanje gojaznosti zdravom ishranom i fizickom aktivnoscu”, rekla je autorka studije Maria Aberg, predavacica na Univerzitetu u Gothenburgu u Svedskoj.

Napomenula je da se ovi nalazi nastavljaju na prethodna istrazivanja koja su povezivala BMI adolescenata sa zatajenjem srca u odrasloj dobi, pise Health24.

“Kako prevalenca prekomjerne tezine i gojaznosti kod mladih odraslih osoba i dalje eskalira, mozda cemo se u buducnosti susretati s vecim stopama srcanih i mozdanih udara. Roditelji, skole i kreatori politike treba hitno da djeluju kako bi se zaustavila ‘epidemija’ gojaznosti kod djece i mladih”, rekla je Aberg.

NAUCNICI DOKAZALI

Svaka generacija u proslom vijeku odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali se posljednjih 20 godina nesto promijenilo, pa testovi naucnika pokazuju da su nove generacije gluplje od prethodnih.

Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u vecini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navise. Ono sto je bio prosjecan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.

Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naucniku Dzejmsu Flinu, Novozelandaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend.

Flinov efekat vrijedio je tokom veceg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve vise podataka ukazuje na zabrinjavajuci kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, cini se, poceo je da opada sirom svijeta.

Koeficijent inteligencije globalo opada

Od pocetka devedesetih godina proslog vijeka do danas koeficijent inteligencije poceo je da pada sirom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveski naucnici, koji su proucavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izmedu 1950. i 2002. godine. Podaci iz proslog vijeka vecinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije poceo je da opada.

Uslijedile su zabrinjavajuce potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosjecan koeficijent inteligencije 14-godisnjih Britanaca pao je za oko dva boda izmedu 1980. i 2008. godine.

Rast inteligencije nestao u devedesetim proslog vijeka

Prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat poceo je da usporava u osamdesetim godinama proslog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Covjecanstvo je, cini se, doslo do vrhunca kolektivne inteligencije.

Za razvoj inteligencije vazni su geni ali i spoljni uticaji – okruzenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo cesto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija moze da se uporedi sa visinom. Tokom proslog vijeka generacije su takode odrastale u sve vise i vise, dok je prosecna visina rasla.

Kontroverzni naucnik Ricard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom misljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato sto ljudi sa nizim koeficijentom inteligencije u modernom drustvu imaju vise djece.

Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosjecan koeficijent inteligencije nizi nego u zemljama u kojima je opazen pad, poput Britanije, Norveske i Danske, ali najnovija norveska studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujuci na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima zivotne sredine.

Pad IQ i kod djece iz iste porodice

Norveski naucnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proucavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – izmedu brace i sestara koji pripadaju razlicitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogada i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.

Primjera radi, brat i sestra rodeni poslije 1990. godine, izmedu kojih je deset godina razlike, imace u prosjeku izmedu pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri cemu mladi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveski naucnici proucili su i eliminisali sve druge mogucnosti, poput veceg broja djece rodene u porodicama ciji roditelji imaju prosjecan ili nizi IQ, ili uticaja migracija, za koji su zakljucili da je zanemarljiv.

Inteligencija mladih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, vec se taj pad primjecuje u svakoj prosjecnoj porodici. Jedino preostalo objasnjenje jeste da postoji nesto u sredini u modernom drustvu sto djecu sputava u razvoju.

Problem telefoni, racunari i video igre ili zagaden vazduh?

Flin pretpostavlja, iako za to jos nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izrazava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, racunare i video-igre, umjesto na citanje i medusobne razgovore.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima jos jedno jednostavnije i jezivije objasnjenje: porast zagadenja vazduha. Zagadenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikrocestica u vazduhu utice na zdravlje cak 90 odsto svjetske populacije.

Globalno zagadenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nesto hitno ne ucinimo, pitanje je kakav cemo svijet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu cemo djecu ostaviti tom svijetu.

NAUCNICI TVRDE

Oni koji barem dva puta sedmicno spavaju popodne pomazu sebi u sprjecavanju srcanog udara, rezultati su novog istrazivanja objavljenog u British Medical Journalu.

Naucnici su pet godina prikupljali podatke od cak 3.462 ljudi, izmedu 35 do 75 godina starosti, koji su zivjeli u Svajcarskoj. U tom periodu, doslo je do 155 slucajeva srcanog ili mozdanog udara.

Istrazivaci su uvidjeli vezu izmedu popodnevnog spavanja i zdravstvenih problema koji su se javili, na osnovu cega su zakljucili da popodnevno spavanje, samo jednom ili dva puta sedmicno, smanjuje rizik od srcanog udara za cak 48 odsto.

“Ova veza se ispostavila kao tacna nakon sto smo uracunali uticaj potencijalnih faktora poput godina, spavanja tokom noci i kardiovaskularnih rizika, kao sto su visok krvni pritisak i holesterol”, rekla je glavna autorka istrazivanja, doktorka Nadin Hausler sa Univerziteta u Lozani.

Ipak, sa rezultatima ovog istrazivanja se nije slozio profesor metabolicke medicine na Univerzitetu u Glasgovu Navid Satar, koji je dodao da mozda postoji drugo objasnjenje za razliku u stopi rizika.

“Cini se da oni koji spavaju jednom do dva puta nedjeljno vode zdraviji i organizovaniji zivot koji im dopusta da spavaju popodne”, rekao je Satar.

  • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
    on 01/05/2025 at 11:50

    Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

  • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
    on 01/05/2025 at 07:40

    Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

  • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
    on 01/05/2025 at 05:37

    Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

  • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
    on 30/04/2025 at 13:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

  • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
    on 30/04/2025 at 13:24

    U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

  • Prosječna zarada u martu hiljadu eura
    on 30/04/2025 at 11:50

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.