KONFERENCIJA

Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana. To je poručeno na otvaranju Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

2Srećom, ovdje imamo apsolutnu podršku Vlade i mi iz domova zdravlja, kojih je u Crnoj Gori 18, smatramo da još bolje treba da iskoristimo mogućnost da nam Vlada daje punu podršku, kroz sve mehanizme unapređenja primarne zdravstvene zaštite. Znači bolje organizacije, optimizacije, boljih komunikacijskih tehnologija, efektivnosti i efikasnosti. Na nama je, da kroz upravljanje kvalitetom, primjenimo najmodernije tehnologije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, kazao je Kavarić.

On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi.

Kavarić je poručio da Crna Gora ima visokoprofesionalan kadar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore Milovan Vujović, rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

“Uvođenjem brojnih preventivnih skrining programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori”, istakao je Vujović.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković, kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države itekako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom.

“Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti”, kazao je Eraković.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša, rekao je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine sa ciljem da imamo modernog izabranog ljekara koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa.

“Namjere dobre, regulativa dobra i krenuli smo tim putem i idemo. Nekad brže, nekad sporije, nekad bolje, nekad gore, ali idemo tim putem. Nadam se da ćemo tako nastaviti, posebno zato što smo uveli specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu”, kazao je Mugoša.

On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić, kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu.

“Iz th razloga u prethodnom periodu imali smo niz investicionih aktivnosti sa ciljem da se ta dostupnost podigne na još veći nivo. Takođe, puno pažnje smo posvetili informatizaciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zahvaljujući informacionim tehnologijama uspjeli smo da olakšamo rad menadžerima zdravstvenih ustanova, kao i pristup našim osiguranicima. I u narednom periodu planiramo slične aktivnosti”, najavio je Čirgić.

Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Aleksandar Mugoša, smatra da bi sličnih konferencija u Crnoj Gori trebalo da bude više, jer je to, kako je dodao, interes svih koji se bave zdravljem građana.

“Znamo da je to i nacionalni interes. Od našeg rada, znanja, zavisi budućnost države. U želji da ovakvih skupova bude što više Ljekarska komora Crne Gore planira da u njihovu organizaciju i pojedinačna usavršavanja naših članova sljedeće godine uložimo oko 50 hiljada eura”, rekao je Mugoša.

Direktor Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac, kazao je da se sve može unaprijediti, ali da je napravljen veliki iskorak.

“Kroz EU fondove koje vodimo već tri godine, nastojaćemo da još više osnažimo dijagnostiku, da radimo na prevenciji i na edukaciji ljekara kako bi pružili maksimalnu zdravstvenu zaštitu pacijentima. Cijela ova saradnja je zamišljena tako da se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, otvore nove projekte”, kazao je Štimac.

Direktor Doma zdravlja Škofja Loka iz Slovenije Aleksandar Stepanović, kazao je da je Osnovno zdravstvo Gorenjske udružuje šest domova zdravlja.

“Imamo oko 900 zaposlenih, od toga više od 200 ljekara. U Osnovnom zdravstvu Gorenjske, kao i u Sloveniji postoji nedostatak doktora porodične medicine, a i ostalih doktora. Trebalo bi odmah oko 700 ljekara porodične medicine što je vrlo veliki problem”, kazao je Stepanović.

Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica.

„Ovih 18 godina je pokazalo neophodnost buduće saradnje. Zajedno samo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih. Mislim da nam slijedi još bolja saradnja kada su u pitanju populaciona savjetovanja, prevencija. A otvorenost primarne zdravstvene zaštite je uvijek bila neupitna, a posebno moram da pohvalim Dom zdravlja Podgorca“, rekla je Vujović.

Direktorica Doma zdravlja Zagreb, Antonija Balenović, kazal je da je u velikom gradu sve dostupnije i da je primarna zdravstvena zaštita bolje razvijena, opremljena i sa boljim kapacitetima u ljudstvu.

„Ali u Hrvatskoj u manjim regijama postoje problemi da nema dovoljno liječnika ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod nas je zadnjih godina bilo više reformi zdravstva, tako da je dio primarne zdravstvene zaštite privatizovan“, rekla je Balenović.

Direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Verica Jovanović, kazala je da su reforme primarne zdravstvene zaštite u svim zemljama u regionu od velikog značaja i i kontinuirano prisutne.

„Upravo su ovakvi skupovi mjesto gdje bi se sva nepovoljna i negativna iskustva i primjeri dobre prakse mogli iskoristiti kako bi sama reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, koji koriste zdravstvenu zaštitu, pravovremena mogućnost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svima i naravno unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovnišrva“, istakla je Jovanović.

Direktor Doma zdravlja Tuzla, Suad Bijedić, rekao je da je taj Dom zdravlja proslavio 96 godina postojanja i da je to jedan od nastarijih domova zdravlja na prostoru bivše Jugoslavije.

„Imamo izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Ja sam ovdje čest gost. Dom zdravlja Tuzla je zadržao sve što je predviđeno po Programu rada domova zdravlja“, rekao je Bijedić.

Konferencija okuplja predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske i Crne Gore.

NAUCNICI TVRDE

Prekomjerna masnoca u krvi moze uzrokovati ostecenje organa, rezultati su nove studije sprovedene u Njemackoj.

Istrazivaci su otkrili mehanizme putem kojih visoki nivo lipida u krvi moze dovesti do upale i s vremenom do ozbiljnijih posljedica, poput ostecenja organa.

Upala je uzrokovana i faktorom rizika za mnoga stanja kao sto su gojaznost, dijabetes i kardiovaskularni problemi.

Jedan od najvecih razloga za upalu je infekcija. Kada tijelo osjeti da u njega ulaze opasni strani mikroorganizmi, poput bakterija, oslobada imuni odgovor. Upala je kljucni dio tog odgovora.

Ovakav preokret dogadaja je prirodan i obicno pomaze u odrzavanju zdravstvenog stanja. Medutim, ponekad se upala javlja iz razloga koji nijesu infekcija, sto dovodi do razlicitih vrsta ostecenja.

U novoj studiji, ciji su rezultati objavljeni u casopisu “Nature ImmunologyTrusted Source”, doktor Timo Speer i kolege sa Univerziteta Saarland u Njemackoj kazali su da upalu uzrokuje visok nivo triglicerida u krvi.

Studija je takode otkrila mehanizme putem kojih visoka masnoca u krvi moze dovesti do upale, sto, pak, moze uticati na druge bioloske procese i dovesti do ostecenja organa i krvnih zila.

“Nas rad je ukljucivao proucavanje posebne grupe lipida, triglicerida. Uspjeli smo pokazati da, kad su ove masti prisutne u povisenim koncentracijama, one mogu promijeniti nase odbrambene celije na takav nacin da tijelo reaguje kao da reaguje do bakterijske infekcije”, pojasnio je Speer.

Bice takode vazno, kazao je, fokusirati se na prehranu koja moze uticati na nivo masti u krvi.

“Drugim rijecima, sada mozemo reci da prihvatanje dijeta s niskom masnocom moze znacajno produziti zivotni vijek pacijenata visokog rizika, poput onih koji imaju dijabetes ili onih ciji je krvni pritisak previsok”, napominje Speer.

To je zbog toga sto se nivo triglicerida u krvi povecava kod dijeta sa visokom masnocom. Speer i njegove kolege nadaju da ce im njihovi rezultati pomoci u razvoju novih strategija lijecenja i sprjecavanju bolesti opasnih po zivot.

STRUCNJACI

Nema nista ljepse i zdravije nego dojiti svoju bebu i uzivati u tome. Ipak, dok nekim majkama dojenje od prvog dana ide bez problema, druge muku muce s bolnim ragadama ili vjeruju kako nemaju mlijeka.

Dojenje je nesto o cemu mnogi smatraju da znaju sve, ali rijetki se uistinu edukuju. Medutim, ako se neko bavi onim sto mame zaista trebaju da znaju o dojenju, to je Teresa Pitman.

Ova izvrsna direktorica NVO La Leche League Canada i vise od tri decenije pruza podrsku i daje savjete dojiljama. Koautorka je i dva bestselera o dojenju.

“Izdvojite vrijeme da saznate sto vise o podrsci za dojenje u vasoj zajednici dok ste jos trudni, tako da nakon toga ne morate pokusati da pronadete ove usluge. Vecina nas ne predvida da cemo imati problema sa dojenjem”, kazala je Pitman.

Ona savjetuje da je vazno da imate sve potrebne podatke o dojenju pri ruci za svaki slucaj. Ostale majke koje su uspjesno dojile svoju bebu najbolji su izvor podrske i informacija o dojenju.

“Kad se odlucite za dojenje upoznajte druge majke koje doje kako biste mogli vidjeti kako to djeluje. Jedno je citati o dojenju, a drugo prolaziti pored nekog ko doji u trznom centru”, kazala je.

Korisno je shvatiti kako dojenje funkcionise, kaze Pitman.

“Cesto hranjenje pomaze vam da uspostavite opskrbu mlijekom. Posebno tokom prvih nekoliko sedmica, ucestalost hranjenja pomaze vam da shvatite koliko mlijeka treba vasem djetetu”, savjetuje ona.

Zene koje imaju manji kapacitet skladistenja mlijeka moraju cesce dojiti svoje bebe, dok one koje imaju veci kapacitet skladistenja ne moraju dojiti toliko cesto. Isto tako, bebe imaju svoje jedinstvene obrasce hranjenja. Nije korisno uporedivati svoj raspored dojenja s rasporedom drugih mama koje poznajete.

Dojenje, kazu strucnjaci, ne bi trebalo biti bolno.

“Bol u nasim tijelima je signal da nesto nije sasvim u redu. Pomaze da shvatite da su gotovo svi razlozi zbog kojih imate bol izljecivi ako dobijete pomoc”, kaze Pitman.

Takoder mozete angazovati i savjetnicu za dojenje. Dojenje utjesi bebu i opusta majku, kazu strucnjaci. Osim toga, pomaze bebi da bolje spava i umiruje je ako je uplasena.

TAKOZVANI BRNAUT

Ako trpimo konstantan pritisak zbog obaveza, kratkih rokova, prekomjernog ostajanja na poslu, lose komunikacije sa nadredenima, visokih targeta ili smo jednostavno previse revnosni prema obavljanju zadataka, neizostavno cemo se u nekom trenutku suociti sa osjecajem “sagorijevanja na poslu” ili popularno receno dozivjeti “brnaut”.

Dr. Aleksandar Damjanovic, specijalistom psihijatrije o tome da li konstantan pritisak na poslu moze dovesti do depresije, gdje najcesce grijesimo i kako da zauzemo ispravan stav kaze da ako ste na poslu vec duze vrijeme iscrpljeni, neefikasni, razdrazljivi i depresivni, moguce je da patite od sindroma sagorijevanja na radu.

Iako ga odlikuju emocionalna iscrpljenost, zamor i depresivno raspolozenje, od depresije se razlikuje po tome sto se odnosi samo na sferu posla, a ne i na druge oblasti zivota.

Najcesce se javlja kod osoba ciji posao podrazumijeva komunikaciju sa ljudima. Pate uglavnom oni koji su odgovorni i imaju visoka ocekivanja i od sebe i od okoline. Cesto se desava da na istom poslu predu put od izrazenog entuzijazma do potpune apatije. Kad se ocekivanja ne ispune, kad se zalaganje ne prepozna, slijede nervoza, tuga i bespomocnost, a nerijetko se poseze za alkoholom ili drugim stimulansima (cesto vrlo opasnim po zdravlje).

Vazno je da procijenimo svoje mogucnosti i da odredimo prioritete u zivotu. Da naucimo kako da izrazimo svoj stav i da razlikujemo gdje vrijedi, a gdje ne vrijedi da trosimo energiju.

Kada je potrebno potraziti pomoc

Fizicka aktivnost i neka vrsta relaksacije mogu da budu od velike koristi. Preporucuje se bavljenje sportom ili redovne setnje, citanje, slusanje muzike. Ove aktivnosti mogu biti i dobra preventiva da do poremecaja ne dode. Ako sve to ne uspije onda je potrebno potraziti i pomoc psihoterapeuta. Kao prva linija odbrane mogu pomoci i odlicni preparati koji ne stvaraju nikakvu zavisnost i ne mijenjaju psihicki covjeka – cega se mnogi plase.

S adenozil metionin (SAMe) je aminokiselina koja se u vodicima dobre klinicke prakse navodi kao pomoc kod blage do umjerene depresije. SAMe utice na stvaranje serotonina i dopamina koji su odgovorni za nase dobro raspolozenje. Ako imate osjecaj tjeskobe, umorni ste i napeti dr. Damjanovic preporucuje Tensilen. Tensilen sadrzi SAMe i dodatno B kompleks koji ima izuzetno pozitivan efekat na zdravlje nervnog sistema. Prvi efekti se osjecaju vec nakon nedjelju do 10 dana primjene, ali se svakako preporucuje kontinuirana upotreba jer ce omoguciti stabilno i uravnotezeno dobro stanje.

“Sami smo sebi najveci prijatelj, kada se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju, kako fizickom tako i mentalnom”, istice dr. Aleksandra Damjanovic, specijalista psihijatrije.