BENKSIJEVO DJELO?

Mural uličnog umjetnika Benksija “Devojka sa probušenom bubnom opnom”, upotpunjen je zaštitnom maskom, u skladu sa novim okolnostima i pandemijom koronavirusa.

Djelo je inspirisano čuvenom slikom Johanesa Vermera “Devojka sa bisernom minđušom”, i naslikano je 2014. godine na bočnoj strani jedne zgrade u Bristolu.

Pretpostavlja se da je Benksi sam dodao ogromnu masku muralu.

Prošle nedjelje Benksi je na nalogu na Instagramu podijelio svoje najnovije umjetničko djelo – seriju crteža s pacovima u sopstvenom kupatilu.

Napisao je: “Moja žena mrzi kada radim kod kuće.”

Pravi identitet Benksija nije poznat i godinama je predmet nagađanja, ali opšte je prihvaćeno da je Bristol njegov rodni grad.

UTICAJ PANDEMIJE

Pandemija virusa korona pomogla je poslovanju Netflixa, američkog video streaming servisa, koji je u prvom kvartalu ove godine zabilježio novih 15,8 miliona pretplatnika, što je najveći kvartalni rast u istoriji kompanije.

Netflix je u prvom kvartalu imao prihod od 5,77 milijardi dolara, što je za 1,25 milijardi više nego u prvom kvartalu prošle godine. Ukupan broj pretplatnika širom svijeta sada iznosi oko 182 miliona.

Rast servisa je evidentan, posebno imajući u vidu svjetsku krizu koja većinu građana tjera da ostanu kući više nego što bi htjeli.

Takva radikalna promjena u ponašanju ljudi, a time i Netflixovih potencijalnih korisnika tjerala na zaključak da će doći do porasta u broju pretplata na Netflix i slične servise. Ipak, također je uzeta u obzir i realna opcija povećanog broja isključivanja s obzirom na gubitak posla i smanjenja plata.

Stručnjaci su predviđali da bi Netflix mogao dobiti dodatnih 775.000 pretplatnika na tlu SAD-a i Kanade te 7,2 miliona pretplatnika u ostatku svijeta.

Ipak, Netflix je prijavio rast pretplata od respektabilnih 15,77 miliona naloga.

Netflix je svoje dioničare upozorio da će rast najvjerovatnije usporiti u narednim kvartalima, te da će slabljenje dolara utjecati na kasniju dobit.

Najgledaniji sadržaji na Netflixu u prvom kvartalu bili su dokumentarna serija “Tiger King: Murder, Mayhem and Madness”, reality šou “Love Is Blind” i film “Spenser Confidential”.

KRALJICA SLAVI ROĐENDAN

Britanska kraljica Elizabeta Druga danas diskretno obilježava rođendan bez tradicionalne počasne paljbe koju smatra “neprikladnom” usred epidemije korona virusa.
Kraljica danas puni 94 godine.

Ovo je prvi put u njenih 68 godina vladavine da kraljičin rođendan neće biti obilježen na uobičajeni način, ali zato će takođe prvi put njena proslava biti održana onlajn.

Očekuje se da će britanska kraljica imati video-ćaskanje sa svojim kraljevskim rođacima, kao oblik virtuelne zabave, prenosi The Sun, a njeni saradnici će se postarati za to da razgovori ostanu privatni.

Drugi članovi kraljevske porodice neće se danas pridružiti zbog mjera restrikcije koje je uvela vlada, ali su kraljici uputili čestitike preko društvenih mreža.

Princ Vilijam ranije je rekao da članovi porodice koriste program Zoom kako bi bili u kontaktu sa svojih različitih mjesta za izolaciju.

Princ Čarls je u Škotskoj, princ Viliam je u Norfoku, dok princ Hari sada živi u Los Anđelesu.

Rođendan kraljice se do sada svake godine obilježavao počasnom paljbom u Londonu i u Vindzoru, oko 40 kilometara udaljenom od glavnog grada.

STRUČNJACI OBJAŠNJAVAJU

Ako imate neprijatne snove dok traje pandemija, niste jedini. Korisnici društvene mreže Tviter počeli su da dijele svoje snove u toku pandemije pod heštegom #pandemicdreams.

Prema mišljenju stručnjaka, ovi kriptične objave su normalne. Način našeg mozga da razumijemo stresne informacije koje primamo tokom dana mogu se manifestovati u noćnim morama.

Ljudi sanjaju ili bizarne situacije, ili manje stresne događaje.

Istraživači još uvek ne znaju zašto sanjamo, rekao je Džejson Elis, profesor psihologije na Univerzitetu Nortambrija i direktor Centra za istraživanje spavanja Nortambrija. Ali postoji nekoliko teorija.

“Postoji evoluciona teorija koja kaže da koristimo snove da isprobamo različite scenarije u sigurnom okruženju, ono što bi moglo da predstavlja izazov ili prijetnju na javi”, rekao je Elis za CNN.

Još jedna hipoteza je ideja konsolidacije pamćenja, dodao je on, koja ukazuje na to da kada sanjamo, informacije koje smo prikupljali tokom dana unosimo ili da stvorimo nove uspomene ili sortiramo nepoznate informacije u postojeće znanje koje obaveštava naše rezonovanje.

“Kada posmatramo mozak ljudi dok spavaju, zapravo možete vidjeti razlike između toga kada sanjaju i kada to ne rade. I sigurno možemo vidjeti da se moždana aktivnost mijenja kao funkcija sna”, rekao je Elis.

Postoji još jedna teorija snova – teorija regulacije raspoloženja – koja kaže da su snovi za rješavanje problema kroz emocionalna pitanja koja doživljavamo.

Stres pandemije – sa porodicom, poslom i mentalnim nevoljama – može rezultirati snovima koji su podjednako uznemirujući, jer snovi ne samo da nam mogu pomoći da se nosimo sa situacijom, već i odražavaju stvarnost.

Živi snovi mogu poslužiti kao mehanizmi za prevazilaženje ili način na koji naš mozak obrađuje nove okolnosti.

Ti se snovi uglavnom javljaju tokom REM faze – ili brzog kretanja oka – spavanja, naše najdublje faze sna koja se javlja u intervalima tokom noći i koju karakterišu brzi pokreti očiju, više sanjanja i tjelesnih pokreta, te brži rad srca i disanje.

“Dakle, snovi puni fantastičnih situacija, okolnosti i radnji o kojima ljudi izveštavaju [na Tviteru] vjerovatno su prilično zasnovani na REM-u”, rekao je Elis.

Ono što je čudno u nekim od naših pandemskih snova nije samo njihov sadržaj ili činjenica da ih imamo.

To je ono što ih se sjećamo, što nije tipično – obično bismo većinu svojih snova zaboravili nedugo nakon buđenja tokom dana.

“Više alkohola obično umanjuje sjećanja na snove. Ali češća konzumacija alkohola može nas i češće probuditi tokom one duboke faze sna u kojoj su naši mozgovi najaktivniji, pa tako brže zaboravljamo snove”, rekao je Elis.

Gledanje popularnih i omiljenih TV emisija sa uzbudljivim pričama izgleda kao dobra ideja za zabavu dok boravimo u zatvorenom. A mi takođe možemo da osjetimo potrebu da budemo u koraku sa vijestima od trenutka kada se probudimo dok ne odemo na spavanje.

Ali, radeći ove stvari satima prije spavanja, može doprinijeti nemirnoj noći koja je pred nama.

“Znamo da kada neko ne spava jako dobro, to stvara nevjerovatan rizik za razvoj depresije u budućnosti ili razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja u budućnosti”, rekao je Elis

“Dakle, mislim da je ono što sada moramo da učinimo usredsređivanje na spavanje ljudi kako bismo pokušali da spriječimo mnoge psihološke bolesti koje će se pojaviti za devet, 10 mjeseci”, zaključuje za CNN.

MAMA PO PRVI PUT

U Univerzitetskoj bolnici u Lagosu, u Nigeriji, 68-godišnja žena je rodila blizance.

I izjavi za novinsku agenciju Nigerije (NAN), prof. Vasiu Adejemo, predsjedavajući Odbora za medicinsko savjetovanje za vantjelesnu oplodnju rekao je da je porodilja bila trudna prvi put.

Adejemo je rekao da je porođena 14. aprila carskim rezom.

ZBOG SENZACIONALIZMA

Princ Hari i njegova supruga Megan najavili su danas da više neće sarađivati sa nekoliko britanskih tabloida zbog senzacionalističkih i lažnih priča.

Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa su u pismu urednicima časopisa San, Dejli Mejl, Dejli Ekspres i Derjli Miror poručili da ne žele da budu “valuta za zaradu i izobličene priče” tabloida.

Oni su priče tih tabloida nazvali “iskrivljenim, lažnim i napadnim”, te da su zasnovane na tračevima poznanika i potpunih stranaca.

U pismu, koje je danas objavljeno, navodi se da bračni par ne želi da sarađuje sa novinama, ali da vjeruju da je sloboda štampe kamen temeljac svake demokratije.

Princ Hari, unuk kraljice Elizabete Druge, oženio se 2018. godine američkom glumicom Megan Markl.

Hari je dugo imao loš odnos sa medijima, koje je krivio za pogibiju svoje majke.

Taj odnos dodatno je pogoršan otkako je upoznao Megan jer je pritisak javnosti pojačan.

Zbog pritiska novinara oni su odlučili da se povuku, da finansijski budu nezavisni i da prestanu da djeluju kao viši članovi britanske kraljevske porodice.

Hari i Megan više neće koristiti nazive njegovo i njeno kraljevsko visočanstvo ali su ih zadržali, ostavljajući mogućnost da možda promjene mišljenje i vrate se kasnije.

TAJLAND

Na Tajlandu je pronađen najveći broj gnijezda rijetke džinovske kožaste kornjače za dvije decenije, na plažama na kojima nema turista zbog pandemije virusa korona, saopštili su ekolozi.

 “Od novembra prošle godine pronađeno je 11 gnijezda, što je najveći broj u proteklih 20 godina”, rekao je Kongkiat Kitivatanavong, direktor Pomorskog biološkog centra Puket, a prenosi Tanjug.

On je istakao da je to veoma dobar znak, jer su mnoge lokacije za polaganje jaja uništili ljudi, pa takva gnijezda nijesu pronađena u posljednjih pet godina, prenosi Rojters.

Dodao je da prošle godine nije bilo tako mnogo gnijezda, jer su kornjače pod velikim rizikom da ih ubije ribolovačka oprema ili ljudi koji dolaze na plaže. Džinovska kožasta kornjača je najveća morska kornjača na svijetu.

Ta vrsta je na Tajlandu ugrožena, a na svjetskom nivou je na listi ranjivih vrsta.

MEKSIKO

Krokodli su u Meksiku prvi put nakon nekoliko decenija izašli na plaže, jer su se ljudi povukli zbog epidemije korona virusa, od koga je u toj zemlji zaraženo 5.800 ljudi, a umrlo skoro 450.

“Kada ljudi nema više, krokodilima se dobro piše”, prenose meksički i američki mediji.

Popularna destinacija za ekoturizam, laguna na plaži Ventanila, dom je u kome krokodili obično većinu vremena provode sakrivajući se od posjetilaca iz svih krajeva Meksika kako bi ih snimili sa turističkih brodića, navodi Meksiko njuz dejli.

Ali sada kada su se turisti povukli, krokodili se sve češće vide, a jedna od fotografija na kojoj je pet krokodila obišla je američki kontinent.

Krokodili su jedno vrijeme bili ugrožena vrsta zbog lova i nezakonite trgovine.

Krokodili koji žive u slanoj vodi imaju životni vijek i do 70 godina. Oni rastu čitavog života, pa mogu dostići dužinu do sedam metara.

Meksički krokodili manji su od ostalih, do nešto preko četiri metra.

Po izgledu sličan je američkom i kubanskom krokodilu, ali je tamniji od njih.

APLIKACIJA

Trenutno jedna od najpopularnijih aplikacija TikTok uvela je nova pravila, a riječ je o zabrani mlađima od 16 godina da šalju i primaju direktne poruke.

BBC piše da je ovo prvi put da je ovako velika društvena platforma blokirala privatne poruke tinejdžerima na privatnom nivou.

Naime, istraživanje britanskog regulatora Ofcom je pokazalo da je TikTok koristilo 13 posto djece u dobi od 12 do 15 godina tokom 2019.

Ipak, brojni kritičari smatraju da ni ovakva pravila neće spriječiti djecu da o svojim godinama lažu putem interneta.

Do sada su korisnici mogli međusobno razmjenjivati direktne poruke, ukoliko se dva računa prate, a nova pravila podrazumijevaju da mlađi od 16 godina više neće moći privatno komunicirati putem TikToka ni pod kojim uslovima.

Oni će i dalje moći da komentarišu videozapise, jer je u tome i sama suština ove platforme (objavljivanje videosadržaja sa smiješnim skečevima, o temama muzike, plesa, sporta, kuhanja, kućnih ljubimaca i slično).

TikTok je pojasnio da će navedenu odluku početi primjenjivati 30. aprila i da će korisnici mlađi od 16. godina dobiti obavještenje u aplikaciji. Ograničenje će se realizovati na osnovu podataka o datumu rođenja koje su ispunili svi korisnici koji su instalirali aplikaciju, a sve te informacije su u strogom poštivanju privatnosti.

“U ovoj odluci je zanimljivo da je najviše korisnika TikToka među tinejdžerima. Ograničenje će zasigurno utiecati na njegovu popularnost i ovo je zaista hrabar potez”, kazao je Mat Navara, savjetnik za društvene medije.

ZAVRŠILA KURS

Švedska princeza Sofija prošla je intenzivnu trodnevnu obuku kako bi mogla raditi na bolničkom odjeljenju za korona virus.

Tridesetpetogodišnja princeza počela je sa radom u bolnici “Sophiahemmet”. Fotografisana je u medicinskom odijelu zajedno s ostalim članovima osoblja prije početka smjene.

Obuku je pošla na Univerzitetskom koledžu Sophiahemmet u Štokholmu gdje je počasna članica odbora.

Princeza Sofija je bila model prije nego se udala za princa Karla Filipa, sina kralja Karla Gustafa 2015. godine.

U Švedskoj je dosad zaraženo 12.540 ljudi, a zabilježena su 1.333 smrtna slučaja.