STARO ZDANJE U POMPEJI

Kuća ljubavnika, jedno od najpoznatijih zdanja u Pompeji, otvara se za javnost nakon 40 godina, objavio je italijanski ministar kulture Dario Frančeskini.

Kuća ljubavnika otkopana je 1933, ali je teško stradala u zemljotresu 1980. godine. Zadnjih godina podvrgnuta je opsežnoj i pažljivoj obnovi.

Opisana kao “jedinstveni dragulj” drevnog rimskog grada, zatrpanog u erupciji Vezuva 79. godine, Kuća ljubavnika jedina je u Pompeji kojoj je gotovo u cjelosti sačuvan drugi sprat.

Izgrađena u prvom vijeku prije Hrista, vjeruje se da je bila bordel i ukrašena je brojnim slikama po zidovima.

Svoje ime, Casa degli Amanti, duguje natpisu na latinskom iznad ulaza: ‘Amantes, ut apes, vitam melitam exigunt’, što se prevodi kao: “Ljubavnici, kao pčele, vode meden život”.

Ispod je, međutim, jedan od stanovnika Pompeje ili posjetilaca dopisao grafit – “Da je barem tako”.

Kuća ljubavnika obnovljena je sa još druge dvije, Casa della Nave Europa i Casa del Frutteto, evropskim novcem.

Frančeskini je rekao da je obnova “priča o ljubavi i iskupljenju, uzor za cijelu Evropu u korišćenju evropskih fondova”.

POVUKLI SE

Britanski princ Hari i njegova supruga Megan zvanično će prestati da djeluju kao viši članovi britanske kraljevske porodice 31. marta, saopšteno je danas iz kancelarije para.

Oni više neće sprovoditi dužnosti u ime birtanske kraljice, ali taj aranžman će biti preispitan poslije 12 mjeseci.

Hari i Megan su izazvali šok kada su u januaru objavili da žele da se povuku iz kraljevskih dužnosti i da rade na tome da postanu finansijski nezavisni. U međuvremenu je napravljen dogovor sa kraljicom o njihovoj novoj ulozi.

Hari i Megan više neće koristiti nazive njegovo i njeno kraljevsko visočanstvo ali će ih zadržati, ostavljajući mogućnost da možda promijene mišljenje i vrate se kasnije.

Par koji je na dan vjenčanja dobio zvanje Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa će, kako je rekao njihov portparol, dijeliti vrijeme između Sjeverne Amerike i Velike Britanije, i dolaziće “redovno” u Britaniju gdje su zadržali dom blizu dvorca Vindzor, prenosi BBC.

Oni će se vratiti u Veliku Britaniju da prisustvuju nekim zakazanim događajima krajem ovog mjeseca. Učestvovaće u šest događaja u Velikoj Britaniji u februaru i martu, uključujući službu za Dan komonvelta, 9. marta.

Hari će zadržati vojno zvanje major, poručnik komandant i vođa eskardile, ali njegova počasna vojna zvanja biće suspendovana.

TEORA

Nakon što su mnogi pokušali da ožive italijanske gradiće prodajom kuća po cijeni od jednog eura, vlasti Teora imaju drugačiji pristup. Vlasti gradića, smještenog na jugu regije Kampanija, pokušava da privuče stanovnike tako što nudi da im unaprijed plati rentu za kuću.

I dok mnoge kuće širom Italije prodaju za jedan euro, vlasti Teora smatraju da će njihov plan bolje funkcionisati, prenosi CNN. 

Tvrde da će platiti mjesečnu kiriju od oko 150 eura za dvije godine. Jedan od uslova je da porodica već ima jedno dijete.

“Ne vjerujem u prodaju praznih kuća za euro, to ne motiviše ljude da ostanu u gradu”, kazao je za CNN gradonačelnik Teore, Stefano Farina.

Navodi da je populacija gradića drastično opala nakon zemljotresa 1980. godine.

“Godišnje se rode dvije bebe, naspram 20 umrlih”, pojašnjava Farina, “Došli smo do samo 1.500 stanovnika.”

U Teori se trenutno može iznajmiti stan za 150-200 eura, dok se kuća od 100 metara kvardratnih može kupiti za samo 30.000 eura.

“NEOČEKIVANO PRIJATELJSTVO”

Švedska aktivistkinja za klimatske promjene Greta Tunberg kritikovana je nakon što je pozirala s kontroverznim švedskim reperom koji je proveo nekoliko godina u zatvoru.

Reper 1.Cuz je nastupao na Gretinom okupljanju “Fridays for Future” u centru Štokholma, a poznat je po tome što uvijek nosi masku i krije svoj pravi identitet. On repuje o kriminalu, drogama i svojoj mržnji prema policiji.

U svom nedavnom intervjuu za švedske medije reper je rekao da je proveo dvije godine u zatvoru zbog “ozbiljnog” zločina, ali detalje nije otkrio. Izvještaji lokalnih medija govore da je pozvan da nastupi na okupljanju u nadi da će doći više ljudi.

Nakon nastupa je 1.Cuz objavio zajedničku fotografiju s Gretom.

“Neočekivano prijateljstvo”, navodi se u opisu fotografije.

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

GRAĐANI SAD

Građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su, prema prognozama analitičara, na Dan zaljubljenih potrošili oko 27,4 milijarde USD.

To je veliki skok u odnosu na prošlu godinu, kada je potrošeno više od 20,7 milijardi USD, i daje „vjetar u leđa“ trgovcima, jer ukazuje na rast povjerenja kod potrošača, što su dobre vijesti za ekonomiju, prenosi Capital.ba.

Dan zaljubljenih bi, prema prognozama, trebalo da bude rekordan po potrošnji. Amerikanci su 2018. potrošili 19,6 milijarde USD, 2017. godine 18,2 milijardi, a 2014. godine 18,6 milijardi USD.

Od prošle godine se povećao i broj ljudi koji će proslaviti praznik, pa sada iznosi 55 odsto populacije. Rekord je zabilježen 2009. godine, kada je 63 odsto građana SAD slavilo.

Prema izvještaju Nacionalne federacije za maloprodaju SAD, 62 odsto ljudi starosti od 35 do 44 godine će na neki način obilježiti ovaj praznik, što je veći procenat nego onih u grupi od 25 do 34 godine, od kojih će slaviti 60 odsto.

Sa druge strane, samo 46 odsto starijih od 65 godina će slaviti Dan zaljubljenih.

Zaljubljeni će, prema procjenama, trošiti rekordnih 196 USD po osobi, dok je prošle godine ta suma iznosila 161 USD. Najmanje su trošili 2009. godine, svega 102 USD po osobi.

Kao i ranije, muškarci troše više od žena, 291 prema 106 USD.

POREĐANI U OBLIKU SRCA

Ruski poručnik Denis Kazancev danas je na Dan zaljubljenih, u neobičnom ambijentu, zaprosio svoju djevojku tako što je nekoliko tenkova poređao u obliku srca.

Rusko Ministarstvo odbrane danas je prikazalo fotografije na kojima je 16 tenkova T-72B3 poređano u obliku srca na snijegu na vojnom poligonu Alabino kod Moskve.

Kazancev je potom doveo svoju djevojku usred tog kruga, rekao joj da zažmuri, kleknuo i zaprosio, uz buket crvenih ruža.

“Zajedno smo već dugo. Zajedno smo prebrodili izazove udaljenosti. Udaj se za mene”, rekao je poručnik Aleksandri Kopitovoj. Ona je glavom potvrdila da hoće, nakon čega joj je budući mladoženja poklonio vjerenički prsten.

“Još nisam tačno shvatila šta se desilo”, rekla je vjerenica ruskoj vojnoj televiziji i dodala da je sve došlo veoma neočekivano.

Tenkovi korišćeni za romantični vojni manevar, koriste se i za godišnju vojnu parada u maju na Crvenom trgu u Moskvi.