UBRZANO ZAGRIJAVANJE

Temperatura okeana dostigla je novi rekord u 2019. godini, što pokazuje ubrzano zagrijavanje naše planete, piše Gardian.

Svjetski okeani najveći su pokazatelji klimatske krize zbog toga što apsorbuju više od 90 odsto topline zarobljene stakleničkim plinovima koje emituju fosilna sagorijevanja, uništavanja šuma i druge ljudske aktivnosti.

Nove analize pokazuju kako su proteklih pet godina izmjerene najveće temperature okeana, dok su i proteklih deset godina bile rekordne temperature. Količina povećane toplote u okeanima jednaka je tome da svaka osoba na našoj planeti drži upaljeno stotinu mikrovalnih pećnica cijeli dan i noć, piše Gardian.

Vrući okeani dovode do jačih oluja i narušavaju vodeni ciklus, što znači više poplava, suša i požara, kao i neumoljiv porast nivoa mora. Visoke temperature štete i životu u morima, pri čemu se broj morskih toplotnih valova naglo povećava.

Najčešća mjera globalnog zagrijavanja je prosječna temperatura površinskog zraka jer tu ljudi žive. Međutim, prirodni klimatski fenomeni, poput El Nino događaja, znače da to može biti poprilično promjenjivo iz godine u godinu.

“Okeani su zaista ono što vam govori koliko brzo se Zemlja zagrijava. Posmatrajući okeane, vidimo stalno, neprekidno i ubrzavajuće zagrijavanje naše planete. Ovo je strašna vijest”, kazao je profesor Džon Abraham sa Univerziteta Sent Tomas u Minesoti koji je vodio istraživanje o zagrijavanju okeana.

ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU

Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.

Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.

“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.

Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.

“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.

Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.

Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.

Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.

“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.

Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.

Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.

“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.

NOVA ISTRAŽIVANJA

Nova istraživanja sugerišu da su se neandertalci, kako bi izbjegli hladnoću, grupno kretali ka jugu Evrope, ka Španiji i da su tako imali veće šanse za opstanak.

Neandertalci su izbjegavali druge djelove Evrope tokom posljednjeg ledenog doba i tako stizali i do Gibraltara.

Španski naučnici su tu teoriju zasnovali na otkriću otiska stopala pronađenog u jednom kamenolomu u Gibraltaru. U pitanju je bio otisak stopala neandertalca koji je živio prije oko 30.000 godina.

U to vrijeme Evropa je prolazila kroz posljednje ledeno doba.

“Otisak stopala pokazuje da je Pirinejsko poluostrvo u to vrijeme bilo vrsta utočišta za ovu vrstu. Tu su nastajala prava sezonska naselja“, rekao je Hoakin Rodrigez Vidal, profesor geodinamike i paleontologije na Univerzitetu Huelva u Španiji.

Neandertalci su izumrla vrsta za koju se smatra da je živjela prije oko 40.000 godina.

Istraživački tim otkrio je i niz otisaka sisara koje su takođe putovale na jug da bi izbjegle hladnoću, uključujući slonove, koze, bovile i mačke.

Posljednjih godina, a posebno tokom posljednje decenije, postaje sve očiglednije da su neandertalci potcijenjeni, kažu stručnjaci.

Osim što su se snalazili u migriranju zbog klime i hrane, organizovali sezonska naselja, čini se vjerovatnim da su neandertalci i sahranjivali svoje mrtve, imajući na umu koncept zagrobnog života.

Koristili su ukrase i nakit, a bavili su se i umjetnošću u pećinama.

13 RAZLOGA

Često slušamo o tome koje su zemlje najbolje i najsrećnije za život i pitamo se kako je moguće da se u pojedinim djelovima svijeta živi tako srećno i zadovoljno. Sada možda imamo i odgovor na to pitanje.

Finska se smatra jednom od najsrećnijih zemalja, prenosi Bright Side. Možda razlog za to leži u sljedećim činjenicama:

1. Finci dosta vremena provode vani

Oko 70% teritorije Finske je prekriveno šumom i to je glavni razlog zbog kojeg se Finci osjećaju ugodno u šumama. Osjećaju se zaštićenim kada ih okružuje priroda i to ih smiruje. Takođe, dosta vremena provode vani i idu u šetnje i često voze bicikl.

2. Slobodno piju vodu

Finsku već zovu “zemljom hiljadu jezera”. Ova jezera nastala su kao posljedica ledenjaka koji se otopio prije oko 10.000 godina. Voda u njima je toliko čista da je mogu piti direktno iz slavine kod kuće, bez ikakvog dodatnog procesa pročišćavanja. Skoro svaki restoran će vam ponuditi bocu vode besplatno, čak i ako zaboravite da je tražite.

3. Dječji doplatak se isplaćuje redovno, sve dok dijete ne napuni 17 godina

Roditelji u Finskoj dobijaju dječji doplatak u iznosu od 100 eura mjesečno. Ta svota se malo povećava sa svakim sljedećim djetetom rođenim u jednoj porodici i isplaćuje se sve dok dijete ne napuni 17 godina. Taj novac ljudi mogu trošiti kako žele, ali uglavnom ga ne koriste, već štede kako bi svom djetetu osigurali pristojan iznos za život u budućnosti. Osim toga, odmah nakon rođenja djeteta, roditelji dobijaju kutije koje sadrže sve stvari potrebne za bebu. U njima se nalaze 64 različita predmeta, uključujući odjeću, igračke, kao i sve informacije o brizi za novorođenče.

4. Imaju najbolju picu na svijetu

Sve je počelo sa Silviom Berluskonijem koji je izjavio da ne voli finsku hranu. Posebno oštro je govorio o dimljenoj divljači bez ukusa, i rekao da se ona ne može uporediti sa šunkom iz Parme. Tri godine kasnije, Finska je pobijedila na internacionalnom takmičenju u pravljenju pice, ostavljajući Italiju iza sebe i predstavili su poznatu “Berlusconi” picu s jelenovim mesom.

5. Jedna su od vodećih zemalja u svijetu po reciklaži otpada

Finska se drži “kružne ekonomije” koja omogućava korišćenje svih sredstava dostupnih društvu, ali uz minimalnu količinu otpada. 99% komunalnog otpada se ili reciklira ili spaljuje na posebnim mjestima, što kasnije stvara energiju. Također devet od 10 plastičnih boca se reciklira, a isto važi i za staklene proizvode kod kojih je postotak recikliranja još veći.

6. Visok je stepen povjerenja u policiju

Posebnost finske policije nalazi se u tome što su oni, organizacijski, jedna formacija, a ne nekoliko zasebnih struktura kao u većini zemalja svijeta. To praktikuju kako bi se suprotstavili mogućim pokušajima bilo koje grupe vladajućih krugova da monopolizuju policiju i utiču na nju. Kao što praksa pokazuje, ovo je bila jedna od najboljih odluka finske vlade, jer se pokazalo da gotovo 90% Finaca vjeruje policiji.

7. Postoji mnogo takmičenja u neobičnim sportovima

Sport je dio svakodnevnog života u Finskoj. Osim dobro poznatih sportova, u ovoj zemlji postoje takmičenja, poput onih u brizi o ženi, u bacaju mobilnog telefona, lovu na komarce, bacanju čizama.

8. Prva su zemlja koja svakom stanovniku daje pristup internetu

Od 2010. godine Finska je postala prva država na svijetu koja je ustanovila pravo građana na pristup internetu. Vlada je naredila dobavljačima interneta da osiguraju korisnicima interneta velike brzine odmah. Dok vlade drugih zemalja ne garantuju brzi internet zbog straha od piraterije, Finci su prepoznali da je internet nužan kako bi se bolje radilo.

9. Očevi provode više vremena s djecom nego majke

U ovoj zemlji je napisan niz zakona koji nagrađuju veću uključenost očeva u odgajanje djece. Na primjer, odsustvo očeva s posla može trajati devet sedmica i tokom tog vremena im se isplaćuje 70% zarade. To je pretvorilo Finsku u prvu državu u kojoj očevi više učestvuju u odgoju djece nego majke.

10. Zauzimaju drugo mjesto u svijetu po konzumaciji kafe

Prema podacima Međunarodnog udruženja za kafu, svaki Finac popije 26,5 kg kafe godišnje. Svaka pauza za kafu na poslu ili u školi, za Fince je sveta stvar i uvijek se mora osigurati dovoljno vremena za nju.

11. Selo Djeda Mraza

Malo selo u Laponiji u Finskoj zove se Joulupukki (finski izraz za Djeda Mraza) i otvoreno je za posjete finskom Djedu Mrazu tokom cijele godine. Finski Djeda Mraz ima i pravi pasoš u kojoj je kao datum rođenja napisano “prije mnogo vremena”, a u bračnom statusu stoji “oženjen”. Njegova žena zove se Joulumuori, što bi značilo Baka Mrazica.

12. Besplatno obrazovanje

Obrazovanje u Finskoj podrazumijeva znanje finskog i engleskog jezika, o čemu svjedoči i polaganje međunarodnih ispita u ovoj zemlji. Obrazovanje u javnim institucijama, kako u školama, tako i na univerzitetima, za one koji dolaze iz Evropske unije je besplatno. Takođe, obrazovanje u Finskoj smatra se jednim od najkvalitetnijih na svijetu.

13. Filozofija sreće: “Sisu and kalsarikännit”

Riječ “sisu” nema doslovan ekvivalent u drugim jezicima, ali se često prevodi kao stoička odlučnost, hrabrost i čvrstoća. Ta riječ označava potpunu smirenost, vitalnu energiju, snagu i emocionalnu samokontrolu. Ovaj koncept prerastao je u čitavu filozofiju i postao svojevrstan način života u Finskoj u 20. vijeku. “Sisu” u dječjem odgoju promoviše ideju da dijete može sve.

U NOVOJ GODINI

Prvo djelimično pomračenje Mjeseca u novoj godini zabilježeno je u francuskoj prijestonici Parizu.

Objektiv fotoreportera Anadolije zabilježio je ovaj prizor kod Ajfelovog tornja, jednog od simbola grada ljubavi, umjetnosti, svjetlosti i mode.

Pomračenje Mjeseca nastupa kad prirodni satelit uđe u sjenku Zemlje, dakle, kada se naša planeta nađe tačno između Mjeseca i Sunca. Kada Mjesec putuje tako da mu je samo jedan dio pomračen, tada govorimo da je to djelimično ili parcijalno pomračenje.

Totalno pomračenje se dešava kad Mjesec potpuno uđe u sjenku Zemlje.

Pomračenja Mjeseca su bezopasna i mogu se gledati golim okom, dvogledom ili manjim teleskopom.

HUMAN GEST

Holivudski glumac Leonardo Dikaprio donirao je tri miliona dolara za pomoć Australiji u kojoj mjesecima bjesne požari.

Ovaj novčani iznos namijenjen je gašenju požara u Novom južnom Velsu i za pomoć zajednicama koje su najviše stradale, kao i spašavanju divljeg svijeta.

Novčanu pomoć uručila je organizacija “Savez za Zemlju” (Earth Alliance) koju su fomirali Leonardo Dikaprio, i filantropi Loren Pauel Džobs i Brajan Šet 2019. godine. Pokrenuta je zbog klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.

Australski fond će sarađivati ​​sa lokalnim partnerskim organizacijama, uključujući Aussie Ark, Bush Heritage i Wires Wildlife Rescue, piše ABC.

Dikaprio se tako pridružuje sve većem popisu slavnih osoba koje doniraju. Australski glumac Kris Hemsvort i britanska zvijezda Elton Džon početkom sedmice obećali su po milion dolara, a donirali su i Nikol Kidman, Pink i Kit Urban. Metalika je izjavila da će donirati 750.000 dolara hitnim službama u Viktoriji.

Požari u Australiji, potaknuti sušom i najtoplijom i godinom, zabilježeni su od septembra, mjesecima ranije nego što je tipično za godišnju sezonu požara na ovom području.

KINESKI DRON OSVAJA TRŽIŠTE

Kineski proizvođač dronova “Ehang” demonstrirao je svoj autonomni leteći taksi u SAD-u prvi put.

Radi se o potpuno električnom dvosjedu koji je u letu proveo pet minuta iznad testne staze južno od Relidža u Sjevernoj Karolini, a posmatralo ga je oko 100 ljudi uključujući guvernera Roja Kupera.

Ovo je prvi put da je kineski “Ehang” dobio dozvolu za let od Američke federalne administracije za avijaciju, koja je korak ka dobijaju dozvole za putničke demonstracije u bliskoj bodućnosti.

“Ehang 215” ima 16 električnih propelera, a unaprijed isplaniranom rutom je letio brzinom do 130 km/h. Letjelica je teška oko 270 kilograma, te može podići isto toliko tereta. Ipak, razvoj je još uvijek u ranoj fazi, a danas se primarno koristi za panoramsko razgledanje.

Kompanija “Ehang” tvrdi da je obavila više od 2.000 testnih letova u Kini, Austriji, Holandiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kineske vlasti su joj izdale dozvolu za uspostavljanje komercijalne usluge vazdušnog transporta u gradu Guangzou. Kompanija planira i dostavu tereta, medicinskih sredstava, te krvi i organa u hitnim situacijama.

U “Ehangu” su uvjereni da će leteći automobili zaista postati održiv način transporta u gradovima.

SOCIJALNI EKSPERIMENT

Japanski milijarder će pokloniti više od devet miliona dolara ljudima koje će odabrati putem društvene mreže Tviter. Cilj mu je da vidi da li će novac učiniti srećnim 1.000 ljudi koji će ga dobiti.

Mogul internetske kupovine Jusaku Maezava podijeliće milijardu jena (oko 9 miliona dolara) među korisnicima Tvitera. Ovi srećnici će završiti sa milion jena svaki (otprilike po 9.100 američkih dolara).

U najavi na YouTubeu, tehnološki tajkun nazvao je ovo “ozbiljnim socijalnim procesom” kako bi se utvrdilo kakav uticaj milion jena može imati na život neke osobe.

U videu koji objašnjava takmičenje, Maezava je apelovao na kandidate da novac koriste “kako žele” i da odgovore na redovne upitnike o tome kako ga koriste.

Gotovo svi su imali pravo da dobiju dio bogatstva Maezave. Sve što su trebali da učine jeste da se pridruže Tviteru i podijele, odnosno retvituju njegovo obavještenje prije ponoći 7. januara.

Kontroverzni biznismen

Više od 4 miliona ljudi poslušalo je njegov poziv i retvitovalo. Pobjednici će biti izabrani lutrijom, odnosno slučajnim odabirom, a Maezava će ih lično obavijestiti direktnom porukom u roku od dva do tri dana.

Maezava je rekao i da će nakon toga kontaktirati srećne dobitnike i pitati o uticaju novca na njihovu sreću. On je pozvao stučnjake za društvene nauke da pomognu u analiziranju rezultata eksperimenta.

Bogatstvo ovog Japanca procjenjuje se na dvije milijarde dolara. Kontroverzni bogataš je ujedno rok muzičar, kolekcionar umjetnina, a planira i da turistički posjeti Mjesec, piše Biznis info.

SAOPŠTILI ASTRONOMI

Cio tok Mjesečevog prolaska kroz Zemljinu polusjenku moći će da se prati sjutra veče iz Evroazije i većeg dijela Afrike.

Pojava se ne prati golim okom, već posebnim instrumentima i, naravno, samo ako bude vedro, poručili su iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković” iz Srbije.

Početak “pomračenja” je u 18 sati i 8 minuta, sredina u 20 sati i 10 minuta a kraj u 22 sata i 12 minuta.

Zemlja je hladno tijelo. Obasjana Suncem ima konusnu sjenku. Iz sjenke se Sunce ne vidi. Oko sjenke se nalazi polusjenka iz koje posmatrač vidi samo dio Sunca i to sve veći što se više približava rubu polusjenke.

Interesantno je da će ove godine sa Zemlje moći da se vide četiri pomračenja Mjeseca i to samo polusjenkom, a ona će se dogoditi 10. januara i 5. juna kada će biti “vidljiva” i sa Balkana, dok ona koja će se dogoditi 5. jula i 30. novembra neće biti vidljiva odavde.

2019. BILA NAJTOPLIJA

Prošla godina bila je najtoplija godina na Aljasci, navodi se u vladinom izvještaju o američkoj klimi.

Prosječna temperatura na Aljasci bila je 0,1 stepen Celzijusa, što je 14 stepeni iznad dugoročnog prosjeka, navodi se u godišnjem izvještaju Nacionalnih centara za informacije o okolini Nacionalne agencije za okean i atmosferu.

Prosječne temperature na Aljasci neprestano rastu posljednjih godina, pri čemu je u četiri od posljednjih šest godina zabilježena rekordna toplota.

Prethodni rekordni prosjek na Aljasci zabilježen je 2016. godine.

U Enokridžu, najvećem gradu na Aljasci, temperatura je u julu, prvi put, dostigla 32,2 stepena Celzijusa.

Inače, SAD su u posljednjoj deceniji zabilježile vremenske i klimatske katastrofe koje su donijele 119 milijardi dolara štete, što je više nego dvostruko više od 59 milijardi, koliko je šteta iznosila u prethodnoj deceniji, navodi se u ovom izvještaju.