NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Prince Hari i njegova supruga Megan čestitali su britanskoj javnosti Novu godinu fotografijom bebe Arčija s njegovim tatom.

Fotografija koja je objavljena na službenom Instagram profilu vojvode i vojvotkinje od Sakseksa prikazuje princa Harija sa sedmomjesečnim Arčijem koji je sedmi po redu u borbi za britansko prijestolje.

“Želimo vam svima sretnu Novu godinu i hvala vam na kontinuiranoj podršci!Drago nam je što smo mnoge od vas upoznali i jedva čekamo da sretnemo mnoge od vas sljedeće godine. Nadamo se da će vam 2020. godina donijeti zdravlje i sreću”, napisao je par.

Princ Hari, Megan i Arči proveli su Božić u Kanadi, gdje je vojvotkinja živjela i radila dok je snimala pravnu dramu “Odijela”. Božić nisu proslavili s kraljevskom porodicom.

Za par je ovo bila velika godina. Nakon što su dočekali rođenje svog prvog djeteta, vojvoda i vojvotkinja javno su progovorili o medijskom pritisku. Princ Hari takođe je prvi put priznao da se često ne slaže sa svojim starijim bratom princom Vilijamom rekavši da su na “različitim putevima”.

ENERGIČNI STISAK

Snimci poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franja kako otima ruku poslije previše energičnog stiska jedne vernice na Trgu Svetog Petra, pregledan je stotinu hiljada puta na društvenim mrežama.

Jedna žena je naglo povukla papu Franju za ruku povlačeći ga ka sebi, na šta je papa, vidno iritiran brzo oteo ruku.

Papa je poljubio brojnu djecu i pozdravljao vjernike okupljene na Trgu Svetog Petra iza ograde na putu da obidje scenu koja simbolizuje rodjenje Isusa Hrista sinoć i u trenutku kada se okrenuo da podje u drugom pravcu ruku mu je zgrabila jedna žena i pokušala da ga privuče ka sebi tako da je skoro pao.

Vidno iritiran, sa izrazom lica na kome se video bol, papa je uspeo da otrgne ruku i nastavi put.

Osamdesettrogodišnji papa je zatim nastavio obilazak ali uz malo veće odstojanje sa vjernicima, i lice mu se opustilo u kontaktu sa djecom.

PLAŠE SE BUKE

Strašna buka od pirotehnike izaziva psihički šok kod životinja. U vrijeme praznika mnogi psi i mačke u panici bježe pokušavajući da se zaštite od buke, iako zapravo ne znaju gdje idu. Dok se ljudi zabavljaju, za pse je ovo doba godine noćna mora. Od straha bježe, skrivaju se ispod stolova, u ćoškovima, drhte, odbijaju izaći vani i obaviti nuždu.

Sve više ljudi upozorava na reakcije svojih pasa, mačaka i drugih kućnih ljubimaca na pirotehniku. Uznemiravajuće je vidjeti pse izložene tom nivou straha i stresa. Neki psi se kriju po kući, a neki pobjegnu iz dvorišta ili tokom šetnje. Psi zbog pucnjave petardi čak mogu doživjeti zastoj srca ili poginuti pod točkovima automobila.

“Petarde mogu da prestraše i povrijede životinje. Oko 5.000 kućnih ljubimaca godišnje umire od srčanog udara izazvanog eksplozijom petardi”, upozoravaju stručnjaci.

Dodaju kako, osim opasnosti od direktnog povređivanja petardom, velika buka može da ošteti sluh životinja jer je osetljiviji od ljudskog. Treba imati na umu da ne ispaštaju samo kućni ljubimci, već i sve druge životinje koje se nađu blizu eksplozija.

Ali, vlasnici mogu na vrijeme da se pobrinu da njihov ljubimac što manje ispašta.

Oko tijela prestrašenog psa zaveže se komad tkanine na određeni način. Stručnjaci za životinje kažu da to djeluje umirujuće na psa kada se u njemu pojavi nagon za bježanjem. Postoji i gotov proizvod nazvan ”Thundershirt”, a ljubimca možete omotati i šalom ili običnim platnom.

Zatvorite prozore i spustite roletne kako bi u stan ulazilo što manje buke. Napravite ljubimcu mirnu oazu, stavite na pod ćebe i pokrijte ga nečim što ima vaš miris, to će ga umiriti.

Budite uz njega dok najgora buka pred ponoć ne prođe. Ako kupatilo nema prozore, ljubimcu možete i tamo napraviti mirno utočište.

Prije nego što očekujete da će nastupiti najgora buka, pustite mu laganu muziku, nemojte galamiti, već budite mirni i opušteni. Ta energija će se prenijeti na vašeg ljubimca i bit će mu lakše. Naravno, mazite ga što više.

Ako već dobro poznajete svog psa ili mačku, pa znate da je strah koji osjeća zbog petardi prevelik, posjetite veterinara i tražite neki lijek za smirenje, postoje i oni na biljnoj bazi. Takvih preparata trebalo bi da bude i u pojedinim radnjama specijalizovanim za kućne ljubimce.

UKLONJENE SKELE

Otkucajima u ponoć s utorka na srijedu britanski Big Ben dočekaće novu 2020. godinu, bez skela koje su ga skrivale posljednje dvije godine. Njegova obnova, ipak, urađena je samo djelimično, restauratorski radovi su tek na pola puta.

Satni toranj visok 96 metara i sagrađen u neogotičkom stilu u 19. vijeku, jedna je od zgrada koje se najviše fotografišu u Velikoj Britaniji, ali posljednje dvije godine turisti nijesu imali sreće da se snimaju pred tim simbolom Londona, jer je bio obložen skelama.

U novembru su radnici uklonili dio skele i tada se pokazalo da su brojke na satu koje su bile crne boje prebojane u plavo, što je bila originalna boja, objasnili su konzervatori.

Otkako su restauratorski radovi počeli 2017, Big Ben je uglavnom ćutao i oglašavao se tek u prigodi nekoliko važnih događaja. Zadnji put je zazvonio 11. decembra kada Britanci obilježavaju Dan sjećanja.

Zvono će biti testirano nekoliko puta prije ispraćaja Stare i dočeka Nove godine, objavio je u saopštenju britanskog parlamenta smještenog u Vestminsterskoj palati u sklopu koje se i nalazi taj satni toranj.

Od 2012. naziva se Elizabetin toranj, u čast kraljice Elizabete II. koja je te godine proslavila Dijamantni jubilej.

Restauratorski radovi Elizabetinog tornja koštaće oko 61 milion funti, a predviđeno je da će sve boje biti prema prvobitnim nacrtima.

Cjelovita obnova trebala bi biti dovršena 2021. godine, a nakon njega će se početi s obnovom cijele zgrade parlamenta koja bi trebala koštati četiri milijarde funti.

UPRKOS POŽARIMA

Čuveni novogodišnji vatromet u sidnejskoj luci biće nastavljen i ove godine, uprkos zabrinutosti zbog rizika od buke i požara koji su aktuelni u Australiji.

Premijer Australije, Skot Morison saopštio je da će kultnog vatrometa za Novu godinu u Sidneju biti, uprkos krizi u kojoj se se zemlja našla zbog katastrofalnih požara.

Gradska skupšina u Sidneju, prvom velikom gradu na svijetu, u koji stiže Nova godina, odobrila je vatromet, ali su vatrogasne službe upozorile da bi on mogao da bude otkazan, ako budu proglašeni uslovi katastrofe.

„Svijet gleda u Sidnej svake godine i može da vidi našu strast, našu živost, naš uspjeh“, istakao je Morison.

On je dodao da ne može da zamisli bolji trenutak od aktuelne krize da se svijetu pokaže koliko je Australija pozitivna i optimistična zemlja.

NAUČNICI ZABILJEŽILI

Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazali su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusa viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan Fakulteta za geografiju Univerziteta Viktoria u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može se uočiti iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kavdratnih kilometara.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija. Već je i jedan stepen puno, pa je pet stepeni Celzijusa ogromna stvar”, kaže Renvik.

Vrlo se rijetko uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renbik. To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali.

Zagrijano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima temperature okeanske površine.

Renvik dodaje da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusa hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, no Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara, jer je potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko sedmica.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplinskih valova koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. stručnjaci su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s ‘vrućom’ površinom okeana.