NAUCNICI ZABRINUTI

Mont Blanc i Materhorn dvije su najpoznatije planine u Alpama i naucnici kazu kako ih klimatske promjene iz korijena mijenjaju povecavajuci opasnost od odrona kamenja i pokreta lednika.

“Na mjestima na kojima smo imali odmorista ne mozete se ovih dana dugo zadrzati zbog opasnosti od odrona kamenja”, kaze Jan Beutel, planinski vodic i naucnik sa svajcarskog univerziteta ETH.

“Sve sto je vece od polovine jabuke, potencijalno je smrtonosno. Planina se uvijek mijenja, ali nema sumnje, sve je vise vecih odrona kamenja”, kaze Beutel.

Jedan od uzroka odrona je otapanje vjecnog leda – stijena i sedimenta koji je obicno okovan ledom citavu godinu.

“Vidimo jasni trend zagrijavanja na podrucju vjecnog leda posebno nakon 2010”, kaze Zanet Notzli, strucnjakinja na Institutu za istrazivanja snijega i odrona u Davosu.

“Ljeti se najgornji metri vjecnog leda otapaju. Ocigledna je tendencija povecavanja toga otopljenog sloja”, dodaje Notzli.

U dodatku na to otapanje vjecnog leda, otapanje snijega dovodi do ulijevanja vode u pukotine, sto izuzetno povecava pritisak, kaze Beutel, i to moze izazvati da se gromade stijena iznenada odvale.

Na italijanskoj strani Mont Blanca na granici s Francuskom, lokalno je stanovnistvo zabrinuto.

Spektakularni lednik Planpinseks klizi sve brze prema dolini kao rezultat globalnog zagrijavanja.

Na ledniku je postavljen radar koji prati kretanje ledene mase svakodnevno.

Neki naucnici tvrde da se pretjeruje u pogledu rizika da tone leda otklizu i pokopaju stanovnike i turiste.

“Nema rizika za Val Feret, cak i da otkliza 250.000 kvadratnih metara”, kaze klimatolog Masimiliano Fazini sa univerziteta Ferara.

On misli da su u ovom slucaju upozorenja pretjerana.

“Stanovnici i turisti nijesu u opasnosti”, istice Fazini.

ZA NOVE KORISNIKE

Kompanija Fejsbuk saopstila je da ce njena aplikacija Instagram zahtijevati podatke o rodenju od svih novih korisnika, pocevsi od danas, kako bi ponudila nove mjere bezbjednosti za mlade korisnike dok siri publiku za reklamiranje alkohola i drugih proizvoda za punoljetne osobe.j

Do sada, osim u ogranicenim okolnostima, Instagram je od svojih milijardu korisnika zahtijevao samo da se izjasne da li imaju najmanje 13 godina.

Instagram je saopstio da oglasivaci ne stoje iza ovog novog zahtjeva, prenosi Rojters.

Kako se navodi, kockanje i kontrola radanja su medu vrstama oglasa koje su ogranicene pravilima i zakonima ove drustevene mreze za stariju publiku.

Promjena te politike mogla bi pomoci i u sprecavanju donosenja skupih propisao o bezbjednosti djece i privatnosti podataka, jer zakonodavci i grupe za porodicnu sigurnost u SAD, Velikoj Britaniji i drugim zemljama kritikuju tu mrezu zbog izlaganja djece neprikladnom materijalu.

Kako se navodi, ti podaci nece biti vidljivi drugim korisnicima.

Pored toga, Instagram ce narednih nedjelja uvesti opcije za korisnike da blokiraju poruke od ljudi koje ne prate. Instagram je u popularnosti pretekao glavnu aplikaciju Fejsbuk medu tinejdzerima i mladima, a kompaniji obezbjeduje glavni prihod.

Takode, Instagram nece potvrdivati podatke o rodendanima, jer tinejdzeri cesto ne mogu da dokazu koliko imaju godina, a aplikacija ce i dalje ostati bez podataka za neke od postojecih korisnika.

Ipak, kako se navodi, ocekuje se da ce vecina ljudi biti iskrena u vezi sa datumima rodenja, ali i da bi vjestacka inteligencija na kraju mogla da pomogne u verifikaciji.

Neke grupe i organizacije za zastitu djece su skepticne koliko ce takav korak zaista zastiti mlade na mrezi od neprimjerenog sadrzaja, dok istovremeno zadire u njihove licne podatke. Korisnici koji su spojili svoj Instagram profil i Facebook nalog, za koji je potreban datum rodenja, vec su predali svoje podatke.

AUKCIJA U PARIZU

Slika francuskog post-impresioniste Pola Gogena iz njegova tahicanskog perioda prodata je juce za 9,5 miliona eura na aukciji u Parizu.

“Te Bourao II”, koja predstavlja potok s pticama i cvijecem u bogatoj paleti plavih i zelenih boja, naslikana je 1897. kada je Gogen zivio na Tahitiju.

Slika je jedino Gogenovo djelo koje je bilo u privatnim rukama, a jedna je iz serije od devet slika naslikanih dok je umjetnik radio na mnogo vecem projektu kasnije nazvanom “Odakle dolazimo? Ko smo? Kuda idemo?”

Roden u Parizu 1848, Gogen je bio uticajan u pokretu simbolizma kao slikar, kipar i keramicar, a postao je slavan nakon smrti 1903. godine.

Uticao je na umjetnike poput Pabla Pikasa i Henrija Matisa.

U PROBLEMIMA SU

Fejsbuk ima problem od 52 milijarde dolara.

aime, iako kompanija ima vise novca od skoro svih americkih firmi, zvanicni Vasington se toliko “naostrio” na lidera drustvenih mreza da mu to predstavlja prepreku pri velikim akvizicijama, objavio je CNBC.

Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Cukerberga, osnivaca najpopularnije drustvene mreze, tolika kolicina kesa predstavlja fascinantan problem.

Fejsbuk ne isplacuje dividende akcionarima, ali bi cak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utroseno samo 11 milijardi dolara godisnje.

U meduvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon sto je na to potrosio vise od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale cak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, pise CBNC.

Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvjestaju za treci kvartal.

Sta onda firmi preostaje?

“Postoje realna politicka ogranicenja toga sto oni mogu da urade”, kaze Samanta Maklimor, portfolio menadzer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka, a osnovao ju je cuveni investitor Bil Miler.

“Velike tehnoloske kompanije samo su gomilale kes”, kaze Maklimorova.

Fejsbukovi politicki problemi smanjuju vjerovatnocu da ce iskoristiti taj kes za neku veliku akviziciju, smatra Dzon Frimen, analiticar CFRA.

Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnoloskim kompanijama da postanu isuvise mocne zahvaljujuci nedostatku antimonopolskih zakona.

PRAZNICNA CAROLIJA

Melaniji Tramp i ove godine je pripala cast da dekorise unutrasnjost Bijele kuce povodom praznika. Cini se kako je prva dama Amerike u ovogodisnjoj praznicnoj caroliji bila najvise zainteresovana za crvenu, bijelu i zlatnu boju.

Naime, Melania je na drustvenim mrezama podijelila kratki video u kojem prikazuje kako je okitila sluzbenu rezidenciju u kojoj boravi porodica Tramp.

Ove godine tema je bila “Duh Amerike”. Melania je napisala kako je presrecna i ponosna na to kako je ove godine dekorisala Bijelu kucu.

Ovogodisnji dekorativni pristup odlikuje se “bljestavim” patriotizmom.

“S velikom radoscu nasa porodica docekuje blagdanske dane u Bijeloj kuci, dok istovremeno slavimo duh Amerike”, izjavili su iz Bijele kuce.

Dekor ukljucuje i stablo posveceno porodicama vojnika, a tu je i kultna medenjak Bijela kuca. Za centralnu jelku odabrali su jelku visoku pet i po metara.

Melaniji je u dekorisanju doma pomoglo mnostvo volontera, ali i njen suprug predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava Donald Tramp.

UKRAJINSKA MISICA

Bivsa Miss Ukrajine, koja je iskljucena iz takmicenja za “Mis svijeta” jer je majka i jer je razvedena, saopstila je danas da je zbog diskriminacije u Londonu tuzila organizatore svjetskog takmicenja u ljepoti.

“Zahtjevam promjenu pravila” za “Mis svijeta”, objavila je Veronika Didusenko (24) posto je pokrenula kampanju na drustvenim mrezama #righttobeamother” (“pravo na majcinstvo”).

“Razlog sto mi nije dozvoljeno da ucestvujem u izboru za ‘Mis svijeta’ poslije pobjede za ‘Mis Ukrajine’ 2018. godine bio je taj sto sam bila udata i imala dijete”, izjavila je Didusenko, majka petogodisnjeg djecaka.

Ona kaze da je, po britanskom zakonu, “politika ucesca na takmicenju za ‘Mis svijeta’ diskriminatorna po vise osnova, ukljucujuci bracni status, trudnocu i materinstvo”.

Po pravilima takmicenja za “Mis svijeta”, ucesnice ne smijeju biti udate i ne smijeju imati djecu.

Veronika Didusenko je iz istih razloga vec bila diskvalifikovana iz takmicenja za “Mis Ukrajine”.

“Ne zelim da mi daju krunu” pobjednice, rekla je ona.

“Zeljela bih da vidim da se ‘Mis svijeta’ i druga medunarodna takmicenja ljepote, koja su izgleda zaglavila u Srednjem vijeku, ukinu sva ogranicenja kako bi postala istinski reprezentativna za sve zene”, porucila je ona na Instagramu.

Organizatori takmicenja za “Mis svijeta” nisu jos odgovorili na njene ocjene. Finale takmicenja za “Mis svijeta” u Londonu je 14. decembra.

LJUBLJANA

U podzemnom trezoru Univerzitetskog klinickog centra Ljubljana, u kojem je 4. maja 1980. godine umro Josip Broz Tito, otkrivene su fascikle s dokumentacijom.

Kako se navodi, dokumentacija baca novo svjetlo na posljednje mjesece zivota Tita i njegovog osoblja u najboljoj medicinskoj ustanovi u bivsoj drzavi.

Kako je prvi izvijestio slovenski portal 24ur, dokumentacija je otkrivena u prostoriji do koje vode podzemni hodnici, a koja se zadnji put koristila kao skloniste u vrijeme vazdusne opasnosti za vrijeme kratkotrajnog slovenskog junskog rata s JNA 1991. godine, iako se mislilo da je sva dokumentacija povezana s Titovim lijecenjem u Ljubljani zavrsila u Beogradu.

Vecina papira otkriva sta je sve placeno u vrijeme boravka Tita i njegovog osoblja u bolnici u Ljubljani, ukazujuci na lagodan zivot koji je okruzivao Tita i u njegovim zadnjim danima. Naime, kako pise 24ur, u mjesec dana pojedeno je 100 kilograma svinjskog mesa, 31 kilogram “baby beef”-a, 18 kilograma budole, vise od 15 kilograma prsuta i 90 kilograma konzervirane sunke.

U istom jednomjesecnom razdoblju placena je i 91 boca viskija, 20 boca ruma, 11 votke i 100 litara vina, a prema jednom racunu naruceno je i 700 komada torte, 200 rolada, 200 krofni…

Osim racuna koji ukazuju na kako se u to vrijeme zivjelo u Titovom okruzenju, pronaden je i dopis kojim je Institut za patologiju izracunao da ce obdukcija dugogodisnjeg predsjednika Jugoslavije kostati 33.437 dinara. Titovo lijecenje u Ljubljani platila je tadasnja Socijalisticka Republika Slovenija, i to u iznosu od dva miliona i sto hiljada dinara. Lijecio ga je konzilijum u kojem je bilo sedam ljekara, od cega trojica iz Slovenije, kao i po jedan ljekar iz SAD-a i Rusije, pise Jutarnji.hr.

Tito je u UKC Ljubljana proveo zadnja cetiri mjeseca svog zivota. Iako je poznato da nije bas slusao ljekare i da se nije zelio odreci omiljene hrane i pica, Tito je zadnjih 68 dana bio u vjestackoj komi, prikopcan na respirator, tako da je jasno da u tom periodu nije mogao konzumirati hranu i pice koja je, prema pronadenim racunima, placena u vrijeme njegovog boravka u Ljubljani.

Ocigledno je da su ta hrana i pice bili naruceni za njegovo osoblje, a ne za samog Tita.

SPECIJALNA VERZIJA

Kompanija Reno poklonila je papi Franju specijalnu verziju vozila Dacia Daster, koji ce biti novi papomobil.

Daster je modifikovan kako bi zadovoljio papine potrebe, a sav posao je obavilo odjeljenje za prototipe za prototipe, kao i tim za specijalne potrebe u partnerstvu s rumunskom kompanijom Romturingia.

Novi papomobil posjeduje istu konfiguraciju s pet sjedista kao i standardni Duster, ali je zadnja klupa “posebno udobna” kako bi bila adekvatna za duze javne parade.

Tu je i veliki panoramski krov s ruckama, koji je uobicajen za svaki papomobil bez obzira na marku, kao i providni stakleni boks koji se moze ukloniti.

Daster je lakiran u bijeloj boji, a unutrasnjost je presvucena kozom. Nizi je oko 30 cm, kako bi se lakse ulazilo i izlazilo iz vozila.

NA AUKCIJI

Par cizama koje je nosio Napoleon Prvi u egzilu na ostrvu Svete Jelene prodat je danas na aukciji u Parizu za 117.208 evra, saopstila je aukcijska kuca koja je organizovala prodaju.

Cizme, zvane “konjicke”, visoke 48 santimetara, od fine crne koze s malom petom, bile su procijenjene na izmedu 50.000 i 80.000 eura.

Tu obucu je general Anri-Gasijen Bertran (1773-1844), koji je bio sa Napoleonom na Svetoj Jeleni, pozajmio vajaru Karlu Maroketiju (1805-1867) dok je radio konjicku skulpturu za Napoleonov grob.

Sin skulptora, baron Maroketi je potom poklonio cizme senatoru Polu Le Ruu (1850-1923). Cizme su od tada ostale u porodici Le Ru.

Napoleon, koji je volio cizme, narucivao ih je od obucara Zaka koji je zivio na Monmartru u Parizu.

Imperator je bio visok 169 santimetara, sto je tada bila cak nesto malo iznad prosjeka visine muskaraca, suprotno engleskoj tadasnjoj propagandi.

Napoleon je nosio obucu koja bi odgovarala danasnjoj velicini izmedu 40 i 41.

REKLAMA U RUSIJI

Suocen sa jacanjem pokreta protiv vakcinacije grad Moskva pribjegao je reklami sa vampirima da prenese poruku o vaznosti imunizacije.

Odjeljenje za zdravstvo ruske prijestonice ove nedjelje je preko interneta objavilo video u kome je glavni heroj jedan vampir, zajedno sa cerkom.

U videu vampir pita ljekara da li njegova cerka moze bez rizika da pije krv nevakcinisane osobe.

Doktor, koji uz opasku da bi bilo dobro da uopste ne pije krv, kaze da je posebno opasno konzumirati hemoglobin nekog ko nije vakcinisan.

“Zato su znaci neki roditelji protiv vakcinacije, da nas sprijece da grizemo njihovu djecu”, zakljucuje tada moskovski Drakula.

Video se zavrsava pozivom da se djeca vakcinisu.

U Rusiji kao i drugdje u Evropi i u SAD raste pokret protiv vakcinisanja.

Vise moskvoskih zvanicnika juce je zatrazilo da se uvede obavezno vakcinisanje. To je nedavno uradila Francuska u borbi protiv pada stope vakcinisanja.

Svjetska zdravstvena organizacija i UN program za djecu Unicef u julu su upozorili da stopa vakcinisanja biljezi zabrinjavajuci pad sirom svijeta. Prije svega vakcinacija protiv malih boginja.

Rusija i tri bivse sovjetske republike – Ukrajina, Kazahstan i Gruzija, su u prvom polugodu 2019. predstavljale 78 odsto slucajeva malih boginja.

Oni koji su protiv vakcinisanja oslanjaju se na lazne naucne studije koje tvrde da postoji veza izmedu vakcinacije i autizma. Jedna proslogodisnja studija americkog Univerziteta Dzordz Vasington utvrdila je da su ruski internet trolovi iza kampanje protiv vakcinacije na drustvenim mrezama u SAD.

  • Skupština sjutra o ustavnim izmjenama
    on 13/10/2026 at 21:14

    Skupština Crne Gore nastaviće sjutra Prvu sjednicu Drugog redovnog, jesenjeg zasijedanja u 2026. godini, a u fokusu će biti ustavne izmjene, koje su označene kao jedna od ključnih preostalih obaveza na evropskom putu države.

  • Ivanović: Crnu Goru i Španiju povezuju prijateljstvo i evropske vrijednosti
    on 13/10/2026 at 20:58

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da odnose Crne Gore i Španije karakterišu prijateljstvo, međusobno poštovanje i posvećenost zajedničkim evropskim vrijednostima, ističući značaj podrške Madrida evropskom putu Crne Gore.

  • DPS: Mandić bez glasova DNP-a ne bi imao većinsku podršku
    on 13/10/2026 at 19:30

    Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) ocijenio je da je današnje glasanje o razrješenju predsjednika Skupštine Andrije Mandića pokazalo da, kako tvrde, između dijela parlamentarne većine i Demokratske narodne partije (DNP) nema suštinske političke razlike kada je riječ o odnosu prema evropskim vrijednostima.

  • Gorčević: Bez ustavnih izmjena nema zatvaranja Poglavlja 23
    on 13/10/2026 at 19:09

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je u Dnevniku 2 Javnog servisa da Poglavlje 23, koje se odnosi na vladavinu prava, ne može biti zatvoreno bez ustavnih izmjena, te apelovala na sve poslaničke klubove da podrže taj proces kako završetak pregovora sa Evropskom unijom ne bi bio odložen.

  • Ćuković: Iskoristiti geopolitički trenutak i završiti posao ka EU
    on 13/10/2026 at 18:19

    Politikolog Aleksandar Ćuković smatra da postoji realan rizik da ustavni amandmani ne budu usvojeni u Skupštini, uz ocjenu da bi partijske interese trebalo ostaviti po strani.

  • Asanović i Milanović izabrani za članove Savjeta RTCG
    on 13/10/2026 at 18:04

    Skupština Crne Gore imenovala je dva člana Savjeta RTCG na večerašnjoj sjednici, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić apelovao je opet na opoziciju da podrži predložene ustavne izmjene. On je rekao da vrijeme ističe, i da je veoma važno da se usvoje ustavne izmjene.

  • Đurović: Danas je 4:0 za Mandića i evropsku Crnu Goru
    on 13/10/2026 at 17:13

    Šef Kluba poslanika Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ocijenio je da je današnjim ishodom glasanja potvrđena podrška predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću i poručio da se parlament ubuduće treba fokusirati na usvajanje evropskih zakona.

  • Vujović: Prazne stolice u Skupštini svjedočanstvo sramote parlamentarne većine
    on 13/10/2026 at 16:55

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović ocijenio je da odsustvo dijela parlamentarne većine sa rasprave o razrješenju predsjednika Skupštine Andrije Mandića predstavlja, kako je naveo, „svjedočanstvo besprizorne sramote“, poručujući da će takav odnos ostati upamćen uprkos napretku Crne Gore na evropskom putu.

  • Krapović: Modernizacija VCG češkom opremom među prioritetima
    on 13/10/2026 at 16:30

    Modernizacija naoružanja i opreme Vojske Crne Gore (VCG) proizvodima češke odbrambene industrije među prioritetima je zajedničkih projekata sa Češkom u oblasti odbrane, saopšteno je sa sastanka ministra odbrane Dragana Krapovića sa odlazećom ambasadorkom Češke Janinom Hrebičkovom.

  • EU o slučaju Zvinčuk: Podrška Crnoj Gori u jačanju otpornosti na rusko miješanje
    on 13/10/2026 at 16:18

    Evropska unija (EU) pruža podršku crnogorskim vlastima kako bi im pomogla u jačanju demokratskih institucija, otpornosti medija, medijske pismenosti i sajber otpornosti u pogledu bilo kakvog miješanja Rusije, kazao je portparol Evopske službe za vanjske poslove Kristijan Vigand, komentariući nedavno hapšenje Mihaila Zvinčuka u Crnoj Gori.