POČETKOM OKTOBRA

Kompanija Tesla planira da već početkom oktobra počne da gradi još jednu fabriku automobila u jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Međutim, kompanija i dalje pušta države Teksas i Oklahomu da se međusobno takmiče, kako bi obezbjedila poreske olakšice, navodi se u dokumentu koji je Tesla dostavila teksaškim zvaničnicima, prenosi B92

Fabrika koju žele da izgrade sklapala bi električne pikap kamionete, kao i automobil Tesla Model Y SUV.

Iz kompanije su zvaničnicima iz okruga Trevis u Teksasu saopštili da žele da investiraju oko milijardu USD kako bi izgradili fabriku za sklapanje automobila površine između 370 hiljada i 460 hiljada metara kvadratnih, te da bi to uposlilo pet hiljada ljudi.

Kako se navodi u dokumentu koji je dostavljen teksaškim zvaničnicima, Tesli su neophodne poreske olakšice da bi se ta lokacija u Teksasu mogla mjeriti sa lokacijom koja je dostupna u Oklahomi.

Vlasnik kompanije Tesla, Elon Musk, ranije je najavljivao da bi moglo da dođe do gradnje fabrike u Teksasu.

PROMJENA TAKTIKE

Američka svemirska agencija NASA pokrenula je nov način potrage za vanzemaljcima – sada traže tragove tehnologije koja nije sa Zemlje.

Čudne naprave u svemiru, poput neobičnih solarnih panela, rojeva satelita, megagrađevina ili hemikalija koji ne bi mogli da budu napravljeni zemaljskom tehnologijom, trag su preko koga NASA želi da utvrdi postojanje vanzemaljaca, piše Dejli star.

Nova inicijativa NASA želi da otkrije takozvane “tehnopotpise”, odnosno naučne dokaze nekadašnje i sadašnje tehnologije koja može da potiče sa neke druge planete.

“Projekat potrage za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) oduvjek se suočavao sa izazovom gdje da traži. U koju zvijezdu da uperi teleskop kako bi tražio signal. Sada znamo gdje da tražimo. Imamo na hiljade egzoplaneta, uključujući i one koje su u nastanjivoj zoni oko svoje zvijezde i u kojima se može formirati život. Igra se promijenila”, kazao je astronom Adam Frank, profesor na Univerzitetu Ročester.

Stručnjaci posebno ukazuju na planetu Proksima B, nekadašnju zvijezdu koja je sada ugašena, a koja po svojim karakteristikama nalikuje Zemlji, ali ima dvije strane na kojima je stalno dan ili noć, prenosi Sputnjik.

“Ukoliko civilizacija na toj planeti želi da osvijetli ili zagrije noćnu stranu, mogla bi da postavi fotosenzitivne ćelije na stranu na kojoj je stalno dan i da prenosi električnu energiju tamo gdje je noć”, naveo je primer dr Ejvi Leb sa Harvard univerziteta.

NOVI IZUM

Ljudi koji imaju bazene dobili su i nov način da ih zagriju. Riječ je o plutajućim solarnim panelima u obliku cvijeta koji zagrijavaju bazen uz opomoć sunčeve svjetlosti.

“My Modern Met” piše da ovaj izum nalikuju na male jastuke, te da su jedna vrsta dekoracije uzimajući u obzir da su u obliku cvijeta.

Ovakvi solarni paneli dolaze u pakovanju od 12 proizvoda u različitim bojama. Dolaze u tri kombinacije boja i to crnoj, plavoj i setu s duginim bojama.

Solarni paneli su lagani, otporni na udarce i izrađeni od plastike koja se može reciklirati. Samo je potrebno da ih stavite u bazen i pojavom sunca oni će ga zagrijavati.

“Od ovakvog načina zagrijavanja temperatura vode u bazenu bude poprilično ugodna. Ovi mali solarni paneli su veoma praktični mogu se lako prebacivati u bazenu na ona mjesta koja su obasjana suncem, a velika je razlika u temperaturi vode na onim mjestima gdje se oni nalaze”, kazao je jedan od korisnika.

ŽENA IZ AMAZONA

Regija Amazona već nekoliko sedmica puni naslovnice svjetskih medija zbog pandemije Kovid 19, nakon što su se pojavile informacije da je zabilježen značajan broj slučajeva zaraze među starosjedilačkim zajednicama, javlja Anadolija.

Regija Amazona već nekoliko sedmica puni naslovnice svjetskih medija zbog pandemije COVID-19, nakon što su se pojavile informacije da je zabilježen značajan broj slučajeva zaraze među starosjedilačkim zajednicama, javlja Anadolu Agency (AA).

Ipak, s tog područja dolaze i vrlo ohrabrujuće vijesti o ljudima koji koriste svoje znanje i vještine kako bi usred duboke zdravstvene krize poduzeli konkretnu akciju i pomogli drugima u ublažavanju posljedica virusa.

Betty Alexandra Souza Mozombite, pomoćnica za javno zdravstvo etničke grupe Tikuna Yoi, sa oko 16 godina iskustva u zdravstvu, odlučila je u skladu sa svojim znanjem pomoći autohtonim zajednicama Amazona.

“U ovo doba pandemije sarađujemo sa većinom zajednica i udruženja, šaljujući im poruku o tome na koji način možemo pomoći u liječenju bolesti”, rekla je Souza, koja je u svojoj zajednici prihvaćena i kao vođa, predstavnica žrtava i zagovornik ljudskih prava.

U razgovoru za AA kazala je da nekada mora putovati i do 23 kilometra motociklom ili autobusom i pješačiti pet ili šest kilometara od svoje kuće u Leticiji da bi posjetila kuće koje su vrlo izolirane i nemaju osnovne potrepštine i hranu.

Vrlo često odlazi sama, a ponekad je prate i medicinske sestre i druge žene iz udruženja žrtava koje pomažu u podijeli maski za lice.

“Živimo u ruralnom području. U zajednici nemamo ništa, nema zdravstvene zaštite, apsolutno ništa. Jedina bolnica u blizini je ona u Leticiji, koja također nema mnogo opreme, kako za prijem pacijenata, tako i za zdravstveno osoblje”, rekla je Souza, objašnjavajući da stanovnici radije ostaju kod kuća i oslanjaju se na vlastita sredstva.

“Zašto bi odlazili u bolnicu u kojoj nam ne mogu mnogo pomoći? Zato se moramo sami snalaziti kako bi sačuvali živote”, dodala je Souza, napominjući da su do sada pružili pomoć za 55 pacijenata, od kojih je devet bilo u kritičnom stanju, a telefonom su razgovarali sa više od 20.

Souza se školovala za pomoćnu medicinsku sestru na Institutu San Juan Bautista u Palmar de Vareli, gradu na sjeveru Kolumbije, u kojem je živjela devet godina nakon što je napustila rodnu zajednicu nakon što je gerila preuzela zajednicu Santa Sofia u januaru 1993. godine.

“Školovala sam se za, kako kažu, asistenticu za njegu. Tu sam naučila mnogo o Zapadu”, rekla je Souza, dodajući s ponosom da mnogo bolje poznaje tradicionalnu medicinu.

“Moj otac je bio šaman u našoj zajednici. Mnogo je radio s biljkama i na svemu što se tiče naših predaka“, kazala je, te istakla da je njen otac prirodnom medicinom liječio cijelu svoju porodicu, dodajući da je veoma zahvalna što su im njihovi preci prenijeli znanje i vještine iz prirodne medicine.

“Nakon što moj otac umre, duhovno mi predaje svoje mjesto iako me duhovi mojih predaka sa svih teritorija i dalje opskrbljuju znanjem”, objasnila je.

Souza se i sama razboljela između januara i februara i imala je simptome slične simptomima COVID-19, uključujući respiratorne probleme, grlobolju, temperaturu i bol u plućima.

“Bila sam jako bolesna i ležala sam u krevetu, ali to mi je pružilo priliku da bolje shvatim bolest. Nazvala sam svog supruga i rekla mu koje biljke da nađu i da stave u vodu da sve to prokuha, i da mi to donesu“, kazala je, nakon čega se osjećala mnogo bolje.

Kasnije je isprobala i druge tretmane, poput nekih čajeva i kupke sa duhanom iz džungle, koji mogu poslužiti kao antibiotici i antiupalna sredstva. Osjećala se dobro ali je osjećala i bolove u plućima, a kasnije je saznala da su i osobe u Italiji koje su preminule od COVID-19 prolazile kroz slično stanje.

“Tada sam shvatila, zahvaljujući tome, da imam COVID”, kazala je Souza, dodajući kako je tada odlučila da sazna šta bi joj moglo pomoći da se riješi tromba ili ugruška u plućima.

“Šta dovodi do njihovog nestanka? Pa, aspirin, to je ono što najbolje znamo, a to je lijek, ali i đumbir i bijeli luk, koji služe kao pročišćivači”, ispričala je, istakavši da je, ovisno o težini simptoma, potrebno koristiti različite biljke i druge lijekove, poput naproksena.

Prema njenom mišljenju, kod blažih slučajeva bilo bi potrebno koristiti samo naproksen, parnu kupku i mnogo čaja, a za ostale preporuka su biljni čaj i tri aspirina.

Ali kod težih slučajeva pacijentima su potrebni “sprej od biljke, tri aspirina tokom tri dana, a zatim po jedan aspirin tokom 14 dana, što je manje ili više period tokom kojeg virus traje u tijelu”.

Ona ističe da regija Amazon ima mnogo endemskih biljaka, ali da u svim zemljama postoje biljke koje imaju antibiotske i protuupalne funkcije.

“Dakle, preporučujem gorke biljke, poput maslačka, rue, koja djeluje na nas kao antibiotik i protuupalno. Onda, listovi narandže, sljez, listovi pamuka, i mnoge druge biljke. Ne možemo ignorisati činjenicu su nam majka priroda i majka Zemlja dale ove biljke za naše blagostanje, konzumiranje i kako bi ovom svijetu bili zdraviji”, kazala je.

Prvi slučaj COVID-19 zabilježen je u toj regiji 26. aprila, a Souza tvrdi da su ubrzo mnogi ljudi počeli umirati od te bolesti.

“Mnoga starosjedilačka braća i sestre umrli su i počeo je pravi teror zbog potpuno nepoznate bolesti. Svi su se bojali jedni drugih”, rekla je, istakavši da se broj umrlih u tim zajednicama smanjio nakon što su počeli liječenje virusa ljekovitim biljkama, a Souza je imala dva hitna zahtjeva za ublažavanje krize.

Prvo, tražila je od kolumbijske vlade da interveniše u zdravstvenim centrima, za koje je rekla da su u “pravoj bijedi, korupcija je opustošila sve i za vrijeme pandemije ovi veliki nedostaci su postali svima jasni“.

Također je pozvala na konsolidaciju i jačanje zdravstvenog sistema domorodačkih naroda, istakavši da od države očekuju mnogo veći podršku u svakom smislu.

S druge strane, pozvala je ljude da ne “osjećaju strah od zdravstvenog osoblja i ljudi koji su pozitivni na virus”.

Od Vlade traži da “uradi obdukcije žrtava koronavirusa kako bi kasnije mogli pružiti precizniji odgovor, shvatiti virus bolje i tako spasiti više života“.

IZRAELSKI NAUČNICI

Izraelski naučnici izumili su masku za višekratnu upotrebu koja može da ubije koronavirus toplotom, napajajući se putem punjača za mobilni telefon.

Dezinfekcioni proces traje oko 30 minuta, a korisnici ne bi trebalo da nose masku dok je spojena na punjač, rekao je profesor Jair Ein-Eli, koji je vodio tim naučnika, prenosi Poslovni dnevnik.

Nova maska ima USB ulaz koji je spaja s izvorom struje kao standardni punjač za mobilni telefon i grije unutrašnji sloj karbonskih vlakana do 70 stepeni celzijusa, što je dovoljno visoka temperatura da ubije virus.

Ein-Eli rekao je da jednokratne maske, za kojima je vladalo veliko interesovanje tokom zdravstvene globalne krize, nisu ekonomične niti dobre za životnu sredinu.

Prototip izgleda kao standardna N95 maska za lice, sa ventilom sa prednje strane i gumenim tračicama za učvršćenje maske oko glave.

Naučnici su predali patent za ovu masku u SAD krajem marta i sada razgovaraju o komercijalizaciji proizvoda s privatnim sektorom.

Vjerovatno će se prodavati po cijeni za dolar skupljoj od tipične jednokratne maske za lice, rekli su naučnici.