SVIJETLA TAČKA

Teško je zamisliti da u toku sverastuće pandemije postoji jedna svijetla tačka. Međutim, kako su naši gradovi i životi stali, naše rijeke i nebo iskorištavaju prisustvo bolesti koje je zaustavilo čovječanstvo, kako bi se oporavili od ljudskog uticaja.

 

Iznenadno širenje virusa, usporavanje ekonomije i smanjeno putovanje koje je nametnuo karantin stavili su dramatični čep na konstantno zagađivanje vazduha i životne sredine, a pozitivni efekti se mogu primijetiti širom svijeta.

Pandemija očistila nebo i rijeke

Prvi primjer smanjenog zagađenja zraka uočen je u državi gdje je sve počelo, u Kini. Covid-19 prvi put se pojavio u decembru 2019. godine, kada su zbog karantina putevi ostali prazni, jer niko više nije vozio automobile. U Vuhanu lokalno stanovništvo zadivljeno je što ponovo vidi čisto plavo nebo, jer je njihov grad 90 posto vremena prekriven smogom. Kod njih je zagađenje toliko da je opasno za zdravlje.

Sankcije koje su uzrokovale smanjenje putovanja utiecale su na nivo zagađenja u cijeloj Kini. Satelitski snimci koje je NASA napravila pokazali su konstantan pad azotnog dioksida (NO2) na teritoriju Kine, od početka nove godine. NASA tvrdi da je ovaj uticaj dijelom zbog toga što je ekonomija usporila zbog izbijanja virusa.

Isti efekt viđen je i u Italiji, državi koju je osim Kine, virus najviše pogodio. U Italiji danas ima 24.747 potvrđenih slučajeva, a preminulo je 1.809 ljudi. Podaci koje je Evropska svemirska agencija uspjela da prikupi uz pomoć Kopernikus Sentinel-5P satelita pokazuju da su izolacija i zatvaranje gradova doveli su do oštrog pada azotnog dioksida, prenosi Ifl science.

Pandemija je uticala i na plovne puteve u Italiji. Videosnimak koji je nedavno postavljen na internetu pokazuje dramatičnu transformaciju kanala u Veneciji, koji su postali kristalno čisti zbog ozbiljnog smanjenja turizma. Odsutnost turista i značajno smanjen riječni saobraćaj omogućavaju ribama da plivaju u čistim kanalima.

Smanjeno zagađenje vazduga može spasiti više života nego što pandemija može uzeti?

Naučnik i profesor na Stenfordu Maršal Burk iskoristio je podatke o emisijama u Kini kako bi izračunao koji efekt smanjeno zagađivanje može imati na zdravlje lokalnog stanovništva. Otkrio je da efekt koji COVID-19 ima na našu okolinu potencijalno može spasiti više života nego što će uzeti. Svoj rad detaljno je opisao u objavi na G-FEED portalu.

Kalkulacije profesora Burka otkrile su da smanjenje štetnih emisija potencijalno mogu doprinijeti spašavanju života 77.000 kineskih stanovnika. Burk je iskoristio podatke senzora američke vlade koji mjere koncentraciju čestica PM2.5, a koji se nalaze u Chengduu, Šangaju, Guangdžou i Pekingu. Mapirao je pad zagađenja u odnosu na prethodne godine i iskoristio je te podatke da napravi teoriju o potencijalnim efektima koje zagađenost širom zemlje ima na smrtnost.

Dva mjeseca smanjenog zagađenja vjerovatno je spasilo 4.000 života djece mlađe od pet godina i živote 73.000 odraslih osoba, starijih od 70 godina, u Kini. To je mnogo više od trenutnog nivoa smrtnosti koju je prouzrokovao virus, istaknuo je Burk.

Nalazi se odnose isključivo na čestice PM2.5

Iako su njegove kalkulacije impresivne, Burk je objasnio da su njegovi nalazi ograničeni. Njegova tehnika uzela je u obzir čestice PM2.5, samo jednu od mnogih emisija koje doprinose zagađivanju vazduha. Pretpostavlja se da je vazduh u domovima stanovnika boljeg kvaliteta od onog vani, što nije slučaj s malim kućama koje koriste biomase za kuvanje i grijanje. Istaknuo je da bi bilo potpuno “pogrešno i budalasto hrabro” implicirati da je pandemija dobra za zdravlje, jer se poboljšanje kvaliteta vazduha ne može mjeriti s kratkotrajnim i dugotrajnim negativnim efektima, koje pandemija ima na ljudsku socijalizaciju i ekonomiju.

Burk želi istaknuti da je, kada se situacija stabilizuje, potrebno obratiti pažnju na važnost kvaliteta vazduha koji dišemo. Možda se na kraju ove pandemije kriju zdravije životne sredine širom svijeta.

STRUČNJACI OCIJENILI

Kako se širenje Kovida-19 masovno nastavlja, širi se i strah od raznih površina na kojima se virus može naći. Stručnjaci tvrde da se najduže zadržava na metalnim površinama na kojima može opstati uz određene uslove i do pet dana. Najmanje se zadržava na hirurškim rukavicama i lateksu do osam sati.

Na različitim medicinskim materijalima od tkanina za jednokratnu upotrebu – kape, mantili, nazuvice, maske, ogrtači – korona opstaje od jednog sata do čak dva dana u zavisnosti od temperature.

Na drvenim površinama korona virus se zadržava do četiri dana na sobnoj temperaturi, a na istoj temperaturi na papiru se zadržava do čak pet dana. Na primjer na prozorima, stolovima, vratima, stolicama…

Korona na staklu može da preživi i četiri dana na sobnoj temperaturi, na plastici čak do devet dana, dok se u prosjeku zadržava do pet dana.

Do pet dana se zadržava, na sobnoj temperaturi, i na aluminijumu, silikonskim i PVC površinama, na keramici i teflonu.

“Ne zna se tačno koliko mogu opstati na odjeći i drugim površinama koje se teže dezinfikuju. Iako istraživači i dalje rade testove na odjeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promjene u temperaturi i vlaga takođe mogu uticati na to koliko dugo virus može preživjeti. Trenutno sprovodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus”, istakao je Vincent Munster, jedan od istraživača Svjetskog društva za zaštitu zdravlja od infekcija.

Ovi podaci objavljeni su u onlajn izdanju “The Journal of Hospital Infection”.

Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu, Kovid-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kija i kašlje. Jedan kašalj može proizvesti do 3.000 kapi. Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odjeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u vazduhu. Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalijama, pa je pranje ruku nakon toaleta imperativ.

Virus korona u stanju je u zatvorenom prostoru da opstane do čak devet dana na sobnoj temperaturi. S povećanjem temperatura istrajnost virusa i njegov ostanak na površinama se smanjuje, ali ne toliko da bi se mogao istrebiti već na 30 i bliskim temperaturama. Otkriveno je da oblik virusa, koji napada životinje u istim uslovima može da opstane do čak 28 dana!

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno provjetravanje prostorija i dezinfekciju površina, koje se najčešće koriste i dodiruju, posebno u prostorima u kojima borave zaražene osobe.

Prostorije treba čistiti uobičajenim rastvorima za dezinfekciju, koja su pouzdan borac u suzbijanju širenja virusa. Takođe, higijena uređaja, posebno mobilnih telefona i računara je vrlo važna, a ponovo podsjećamo i na nužnost čestog i temeljnog pranja ruku i izbjegavanje dodirivanja lica, nosa i usta.

SZO i druge zdravstvene institucije, naglasile su da je pranje ruku, čišćenje i redovito dezinfikovanje površina koje najčešće dodirujete ključne u prevenciji širenja Kovida-19. I dalje nije tačno poznato koliko su slučajeva izazvale kontaminirane površine, jer stručnjaci savjetuju da ljudi redovito dezinficiraju sve s čim dolaze u kontakt, prenosi BBC.

Postoje načini da se koronavirusi brzo eliminišu

Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralizovati u roku od jednog minuta ako površine dezinfikujete sa 62-71% alkoholom, vodonik-peroksidom od 0,5% ili kućnim izbjeljivačem koji sadrži 0,1% natrijum hipohlorida.

Visoke temperature i vlaga takođe pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutraliziranje drugih koronavirusa.

Sprovode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utiču na virus.

Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinficiranje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja Kovid-19.

U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslate su grupe radnika u zaštitnim odijelima kako bi dezinfikovali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u kancelarijama, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni. U nekim gradovima, dobronamjerni volonteri naveče izlaze kako bi dezinfikovali tipke na bankomatima.

STRUČNJACI OCIJENILI

Kako se širenje Kovida-19 masovno nastavlja, širi se i strah od raznih površina na kojima se virus može naći. Stručnjaci tvrde da se najduže zadržava na metalnim površinama na kojima može opstati uz određene uslove i do pet dana. Najmanje se zadržava na hirurškim rukavicama i lateksu do osam sati.

Na različitim medicinskim materijalima od tkanina za jednokratnu upotrebu – kape, mantili, nazuvice, maske, ogrtači – korona opstaje od jednog sata do čak dva dana u zavisnosti od temperature.

Na drvenim površinama korona virus se zadržava do četiri dana na sobnoj temperaturi, a na istoj temperaturi na papiru se zadržava do čak pet dana. Na primjer na prozorima, stolovima, vratima, stolicama…

Korona na staklu može da preživi i četiri dana na sobnoj temperaturi, na plastici čak do devet dana, dok se u prosjeku zadržava do pet dana.

Do pet dana se zadržava, na sobnoj temperaturi, i na aluminijumu, silikonskim i PVC površinama, na keramici i teflonu.

“Ne zna se tačno koliko mogu opstati na odjeći i drugim površinama koje se teže dezinfikuju. Iako istraživači i dalje rade testove na odjeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promjene u temperaturi i vlaga takođe mogu uticati na to koliko dugo virus može preživjeti. Trenutno sprovodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus”, istakao je Vincent Munster, jedan od istraživača Svjetskog društva za zaštitu zdravlja od infekcija.

Ovi podaci objavljeni su u onlajn izdanju “The Journal of Hospital Infection”.

Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu, Kovid-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kija i kašlje. Jedan kašalj može proizvesti do 3.000 kapi. Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odjeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u vazduhu. Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalijama, pa je pranje ruku nakon toaleta imperativ.

Virus korona u stanju je u zatvorenom prostoru da opstane do čak devet dana na sobnoj temperaturi. S povećanjem temperatura istrajnost virusa i njegov ostanak na površinama se smanjuje, ali ne toliko da bi se mogao istrebiti već na 30 i bliskim temperaturama. Otkriveno je da oblik virusa, koji napada životinje u istim uslovima može da opstane do čak 28 dana!

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno provjetravanje prostorija i dezinfekciju površina, koje se najčešće koriste i dodiruju, posebno u prostorima u kojima borave zaražene osobe.

Prostorije treba čistiti uobičajenim rastvorima za dezinfekciju, koja su pouzdan borac u suzbijanju širenja virusa. Takođe, higijena uređaja, posebno mobilnih telefona i računara je vrlo važna, a ponovo podsjećamo i na nužnost čestog i temeljnog pranja ruku i izbjegavanje dodirivanja lica, nosa i usta.

SZO i druge zdravstvene institucije, naglasile su da je pranje ruku, čišćenje i redovito dezinfikovanje površina koje najčešće dodirujete ključne u prevenciji širenja Kovida-19. I dalje nije tačno poznato koliko su slučajeva izazvale kontaminirane površine, jer stručnjaci savjetuju da ljudi redovito dezinficiraju sve s čim dolaze u kontakt, prenosi BBC.

Postoje načini da se koronavirusi brzo eliminišu

Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralizovati u roku od jednog minuta ako površine dezinfikujete sa 62-71% alkoholom, vodonik-peroksidom od 0,5% ili kućnim izbjeljivačem koji sadrži 0,1% natrijum hipohlorida.

Visoke temperature i vlaga takođe pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutraliziranje drugih koronavirusa.

Sprovode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utiču na virus.

Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinficiranje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja Kovid-19.

U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslate su grupe radnika u zaštitnim odijelima kako bi dezinfikovali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u kancelarijama, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni. U nekim gradovima, dobronamjerni volonteri naveče izlaze kako bi dezinfikovali tipke na bankomatima.

ZBOG KORONAVIRUSA

Svjetski mediji prenose da je zbog koronavirusa otkazano evropsko muzičko takmičenje – Eurosong.

Organizatori Evrovizije izdali su saopštenje u kojem navode razloge zbog kojih je ovo muzičko takmičenje otkazano.

“Sa velikom tugom moramo da objavimo da je izbor za pjesmu Evrovizije 2020 u Roterdamu otkazan. ‘Tokom posljednjih nekoliko nedjelja razmatrali smo različite allternativne opcije kako da organizujemo Evroviziju. Međutim, s obzirom na neizvjesnost koju je širenje virusa Kovid-19 izazvalo u Evropi, i ograničenja koje su uvele zemlje učesnice i Holandija, EBU je donio tešku odluku da nije moguće nastaviti sa planiranim događajem”, navodi se u saopštenju, te dodaje:

“Molimo vas za strpljenje usljed ove odluke, a nove vijesti očekujte u narednim danima i nedjeljama. Za to vrijeme, odali bismo počast cjelokupnom timu u Holandije, kao i 41 članu, koji su naporno radili na planiranju ovogodišnjeg događaja. Slomljeno nam je srce jer Eurosong neće biti održan u maju, ali smo sigurni u to da će cijela Eurosong porodica, širom svijeta, nastaviti da širi ljubav i podršku, međusobno, u ovom teškom vremenu” , navedeno je između ostalog u saopštenju oranizatora.

ZBOG KORONAVIRUSA

Svjetski mediji prenose da je zbog koronavirusa otkazano evropsko muzičko takmičenje – Eurosong.

Organizatori Evrovizije izdali su saopštenje u kojem navode razloge zbog kojih je ovo muzičko takmičenje otkazano.

“Sa velikom tugom moramo da objavimo da je izbor za pjesmu Evrovizije 2020 u Roterdamu otkazan. ‘Tokom posljednjih nekoliko nedjelja razmatrali smo različite allternativne opcije kako da organizujemo Evroviziju. Međutim, s obzirom na neizvjesnost koju je širenje virusa Kovid-19 izazvalo u Evropi, i ograničenja koje su uvele zemlje učesnice i Holandija, EBU je donio tešku odluku da nije moguće nastaviti sa planiranim događajem”, navodi se u saopštenju, te dodaje:

“Molimo vas za strpljenje usljed ove odluke, a nove vijesti očekujte u narednim danima i nedjeljama. Za to vrijeme, odali bismo počast cjelokupnom timu u Holandije, kao i 41 članu, koji su naporno radili na planiranju ovogodišnjeg događaja. Slomljeno nam je srce jer Eurosong neće biti održan u maju, ali smo sigurni u to da će cijela Eurosong porodica, širom svijeta, nastaviti da širi ljubav i podršku, međusobno, u ovom teškom vremenu” , navedeno je između ostalog u saopštenju oranizatora.

ROBOTSKA MISIJA

Evropa i Rusija su odlučile da odgode svoju zajedničku robotsku misiju na Mars za 2022. godinu.

Lansiranje rovera je bilo planirano za ovu godinu, ali je ipak potrebno više testiranja njegovih padobrana. Stoga rok lansiranja do jula i augusta nije izvodiv.

“Zajednički smo prihvatili savjet da bi lasniranje ove godine značilo zrtvovanje ključnih preostalih testova. Ovo je veoma teška odluka, ali je ispravna, siguran sam u to”, rekao je generalni direktor ESA-a Jan Worner.

Ovo je drugo veće odlaganje lansiranja rovera koji je ključni dio misije ExoMars, a koju zajednički planiraju Evropska svemirska agencija (ESA) i ruska državna svemirska korporacija Roscosmos. Cilj je utvrditi da li je na Marsu ikada postojao život.

Rover koji nosi ime po poznatoj hemičarki Rosalind Franklin prvobitno je trebao biti lansiran 2018. godine, ali je to odgođeno za ovu godinu zbog kašnjenja dostave naučnog tereta. Sada su padobrani zaduženi za sigurno slijetanje rovera na Mars uzrok odgađanja misije.

Prošle godine su padobrani oštećeni u dva testa, a jedan od njih se pocijepao. ESA želi još dva testa prije misije, ali se oni neće obaviti dovoljno brzo kako bi lansiranje na ljeto bilo moguće.

ROBOTSKA MISIJA

Evropa i Rusija su odlučile da odgode svoju zajedničku robotsku misiju na Mars za 2022. godinu.

Lansiranje rovera je bilo planirano za ovu godinu, ali je ipak potrebno više testiranja njegovih padobrana. Stoga rok lansiranja do jula i augusta nije izvodiv.

“Zajednički smo prihvatili savjet da bi lasniranje ove godine značilo zrtvovanje ključnih preostalih testova. Ovo je veoma teška odluka, ali je ispravna, siguran sam u to”, rekao je generalni direktor ESA-a Jan Worner.

Ovo je drugo veće odlaganje lansiranja rovera koji je ključni dio misije ExoMars, a koju zajednički planiraju Evropska svemirska agencija (ESA) i ruska državna svemirska korporacija Roscosmos. Cilj je utvrditi da li je na Marsu ikada postojao život.

Rover koji nosi ime po poznatoj hemičarki Rosalind Franklin prvobitno je trebao biti lansiran 2018. godine, ali je to odgođeno za ovu godinu zbog kašnjenja dostave naučnog tereta. Sada su padobrani zaduženi za sigurno slijetanje rovera na Mars uzrok odgađanja misije.

Prošle godine su padobrani oštećeni u dva testa, a jedan od njih se pocijepao. ESA želi još dva testa prije misije, ali se oni neće obaviti dovoljno brzo kako bi lansiranje na ljeto bilo moguće.

  • Pad nezaposlenosti u Crnoj Gori
    on 08/05/2025 at 22:15

    U Crnoj Gori je na kraju aprila bilo 29,15 hiljada nezaposlenih, 2,7 odsto manje nego u martu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

  • Jačanje poslovne saradnje među zemljama Grupe Puta svile
    on 07/05/2025 at 14:41

    Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa OSCE državama, pogotovo iz Grupe Puta svile, kako bi kreirali nove mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije, smatra potpredsjednik te asocijacije, Pavle D. Radovanović.