ASTRONOMI UOČILI

Astronomi su uočili magnetnu eksploziju na Sunčevoj površini kakvu nikada prije nisu vidjeli. Iako su teoriju o ovakvim eksplozijama razvili prije 15 godina, tek sada su uspjeli da je posmatraju direktno iz NASA Opservatorije solarne dinamike.

Otkrića o eksploziji objavljena su ove sedmice u časopisu Astrophysical Journal.

Naime, ono čemu su astronomi svjedočili je rezultat erupcije na površini Sunca koja eruptivni materijal izbacuje u sunčevu koronu ili gornju atmosferu. Ovaj eruptivni materijal poznat je kao prominencija. Materijal se potom vraća nazad prema Suncu, ali se sudara s linijama magnetskog polja i tako dolazi do neviđene magnetne eksplozije.

Razumijevanje ovog fenomena moglo bi pomoći naučnicima da saznaju puno više o Sunčevoj atmosferi, kao i predvide svemirsko vrijeme. To novo ponašanje nazvano je prisilnom vezom.

Podsjećamo, godinama naučnici pokušavaju shvatiti zašto je sunčeva korona milionima stepeni toplija od samog Sunca. Upravo to istražuje NASA-ina solarna sonda Parker koja proteklih dana kruži oko Sunca.

U AUSTRALIJI

Bježeći od požara koji su zahvatili velike djelove Australije, jedan kengur odlučio je da spas potraži u bazenu porodice iz Novog Južnog Velsa.

Na opšte iznenađenje vlasnika i njegove porodice, odrasli kengur brčkao se u njihovom bazenu, dok su napolje zabilježene temperature više od 42 stepena Celzijusa.

Više od 3,7 miliona hektara niskog rastinja i žbunova zahvaćeno je požarima koji ovih dana bjesne Australijom usljed izuzetno visokih temperatura.

Populacije koala i letećih lisica teško su pogođene vatrenom stihijom, a kenguri često traže spas u urbanim sredinama.

Iako nijesu poznati kao dobri plivači, kenguri u vremenu ekstremne vrućine traže vodene površine, mada obično u divljini.

Situacija u Australiji je izuzetno ozbiljna, a stručnjaci upozoravaju da bi požari u najnaseljenijoj državi Novom Južnom Velsu mogli da potraju mjesecima.

Oko 200 požara izbilo je proteklih desetak dana u četiri australijske države, od čega polovina u Novom Južnom Velsu.

U AUSTRALIJI

Bježeći od požara koji su zahvatili velike djelove Australije, jedan kengur odlučio je da spas potraži u bazenu porodice iz Novog Južnog Velsa.

Na opšte iznenađenje vlasnika i njegove porodice, odrasli kengur brčkao se u njihovom bazenu, dok su napolje zabilježene temperature više od 42 stepena Celzijusa.

Više od 3,7 miliona hektara niskog rastinja i žbunova zahvaćeno je požarima koji ovih dana bjesne Australijom usljed izuzetno visokih temperatura.

Populacije koala i letećih lisica teško su pogođene vatrenom stihijom, a kenguri često traže spas u urbanim sredinama.

Iako nijesu poznati kao dobri plivači, kenguri u vremenu ekstremne vrućine traže vodene površine, mada obično u divljini.

Situacija u Australiji je izuzetno ozbiljna, a stručnjaci upozoravaju da bi požari u najnaseljenijoj državi Novom Južnom Velsu mogli da potraju mjesecima.

Oko 200 požara izbilo je proteklih desetak dana u četiri australijske države, od čega polovina u Novom Južnom Velsu.

NEUSPJELO LANSIRANJE

Boingova kapsula je sletjela u pustinju u Nju Meksiku, nakon neuspjeha da stigne do Međunarodne svemirske stanice, što prijeti da poremeti napor kompanije da lansira NASA astronaute sljedeće godine.

Planirano je da pokušaj traje nedjelju dana, a kapsula se zbog problema sa unutrašnjim satom vratila na Zemlju nakon dva dana.

Na mjestu pilota je bila lutka nazvana “Rosie the Rocketeer”.

Vraćeni su i praznični pokloni, odjeća i hrana koje je trebalo da dostavi posadi svemirske stanice.

NASA nije sigurna da li će od Boinga zatražiti još jedan probni let prije lansiranja njenih astronauta u prvoj polovini 2020.

Za taj let sa posadom bi trebalo da bude iskorišćena ista kapsula.

NEUSPJELO LANSIRANJE

Boingova kapsula je sletjela u pustinju u Nju Meksiku, nakon neuspjeha da stigne do Međunarodne svemirske stanice, što prijeti da poremeti napor kompanije da lansira NASA astronaute sljedeće godine.

Planirano je da pokušaj traje nedjelju dana, a kapsula se zbog problema sa unutrašnjim satom vratila na Zemlju nakon dva dana.

Na mjestu pilota je bila lutka nazvana “Rosie the Rocketeer”.

Vraćeni su i praznični pokloni, odjeća i hrana koje je trebalo da dostavi posadi svemirske stanice.

NASA nije sigurna da li će od Boinga zatražiti još jedan probni let prije lansiranja njenih astronauta u prvoj polovini 2020.

Za taj let sa posadom bi trebalo da bude iskorišćena ista kapsula.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U 86. GODINI

Francuski modni dizajner italijanskog porijekla Emanuel Ungaro umro je u Parizu u 86. godini, saopštila je danas njegova porodica.

Ungaro koji je svijet mode napustio 2004. godine umro je juče, a u protekle dvije godine bio je sve slabiji, rekao je izvor iz njegove porodice agenciji Frans pres.

Portparolka modne kuće Emanuel Ungaro rekla je da je dizajner “ostao velika inspiracija” i pošto je napustio tu kuću i ocijenila da njegova smrt predstavlja “ogroman gubitak”.

Rođen je 13. februara 1933. u gradu Eks an Provans u porodici italijanskih imigranata, a pošto je od oca krojača naučio osnove trgovine, 1956. preselio se u Pariz gde je postao pomoćnik španskog modnog dizajnera Kristobala Balensijage, jedinog učitelja kog je priznavao.

Poslije kratkog perioda u kući Kurež (Courreges), Ungaro je 1965. otvorio svoju modnu kuću.

Nagradu za najbolju modnu kuću primio je 1980. godine.

Modnu kuću je 1996. prodao italijanskoj grupi Feragamo, a kolekcije je nastavio da stvara do povlačenja 2004. godine.

U 86. GODINI

Francuski modni dizajner italijanskog porijekla Emanuel Ungaro umro je u Parizu u 86. godini, saopštila je danas njegova porodica.

Ungaro koji je svijet mode napustio 2004. godine umro je juče, a u protekle dvije godine bio je sve slabiji, rekao je izvor iz njegove porodice agenciji Frans pres.

Portparolka modne kuće Emanuel Ungaro rekla je da je dizajner “ostao velika inspiracija” i pošto je napustio tu kuću i ocijenila da njegova smrt predstavlja “ogroman gubitak”.

Rođen je 13. februara 1933. u gradu Eks an Provans u porodici italijanskih imigranata, a pošto je od oca krojača naučio osnove trgovine, 1956. preselio se u Pariz gde je postao pomoćnik španskog modnog dizajnera Kristobala Balensijage, jedinog učitelja kog je priznavao.

Poslije kratkog perioda u kući Kurež (Courreges), Ungaro je 1965. otvorio svoju modnu kuću.

Nagradu za najbolju modnu kuću primio je 1980. godine.

Modnu kuću je 1996. prodao italijanskoj grupi Feragamo, a kolekcije je nastavio da stvara do povlačenja 2004. godine.

  • Započeta tehnička misija MMF-a: Stresno testiranje bilansa stanja CBCG
    on 05/05/2025 at 14:46

    U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).

  • "Jedinici za autoput 750 hiljada, promjene ministara bile promjene i članova"
    on 05/05/2025 at 14:28

    Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Cijene goriva ostaju iste narednih 15 dana
    on 05/05/2025 at 11:17

    Cijene svih vrsta goriva ostaju iste i u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • "Manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija"
    on 05/05/2025 at 05:48

    Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.