KONFERENCIJA

Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana. To je poručeno na otvaranju Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

2Srećom, ovdje imamo apsolutnu podršku Vlade i mi iz domova zdravlja, kojih je u Crnoj Gori 18, smatramo da još bolje treba da iskoristimo mogućnost da nam Vlada daje punu podršku, kroz sve mehanizme unapređenja primarne zdravstvene zaštite. Znači bolje organizacije, optimizacije, boljih komunikacijskih tehnologija, efektivnosti i efikasnosti. Na nama je, da kroz upravljanje kvalitetom, primjenimo najmodernije tehnologije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, kazao je Kavarić.

On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi.

Kavarić je poručio da Crna Gora ima visokoprofesionalan kadar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore Milovan Vujović, rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

“Uvođenjem brojnih preventivnih skrining programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori”, istakao je Vujović.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković, kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države itekako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom.

“Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti”, kazao je Eraković.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša, rekao je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine sa ciljem da imamo modernog izabranog ljekara koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa.

“Namjere dobre, regulativa dobra i krenuli smo tim putem i idemo. Nekad brže, nekad sporije, nekad bolje, nekad gore, ali idemo tim putem. Nadam se da ćemo tako nastaviti, posebno zato što smo uveli specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu”, kazao je Mugoša.

On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić, kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu.

“Iz th razloga u prethodnom periodu imali smo niz investicionih aktivnosti sa ciljem da se ta dostupnost podigne na još veći nivo. Takođe, puno pažnje smo posvetili informatizaciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zahvaljujući informacionim tehnologijama uspjeli smo da olakšamo rad menadžerima zdravstvenih ustanova, kao i pristup našim osiguranicima. I u narednom periodu planiramo slične aktivnosti”, najavio je Čirgić.

Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Aleksandar Mugoša, smatra da bi sličnih konferencija u Crnoj Gori trebalo da bude više, jer je to, kako je dodao, interes svih koji se bave zdravljem građana.

“Znamo da je to i nacionalni interes. Od našeg rada, znanja, zavisi budućnost države. U želji da ovakvih skupova bude što više Ljekarska komora Crne Gore planira da u njihovu organizaciju i pojedinačna usavršavanja naših članova sljedeće godine uložimo oko 50 hiljada eura”, rekao je Mugoša.

Direktor Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac, kazao je da se sve može unaprijediti, ali da je napravljen veliki iskorak.

“Kroz EU fondove koje vodimo već tri godine, nastojaćemo da još više osnažimo dijagnostiku, da radimo na prevenciji i na edukaciji ljekara kako bi pružili maksimalnu zdravstvenu zaštitu pacijentima. Cijela ova saradnja je zamišljena tako da se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, otvore nove projekte”, kazao je Štimac.

Direktor Doma zdravlja Škofja Loka iz Slovenije Aleksandar Stepanović, kazao je da je Osnovno zdravstvo Gorenjske udružuje šest domova zdravlja.

“Imamo oko 900 zaposlenih, od toga više od 200 ljekara. U Osnovnom zdravstvu Gorenjske, kao i u Sloveniji postoji nedostatak doktora porodične medicine, a i ostalih doktora. Trebalo bi odmah oko 700 ljekara porodične medicine što je vrlo veliki problem”, kazao je Stepanović.

Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica.

„Ovih 18 godina je pokazalo neophodnost buduće saradnje. Zajedno samo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih. Mislim da nam slijedi još bolja saradnja kada su u pitanju populaciona savjetovanja, prevencija. A otvorenost primarne zdravstvene zaštite je uvijek bila neupitna, a posebno moram da pohvalim Dom zdravlja Podgorca“, rekla je Vujović.

Direktorica Doma zdravlja Zagreb, Antonija Balenović, kazal je da je u velikom gradu sve dostupnije i da je primarna zdravstvena zaštita bolje razvijena, opremljena i sa boljim kapacitetima u ljudstvu.

„Ali u Hrvatskoj u manjim regijama postoje problemi da nema dovoljno liječnika ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod nas je zadnjih godina bilo više reformi zdravstva, tako da je dio primarne zdravstvene zaštite privatizovan“, rekla je Balenović.

Direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Verica Jovanović, kazala je da su reforme primarne zdravstvene zaštite u svim zemljama u regionu od velikog značaja i i kontinuirano prisutne.

„Upravo su ovakvi skupovi mjesto gdje bi se sva nepovoljna i negativna iskustva i primjeri dobre prakse mogli iskoristiti kako bi sama reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, koji koriste zdravstvenu zaštitu, pravovremena mogućnost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svima i naravno unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovnišrva“, istakla je Jovanović.

Direktor Doma zdravlja Tuzla, Suad Bijedić, rekao je da je taj Dom zdravlja proslavio 96 godina postojanja i da je to jedan od nastarijih domova zdravlja na prostoru bivše Jugoslavije.

„Imamo izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Ja sam ovdje čest gost. Dom zdravlja Tuzla je zadržao sve što je predviđeno po Programu rada domova zdravlja“, rekao je Bijedić.

Konferencija okuplja predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske i Crne Gore.

ODLUKA STRUČNJAKA

Tradicionalna tajlandska masaža dodana je na prestižnu UNESCO-vu listu svjetske baštine. Nuad Tahi je sada dio nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koja sadrži tradicije i prakse koje se prenose generacijama.

Ovim je tajlandska masaža prepoznata kao nešto što treba biti sačuvano za buduće generacije. Nematerijalna kulturna baština je odvojena od liste svjetske baštine koja odaje priznanje zgradama i istaknutim mjestima.

Na ovoj listi nalazi se 550 predmeta koji su podijeljeni u tri kategorije iz 127 zemalja. Dodaju se svake godine, a ove je sastanak održan u Bogoti u Kolumbiji.

Za razliku od konvencionalne masaže, tajlandska masaža uključuje dosta pokreta, a ljudi zauzimaju različite položaje. Terapeuti ne koriste samo ruke, već i laktove i koljena, kako bi izvršili pritisak. U ovoj masaži se ne koristi ulje.

Prema navodima UNESCO-a, ova praksa ima korijene iz tajlandskog seljačkog društva u kojem je svako selo imalo iscjelitelje kojima su se seljani obraćali kada su imali bolove u mišićima od rada u poljima.

Na listu su ove godine dodani i irsko sviranje harfe, talijanska proslava Celestinski oprost, Karneval Podence u Portugalu i malezijska borbena vještina samoodbrane silat.

ODLUKA STRUČNJAKA

Tradicionalna tajlandska masaža dodana je na prestižnu UNESCO-vu listu svjetske baštine. Nuad Tahi je sada dio nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koja sadrži tradicije i prakse koje se prenose generacijama.

Ovim je tajlandska masaža prepoznata kao nešto što treba biti sačuvano za buduće generacije. Nematerijalna kulturna baština je odvojena od liste svjetske baštine koja odaje priznanje zgradama i istaknutim mjestima.

Na ovoj listi nalazi se 550 predmeta koji su podijeljeni u tri kategorije iz 127 zemalja. Dodaju se svake godine, a ove je sastanak održan u Bogoti u Kolumbiji.

Za razliku od konvencionalne masaže, tajlandska masaža uključuje dosta pokreta, a ljudi zauzimaju različite položaje. Terapeuti ne koriste samo ruke, već i laktove i koljena, kako bi izvršili pritisak. U ovoj masaži se ne koristi ulje.

Prema navodima UNESCO-a, ova praksa ima korijene iz tajlandskog seljačkog društva u kojem je svako selo imalo iscjelitelje kojima su se seljani obraćali kada su imali bolove u mišićima od rada u poljima.

Na listu su ove godine dodani i irsko sviranje harfe, talijanska proslava Celestinski oprost, Karneval Podence u Portugalu i malezijska borbena vještina samoodbrane silat.

SVE VIŠE PTICA

Broj papagaja u Madridu u protekle tri godine toliko je porastao da su postali ozbiljan problem za javno zdravlje i životnu sredinu španske prijestonice.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je populacija tih ptica u posljednje tri godine narasla sa devet na dvanaest hiljada, prenosi RTS.

Pretpostavlja se da su neki papagaji slučajno pobjegli iz kaveza ili su ih vlasnici oslobodili, a kako je riječ o izuzetno inteligentnoj vrsti ptica, vrlo brzo su se snašle na slobodi i prilagodile životu u velikom gradu.

Gradske vlasti su odlučile da stanu na kraj ovom problemu, pa su u saradnji sa španskim ornitološkim društvom “Bird Life” odlučili da ih sterilišu i smanje populaciju do kraja godine.

Gnijezda papagaja teže više desetina kilograma, a nalaze se na dalekovodima i krošnjama.

SVE VIŠE PTICA

Broj papagaja u Madridu u protekle tri godine toliko je porastao da su postali ozbiljan problem za javno zdravlje i životnu sredinu španske prijestonice.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je populacija tih ptica u posljednje tri godine narasla sa devet na dvanaest hiljada, prenosi RTS.

Pretpostavlja se da su neki papagaji slučajno pobjegli iz kaveza ili su ih vlasnici oslobodili, a kako je riječ o izuzetno inteligentnoj vrsti ptica, vrlo brzo su se snašle na slobodi i prilagodile životu u velikom gradu.

Gradske vlasti su odlučile da stanu na kraj ovom problemu, pa su u saradnji sa španskim ornitološkim društvom “Bird Life” odlučili da ih sterilišu i smanje populaciju do kraja godine.

Gnijezda papagaja teže više desetina kilograma, a nalaze se na dalekovodima i krošnjama.

SMANJUJU ZAGAĐENJE

Saobraćajnice u Indiji u posljednje vrijeme grade se od plastičnog otpada.

Korištenjem reciklirane plastike, smanjuju zagađenje i stvaraju radna mjesta, objasnili su iz Svjetskog ekonomskog foruma.

Skupljaju se plastične flaše i kanisteri koje se mašinski drobe. Zatim se prodaju kompanijama koje se bave gradnjom puteva.

Navode da su tako izgrađene saobraćajnice otpornije na poplave i ekstremno visoke temperature vazduha.

U Indiji postoji više od 33.700 kilometara puteva napravljene od reciklirane plastike.

SMANJUJU ZAGAĐENJE

Saobraćajnice u Indiji u posljednje vrijeme grade se od plastičnog otpada.

Korištenjem reciklirane plastike, smanjuju zagađenje i stvaraju radna mjesta, objasnili su iz Svjetskog ekonomskog foruma.

Skupljaju se plastične flaše i kanisteri koje se mašinski drobe. Zatim se prodaju kompanijama koje se bave gradnjom puteva.

Navode da su tako izgrađene saobraćajnice otpornije na poplave i ekstremno visoke temperature vazduha.

U Indiji postoji više od 33.700 kilometara puteva napravljene od reciklirane plastike.

VRIJEME DARIVANJA

Britanska kraljica Elizabeta za Božić na poklone za porodicu i osoblje palate troši čak 30.000 funti (preko 35.000 eura).

Ona za praznike kupi 520 poklona, tvrdi njen bivši saradnik za londonski Dejli mejl.

Njeno veličanstvo (93), takođe, šalje 750 božićnih čestitki, na kojima se obično nalazi porodična fotogrfija, a šalje ih rođacima, prijateljima, članovima kraljevskog domaćinstva i članovima raznih delegatcija britanskog Komonvelta i zvaničnicima prijateljskih zemalja.

Isti izvor je ispričao da osoblje koje opslužuju kraljevsku porodicu poklone od kraljice dobija obično dvije sedmice prije 25. decembra u jednoj od prostorija Bakigamske palate.
Pokloni su obično u vidu žetona za knjige ili malog komada porcelana iz palate, uz božićni puding. Ako neko od osoblja zbog posla ne može da prisustvuje ovoj ceremoniji uručivanja poklona, oni im se šalju uz vizitkartu Njenog veličanstva i princa Filipa.

Ovu tradiciju je prvi započeo kraljičin deda, kralj Džordž V, a nastavio je njen otac kralj Džordž VI.

VRIJEME DARIVANJA

Britanska kraljica Elizabeta za Božić na poklone za porodicu i osoblje palate troši čak 30.000 funti (preko 35.000 eura).

Ona za praznike kupi 520 poklona, tvrdi njen bivši saradnik za londonski Dejli mejl.

Njeno veličanstvo (93), takođe, šalje 750 božićnih čestitki, na kojima se obično nalazi porodična fotogrfija, a šalje ih rođacima, prijateljima, članovima kraljevskog domaćinstva i članovima raznih delegatcija britanskog Komonvelta i zvaničnicima prijateljskih zemalja.

Isti izvor je ispričao da osoblje koje opslužuju kraljevsku porodicu poklone od kraljice dobija obično dvije sedmice prije 25. decembra u jednoj od prostorija Bakigamske palate.
Pokloni su obično u vidu žetona za knjige ili malog komada porcelana iz palate, uz božićni puding. Ako neko od osoblja zbog posla ne može da prisustvuje ovoj ceremoniji uručivanja poklona, oni im se šalju uz vizitkartu Njenog veličanstva i princa Filipa.

Ovu tradiciju je prvi započeo kraljičin deda, kralj Džordž V, a nastavio je njen otac kralj Džordž VI.

IGRA SVJETLOSTI

Prica o aurori pocinje na Suncu. Ono se ponasa kao ogromna elektrana, pri cemu se energija stvara duboko u njegovom jezgru, u kojem se temperatura penje na vise od 14 miliona stepeni Celzijusovih, pise Nacionalna geografija.

Pritisak je toliki da atomi hidrogena zajedno stvaraju drugi element – helijum.

Ova nuklearna aktivnost otpusta energiju, a svjetlost iz samog jezgra isijava napolje. U spoljasnjim slojevima se toplina otpusta napolje, a ova elektricna strujanja gasa stvaraju magnetna polja unutar Sunca.

Sjeverni pol se pomjera velikom brzinom – da li je to slucaj i sa polarnom svjetloscu?

U nekim slucajevima snazna magnetna polja uspiju da se probiju kroz povrsinu, koja se zatim ohladi, pa se pojave tamne sunceve pjege. Elektricni nabijeni gas – plazma, povlaci magnetno polje jos vise napolje, pa se ono istegne i izokrene, poput gumice, da bi na kraju puklo.

Nekoliko milijardi tona talasa plazme odvoji se od Sunca, sto se zove Suncevim vjetrom. Ovaj vjetar moze da postigne brzinu od osam miliona km/h, i nakon sest sati projuri pored Merkura, a 12 sati poslije i Venere. Nakon 18 sati dospijeva do Zemlje, gdje se dogada nesto cudno.

Nevidljivi stit – zemljino magnetno polje, odbija Suncev vjetar. Magnetna polja zbijaju se zajedno i stvoraju zbrku, pa gas ulazi kroz dnevne strane magnetnog polja i nastaje dnevna aurora.

Magnetna polja se zatim izvijaju unazad i spojaju, ali se magnetne ‘gumice’ lome, pa gas Suncevog vjetra prostruji nazad prema polovima Zemlje koji zatim stvaraju nocnu auroru.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.