ZA NOVE KORISNIKE

Kompanija Fejsbuk saopstila je da ce njena aplikacija Instagram zahtijevati podatke o rodenju od svih novih korisnika, pocevsi od danas, kako bi ponudila nove mjere bezbjednosti za mlade korisnike dok siri publiku za reklamiranje alkohola i drugih proizvoda za punoljetne osobe.j

Do sada, osim u ogranicenim okolnostima, Instagram je od svojih milijardu korisnika zahtijevao samo da se izjasne da li imaju najmanje 13 godina.

Instagram je saopstio da oglasivaci ne stoje iza ovog novog zahtjeva, prenosi Rojters.

Kako se navodi, kockanje i kontrola radanja su medu vrstama oglasa koje su ogranicene pravilima i zakonima ove drustevene mreze za stariju publiku.

Promjena te politike mogla bi pomoci i u sprecavanju donosenja skupih propisao o bezbjednosti djece i privatnosti podataka, jer zakonodavci i grupe za porodicnu sigurnost u SAD, Velikoj Britaniji i drugim zemljama kritikuju tu mrezu zbog izlaganja djece neprikladnom materijalu.

Kako se navodi, ti podaci nece biti vidljivi drugim korisnicima.

Pored toga, Instagram ce narednih nedjelja uvesti opcije za korisnike da blokiraju poruke od ljudi koje ne prate. Instagram je u popularnosti pretekao glavnu aplikaciju Fejsbuk medu tinejdzerima i mladima, a kompaniji obezbjeduje glavni prihod.

Takode, Instagram nece potvrdivati podatke o rodendanima, jer tinejdzeri cesto ne mogu da dokazu koliko imaju godina, a aplikacija ce i dalje ostati bez podataka za neke od postojecih korisnika.

Ipak, kako se navodi, ocekuje se da ce vecina ljudi biti iskrena u vezi sa datumima rodenja, ali i da bi vjestacka inteligencija na kraju mogla da pomogne u verifikaciji.

Neke grupe i organizacije za zastitu djece su skepticne koliko ce takav korak zaista zastiti mlade na mrezi od neprimjerenog sadrzaja, dok istovremeno zadire u njihove licne podatke. Korisnici koji su spojili svoj Instagram profil i Facebook nalog, za koji je potreban datum rodenja, vec su predali svoje podatke.

ZA NOVE KORISNIKE

Kompanija Fejsbuk saopstila je da ce njena aplikacija Instagram zahtijevati podatke o rodenju od svih novih korisnika, pocevsi od danas, kako bi ponudila nove mjere bezbjednosti za mlade korisnike dok siri publiku za reklamiranje alkohola i drugih proizvoda za punoljetne osobe.j

Do sada, osim u ogranicenim okolnostima, Instagram je od svojih milijardu korisnika zahtijevao samo da se izjasne da li imaju najmanje 13 godina.

Instagram je saopstio da oglasivaci ne stoje iza ovog novog zahtjeva, prenosi Rojters.

Kako se navodi, kockanje i kontrola radanja su medu vrstama oglasa koje su ogranicene pravilima i zakonima ove drustevene mreze za stariju publiku.

Promjena te politike mogla bi pomoci i u sprecavanju donosenja skupih propisao o bezbjednosti djece i privatnosti podataka, jer zakonodavci i grupe za porodicnu sigurnost u SAD, Velikoj Britaniji i drugim zemljama kritikuju tu mrezu zbog izlaganja djece neprikladnom materijalu.

Kako se navodi, ti podaci nece biti vidljivi drugim korisnicima.

Pored toga, Instagram ce narednih nedjelja uvesti opcije za korisnike da blokiraju poruke od ljudi koje ne prate. Instagram je u popularnosti pretekao glavnu aplikaciju Fejsbuk medu tinejdzerima i mladima, a kompaniji obezbjeduje glavni prihod.

Takode, Instagram nece potvrdivati podatke o rodendanima, jer tinejdzeri cesto ne mogu da dokazu koliko imaju godina, a aplikacija ce i dalje ostati bez podataka za neke od postojecih korisnika.

Ipak, kako se navodi, ocekuje se da ce vecina ljudi biti iskrena u vezi sa datumima rodenja, ali i da bi vjestacka inteligencija na kraju mogla da pomogne u verifikaciji.

Neke grupe i organizacije za zastitu djece su skepticne koliko ce takav korak zaista zastiti mlade na mrezi od neprimjerenog sadrzaja, dok istovremeno zadire u njihove licne podatke. Korisnici koji su spojili svoj Instagram profil i Facebook nalog, za koji je potreban datum rodenja, vec su predali svoje podatke.

DRUGI REGENTOV DOBROTVORNI BAL

Drugi Regentov dobrotvorni bal bice odrzan 13. decembra 2019. godine. Svi prihodi prikupljeni u toku veceri bice usmjereni za potrebe opremanja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Tivtu.

Dogadaj godine okupice predstavnike privrede, vladinih organizacija, diplomatskih misija i medija. Elegantu notu veceri donijece renomirani gitarski duo Nikcevic & Bulatovic i muzicka grupa “The Grupa” zajedno sa plesnom postavom emisije “Ples sa zvijezdama”.

Kai Dieckmann, generalni menadzer hotela ovim povodom je izjavio:

“Sa velikim zadovoljstvom nastavljamo tradiciju donatorskog bala te svima koji odluce da nam se pridruze garantujemo idilicno vece koje ce rezultirati vrijednom donacijom Tivtu. Ovo je grad u koju smo moje kolege i ja pocastvovani da zivimo i radimo te o njemu sa ponosom govorimo sirom svijeta – o njegovim pejzazima, ljudima, obicajima i istoriji. Tivat je vec izbrisao epitete ‘najmanjeg’ ili cak netacno ‘najmladeg’ grada Boke te cemo tog 13. decembra mi jos jednom potvrditi i buducim generacijama zajedno sa svojim partnerima pokloniti nesto od vrijednosti.”

Prisutnima ce biti dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje ce imati mogucnost da kupe lozove za nagrade u vidu smjestaja u nekim od najprestiznijih hotela Evrope i regiona dok ce aranzmane na obali donirati hotel Regent, Porto Montenegro i drugi partneri. Sva sredstva prikupljena prodajom tombola – lozova uci ce u cjelokupan iznos donacije.

Za gala veceru je potrebno izdvojiti 120 eura po osobi a gala vecera i nocenje za dvoje iznose 300 eura.
U okviru “Best of the Best” godisnje ceremonije, menadzment hotela Regent nagradice najbolje partnere tokom 2019.godine, izmedu kojih i najboljeg korporativnog partnera, te najboljeg partnera kongresnog turizma, najboljeg partnera agencije iz domena odmorisnog turizma, kao i partnere iz kategorije stampanih i elektronskih medija.

Podsjecamo, proslogodisnji bal rezultirao je finansiranjem kupovine 2 defibrilatora, EKG aparata i sistema za drenazu grudnog kosa u iznosu od 15.665 EUR gdje je pojedinacni najveci donator bio Kabinet premijera Crne Gore a partneri – sponzori Adriatic Marinas – Porto Montenegro, kompanija Adriale Holding, Cogimar, Cvjecara Nina, Free Jack, Green Factory, Opstina Kotor, stamparija Print All, Vinarija Savina, Zoran Radonjic Photography te medijski partner Radio Televizija Crne Gore.

AUKCIJA U PARIZU

Slika francuskog post-impresioniste Pola Gogena iz njegova tahicanskog perioda prodata je juce za 9,5 miliona eura na aukciji u Parizu.

“Te Bourao II”, koja predstavlja potok s pticama i cvijecem u bogatoj paleti plavih i zelenih boja, naslikana je 1897. kada je Gogen zivio na Tahitiju.

Slika je jedino Gogenovo djelo koje je bilo u privatnim rukama, a jedna je iz serije od devet slika naslikanih dok je umjetnik radio na mnogo vecem projektu kasnije nazvanom “Odakle dolazimo? Ko smo? Kuda idemo?”

Roden u Parizu 1848, Gogen je bio uticajan u pokretu simbolizma kao slikar, kipar i keramicar, a postao je slavan nakon smrti 1903. godine.

Uticao je na umjetnike poput Pabla Pikasa i Henrija Matisa.

AUKCIJA U PARIZU

Slika francuskog post-impresioniste Pola Gogena iz njegova tahicanskog perioda prodata je juce za 9,5 miliona eura na aukciji u Parizu.

“Te Bourao II”, koja predstavlja potok s pticama i cvijecem u bogatoj paleti plavih i zelenih boja, naslikana je 1897. kada je Gogen zivio na Tahitiju.

Slika je jedino Gogenovo djelo koje je bilo u privatnim rukama, a jedna je iz serije od devet slika naslikanih dok je umjetnik radio na mnogo vecem projektu kasnije nazvanom “Odakle dolazimo? Ko smo? Kuda idemo?”

Roden u Parizu 1848, Gogen je bio uticajan u pokretu simbolizma kao slikar, kipar i keramicar, a postao je slavan nakon smrti 1903. godine.

Uticao je na umjetnike poput Pabla Pikasa i Henrija Matisa.

U PROBLEMIMA SU

Fejsbuk ima problem od 52 milijarde dolara.

aime, iako kompanija ima vise novca od skoro svih americkih firmi, zvanicni Vasington se toliko “naostrio” na lidera drustvenih mreza da mu to predstavlja prepreku pri velikim akvizicijama, objavio je CNBC.

Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Cukerberga, osnivaca najpopularnije drustvene mreze, tolika kolicina kesa predstavlja fascinantan problem.

Fejsbuk ne isplacuje dividende akcionarima, ali bi cak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utroseno samo 11 milijardi dolara godisnje.

U meduvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon sto je na to potrosio vise od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale cak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, pise CBNC.

Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvjestaju za treci kvartal.

Sta onda firmi preostaje?

“Postoje realna politicka ogranicenja toga sto oni mogu da urade”, kaze Samanta Maklimor, portfolio menadzer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka, a osnovao ju je cuveni investitor Bil Miler.

“Velike tehnoloske kompanije samo su gomilale kes”, kaze Maklimorova.

Fejsbukovi politicki problemi smanjuju vjerovatnocu da ce iskoristiti taj kes za neku veliku akviziciju, smatra Dzon Frimen, analiticar CFRA.

Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnoloskim kompanijama da postanu isuvise mocne zahvaljujuci nedostatku antimonopolskih zakona.

U PROBLEMIMA SU

Fejsbuk ima problem od 52 milijarde dolara.

aime, iako kompanija ima vise novca od skoro svih americkih firmi, zvanicni Vasington se toliko “naostrio” na lidera drustvenih mreza da mu to predstavlja prepreku pri velikim akvizicijama, objavio je CNBC.

Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Cukerberga, osnivaca najpopularnije drustvene mreze, tolika kolicina kesa predstavlja fascinantan problem.

Fejsbuk ne isplacuje dividende akcionarima, ali bi cak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utroseno samo 11 milijardi dolara godisnje.

U meduvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon sto je na to potrosio vise od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale cak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, pise CBNC.

Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvjestaju za treci kvartal.

Sta onda firmi preostaje?

“Postoje realna politicka ogranicenja toga sto oni mogu da urade”, kaze Samanta Maklimor, portfolio menadzer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka, a osnovao ju je cuveni investitor Bil Miler.

“Velike tehnoloske kompanije samo su gomilale kes”, kaze Maklimorova.

Fejsbukovi politicki problemi smanjuju vjerovatnocu da ce iskoristiti taj kes za neku veliku akviziciju, smatra Dzon Frimen, analiticar CFRA.

Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnoloskim kompanijama da postanu isuvise mocne zahvaljujuci nedostatku antimonopolskih zakona.

BIO JE TEZAK 250 KG

Istrazivaci su klasifikovali novu vrstu leteceg dinosaurusa, posto su analizirali fosile prikupljene iz kamenoloma u Libanu.

Smatra se da su fosili stari vise od 95 miliona godina i da poticu od pterosaurusa. Novootkriveni pterosaurus nazvan je Mimodactilus libanensis i smatra se da je zivio na prostoru izmedu Evrope, sjevera Afrike i jugoistocne Azije.

“Raznolikost ovih drevnih zivotinja bila je mnogo veca nego sto smo ikada mogli da pretpostavimo. Vjerovatno su bile mnogo raznovrsnije nego sto cemo ikada moci da potvrdimo iz fosila”, izjavio je paleontolog Univerziteta u Alberti, Majkl Koldvel za Phis.org.

Nova otkrica sugerisu da je moglo da postoji onoliko razlicitih vrsta pterosaurusa, koliko danas postoji vrsta ptica.

Fosil pterosaurusa iz Libana daje novi uvid u zivot leteceg dinosaurusa, koji je imao raspon krila od oko deset metara i tezio je cak 250 kilograma.

Fosili su inace otkriveni prije vise od 15 godina, ali bile su potrebne godine da ih istrazivaci u potpunosti analiziraju.

Fosili se trenutno cuvaju u Muzeju mineralogije na Univerzitetu Sent Dzozef u Bejrutu, a analiza je radena u saradnji sa istrazivacima sa Univerziteta Alberta i brazilskog Nacionalnog muzeja u Rio de Zaneiru.

Pterosaurusi su bili prvi kicmenjaci za koje se znalo da su razvili sposobnost za let.

Njihovi ostaci otkrivaju se sirom svijeta i sa nizom jedinstvenih, ali i razlicitih karakteristika.

Jedan broj fosila pterosaurusa pronaden je u Kvinslendu u Australiji sa ostrim ocnjacima, zbog cega su istrazivaci zakljucili da je bio glavni predator u tom regionu.

Prosle godine su istrazivaci u Juti pronasli dokaze o jos jednoj novoj vrsti pterosaurusa, a u Kanzasu su pronadeni ostaci praistorijske ajkule za koju se vjeruje da je jedan od prirodnih predatora pterosaurusa.

Naucnici vjeruju da su te drevne ajkule iskakale iz vode i napadale pterosauruse, kada su se iz vazduha priblizavali povrsini okeana dok su lovili ribu.

BIO JE TEZAK 250 KG

Istrazivaci su klasifikovali novu vrstu leteceg dinosaurusa, posto su analizirali fosile prikupljene iz kamenoloma u Libanu.

Smatra se da su fosili stari vise od 95 miliona godina i da poticu od pterosaurusa. Novootkriveni pterosaurus nazvan je Mimodactilus libanensis i smatra se da je zivio na prostoru izmedu Evrope, sjevera Afrike i jugoistocne Azije.

“Raznolikost ovih drevnih zivotinja bila je mnogo veca nego sto smo ikada mogli da pretpostavimo. Vjerovatno su bile mnogo raznovrsnije nego sto cemo ikada moci da potvrdimo iz fosila”, izjavio je paleontolog Univerziteta u Alberti, Majkl Koldvel za Phis.org.

Nova otkrica sugerisu da je moglo da postoji onoliko razlicitih vrsta pterosaurusa, koliko danas postoji vrsta ptica.

Fosil pterosaurusa iz Libana daje novi uvid u zivot leteceg dinosaurusa, koji je imao raspon krila od oko deset metara i tezio je cak 250 kilograma.

Fosili su inace otkriveni prije vise od 15 godina, ali bile su potrebne godine da ih istrazivaci u potpunosti analiziraju.

Fosili se trenutno cuvaju u Muzeju mineralogije na Univerzitetu Sent Dzozef u Bejrutu, a analiza je radena u saradnji sa istrazivacima sa Univerziteta Alberta i brazilskog Nacionalnog muzeja u Rio de Zaneiru.

Pterosaurusi su bili prvi kicmenjaci za koje se znalo da su razvili sposobnost za let.

Njihovi ostaci otkrivaju se sirom svijeta i sa nizom jedinstvenih, ali i razlicitih karakteristika.

Jedan broj fosila pterosaurusa pronaden je u Kvinslendu u Australiji sa ostrim ocnjacima, zbog cega su istrazivaci zakljucili da je bio glavni predator u tom regionu.

Prosle godine su istrazivaci u Juti pronasli dokaze o jos jednoj novoj vrsti pterosaurusa, a u Kanzasu su pronadeni ostaci praistorijske ajkule za koju se vjeruje da je jedan od prirodnih predatora pterosaurusa.

Naucnici vjeruju da su te drevne ajkule iskakale iz vode i napadale pterosauruse, kada su se iz vazduha priblizavali povrsini okeana dok su lovili ribu.

PRAZNICNA CAROLIJA

Melaniji Tramp i ove godine je pripala cast da dekorise unutrasnjost Bijele kuce povodom praznika. Cini se kako je prva dama Amerike u ovogodisnjoj praznicnoj caroliji bila najvise zainteresovana za crvenu, bijelu i zlatnu boju.

Naime, Melania je na drustvenim mrezama podijelila kratki video u kojem prikazuje kako je okitila sluzbenu rezidenciju u kojoj boravi porodica Tramp.

Ove godine tema je bila “Duh Amerike”. Melania je napisala kako je presrecna i ponosna na to kako je ove godine dekorisala Bijelu kucu.

Ovogodisnji dekorativni pristup odlikuje se “bljestavim” patriotizmom.

“S velikom radoscu nasa porodica docekuje blagdanske dane u Bijeloj kuci, dok istovremeno slavimo duh Amerike”, izjavili su iz Bijele kuce.

Dekor ukljucuje i stablo posveceno porodicama vojnika, a tu je i kultna medenjak Bijela kuca. Za centralnu jelku odabrali su jelku visoku pet i po metara.

Melaniji je u dekorisanju doma pomoglo mnostvo volontera, ali i njen suprug predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava Donald Tramp.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.