STARLINK MREŽA

Novih 60 satelita je povećalo ukupan broj na 182, a svi oni čine dio Starlink mreže čiji je zadatak da omogući globalnu pokrivenost internetom.

Sateliti su dostavljeni u orbitu pomoću Falcon 9 rakete lansirane iz Cape Canaverala na Floridi, a značajni su i zbog toga što su omogućili kompaniji SpaceX da postane rekoder po broju komercijalnih satelita u orbiti.

Kalifornijska kompanija Planet Labs je na drugom mjestu sa nešto manje od 150 satelita koji se koriste za snimanje površine Zemlje.

SpaceX ima dozvolu regulatora da lansira do 12.000 satelita, ali se pričalo o čak 40.000, što zavisi o tome kako će se projekt razvijati. Do kraja mjeseca bi SpaceX mogao lansirati još dvije rakete sa po 60 satelita.

Ipak, astronomi se žale da veliki broj satelita uništava pogled na noćno nebo. Oni su kao dokaz ponudili fotografije niza svijetlih tačaka na nebu koje predstavljaju odraz satelita dok se kreću oko zemlje. Međutim, SpaceX smatra da su žalbe pretjerane. Kompanija tvrdi da su sateliti vidljivi nedugo nakon lansiranja, a to je rezultat njihove konfiguracije dok se podižu s visine od 290 km na visinu od 550 km.

Kada se konačno pozicioniraju, trebali bi biti teško vidljivi. Najnoviji sateliti imaju i posebnu završnu obradu kako bi se dodatno smanjila refleksija.

STARLINK MREŽA

Novih 60 satelita je povećalo ukupan broj na 182, a svi oni čine dio Starlink mreže čiji je zadatak da omogući globalnu pokrivenost internetom.

Sateliti su dostavljeni u orbitu pomoću Falcon 9 rakete lansirane iz Cape Canaverala na Floridi, a značajni su i zbog toga što su omogućili kompaniji SpaceX da postane rekoder po broju komercijalnih satelita u orbiti.

Kalifornijska kompanija Planet Labs je na drugom mjestu sa nešto manje od 150 satelita koji se koriste za snimanje površine Zemlje.

SpaceX ima dozvolu regulatora da lansira do 12.000 satelita, ali se pričalo o čak 40.000, što zavisi o tome kako će se projekt razvijati. Do kraja mjeseca bi SpaceX mogao lansirati još dvije rakete sa po 60 satelita.

Ipak, astronomi se žale da veliki broj satelita uništava pogled na noćno nebo. Oni su kao dokaz ponudili fotografije niza svijetlih tačaka na nebu koje predstavljaju odraz satelita dok se kreću oko zemlje. Međutim, SpaceX smatra da su žalbe pretjerane. Kompanija tvrdi da su sateliti vidljivi nedugo nakon lansiranja, a to je rezultat njihove konfiguracije dok se podižu s visine od 290 km na visinu od 550 km.

Kada se konačno pozicioniraju, trebali bi biti teško vidljivi. Najnoviji sateliti imaju i posebnu završnu obradu kako bi se dodatno smanjila refleksija.

IMAJU PLAN B

“Šaomi” je već spreman za moguću zabranu od strane američke vlade, poručila je menadžerka kompanije Abi Go.

Ova kineska kompanija dio prihoda već koristi kako bi ulagali u proizvodnju i distribuciju svojih proizvoda bez oslanjanja na firme iz SAD, prenosi B92.

“Trenutno procjenjujemo situaciju. Ali u ovom trenutku nije bilo ‘efekta zaraze’. U stvari, sarađujemo “rame uz rame” i intenzivno radimo sa američkim kompanijama, kao što su Qualcomm ili Google”, rekla je Abi Go.

“U svakom slučaju, ako se u budućnosti nešto dogodi, imamo plan B. Između ostalog, mnogo ulažemo u nekoliko proizvođača u Kini. Ipak, vjerujemo da naša poslovna strategija ne bi trebalo da bude uslovljena odlukama koje donose političari. Do sada smo se zalagali za najbolje komponente u našim proizvodima. Tako ćemo nastaviti i ubuduće”, dodaje ona.

IMAJU PLAN B

“Šaomi” je već spreman za moguću zabranu od strane američke vlade, poručila je menadžerka kompanije Abi Go.

Ova kineska kompanija dio prihoda već koristi kako bi ulagali u proizvodnju i distribuciju svojih proizvoda bez oslanjanja na firme iz SAD, prenosi B92.

“Trenutno procjenjujemo situaciju. Ali u ovom trenutku nije bilo ‘efekta zaraze’. U stvari, sarađujemo “rame uz rame” i intenzivno radimo sa američkim kompanijama, kao što su Qualcomm ili Google”, rekla je Abi Go.

“U svakom slučaju, ako se u budućnosti nešto dogodi, imamo plan B. Između ostalog, mnogo ulažemo u nekoliko proizvođača u Kini. Ipak, vjerujemo da naša poslovna strategija ne bi trebalo da bude uslovljena odlukama koje donose političari. Do sada smo se zalagali za najbolje komponente u našim proizvodima. Tako ćemo nastaviti i ubuduće”, dodaje ona.

JEDAN OD NAJVEĆIH UMOVA

Jedan od najvećih umova 20. vijeka, naučnik Nikola Tesla, umro je na današnji dan, na Božić 1943. u Njujorku, u 87. godini.

Rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, a umro na Menhetnu, u hotelu Njujorker, u kojem je živio posljednjih 10 godina svog života.

Po Tesli su nazvane jedinica za mjerenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a njegova zaostavština upisana je 2003. godine u registar Uneska.

Od 1994. godine, u Njujorku se ugao 40. ulice i 6. avenije, gdje je bila njegova laboratorija, zove Ugao Nikole Tesle.

Zaslužan je za 700 patenata od kojih je više od 300 zaštićeno u 27 zemalja na pet kontinenata.

Gradonačelnik Njujorka Fjorelo la Gvardija, po kome se zove jedan od tri glavna njujorška aerodroma, na sahrani Nikole Tesle pročitao je oproštajni govor, koji je napisao Luj Adamič, slovenački pisac, esejista i prevodilac.

“Ovdje, u Njujorku, prošle srijede je u svojoj hotelskoj sobi preminuo jedan čovjek. Zvao se Nikola Tesla. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najuspješnijih ljudi koji su ikad živjeli.”

“Njegova dostignuća su ogromna, a kako vrijeme prolazi postajaće sve veća”.

Pred opijelo Lagvardija je na radiju za Teslu rekao da je mogao postati najbogatiji čovjek u Americi, ali da to jednostavno nije želio.

“Želio je uspjeh, koji je namijenio drugima. Volio je ljude, bio je naučnik – genije, pjesnik nauke. Novac ga nije zanimao i sve što je učinio, učinio je u skladu sa svojim prirodnim darom, koji mu je u njegovoj rodnoj zemlji podarila majka”, rekao je tadašnji gradonačelnik Njujorka.

Prijatelji su mu bili i pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar.

O njemu je snimljeno više filmova, a u “Prestižu” Teslin lik tumači Dejvid Bouvi.

Karijeru je počeo u Mariboru kao pomoćni inženjer 1878. godine, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi ispunio njegovu želju, upisao fakultet.

Nakon studija u Pragu počinje da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom odjeljenju, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu.

Dvije godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona, koji je tada bio najznačajnija ličnost na polju tehnike u Americi.

Prvi patent podnio je u SAD, 1884. godine, poslije odlaska iz Edisonove kompanije i osnivanja “Tesla Electric Light & Manufacturing”.

Stvorio je i veliki broj pronalazaka koje nikada nije pokušao da zaštiti, kao što je, primjena visokofrekventnih struja za medicinske svrhe.

Nezvanični arhivar hotela “Njujorker” Džozef Kini, koji je posljednjih decenija vodio posjetioce kroz “Teslin hotel” od 1933. do 1943. godine, govorio je da skoro da nema dana da neko ne dođe i zatraži da vidi sobu 3327 i 3328 na 33 spratu, gdje je živeo Tesla…

Jedna je bila spavaća, a druga radna. Hotelski život je izabrao da ne bi brinuo o sređivanju kuće, pranju odjeće, spremanju obroka, a zahvaljujući tome dragocjeno vrijeme mogao je da posveti ostvarenju svojih naučnih ciljeva.

“Njujorker” je izabrao zato što je bio blizu njegove laboratorije, ali i zato što je to bio hotel sa najsavremenijim tehnološkim rješenjima toga doba, o čemu je 1930. godine pisano na četiri strane magazina “Popularna nauka”, govorio je Kini.

Urna sa Teslinim pepelom iz Njujorka je prenijeta u Beograd 1951. i nalazi se u njegovom Muzeju u Krunskoj ulici.

JEDAN OD NAJVEĆIH UMOVA

Jedan od najvećih umova 20. vijeka, naučnik Nikola Tesla, umro je na današnji dan, na Božić 1943. u Njujorku, u 87. godini.

Rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, a umro na Menhetnu, u hotelu Njujorker, u kojem je živio posljednjih 10 godina svog života.

Po Tesli su nazvane jedinica za mjerenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a njegova zaostavština upisana je 2003. godine u registar Uneska.

Od 1994. godine, u Njujorku se ugao 40. ulice i 6. avenije, gdje je bila njegova laboratorija, zove Ugao Nikole Tesle.

Zaslužan je za 700 patenata od kojih je više od 300 zaštićeno u 27 zemalja na pet kontinenata.

Gradonačelnik Njujorka Fjorelo la Gvardija, po kome se zove jedan od tri glavna njujorška aerodroma, na sahrani Nikole Tesle pročitao je oproštajni govor, koji je napisao Luj Adamič, slovenački pisac, esejista i prevodilac.

“Ovdje, u Njujorku, prošle srijede je u svojoj hotelskoj sobi preminuo jedan čovjek. Zvao se Nikola Tesla. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najuspješnijih ljudi koji su ikad živjeli.”

“Njegova dostignuća su ogromna, a kako vrijeme prolazi postajaće sve veća”.

Pred opijelo Lagvardija je na radiju za Teslu rekao da je mogao postati najbogatiji čovjek u Americi, ali da to jednostavno nije želio.

“Želio je uspjeh, koji je namijenio drugima. Volio je ljude, bio je naučnik – genije, pjesnik nauke. Novac ga nije zanimao i sve što je učinio, učinio je u skladu sa svojim prirodnim darom, koji mu je u njegovoj rodnoj zemlji podarila majka”, rekao je tadašnji gradonačelnik Njujorka.

Prijatelji su mu bili i pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar.

O njemu je snimljeno više filmova, a u “Prestižu” Teslin lik tumači Dejvid Bouvi.

Karijeru je počeo u Mariboru kao pomoćni inženjer 1878. godine, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi ispunio njegovu želju, upisao fakultet.

Nakon studija u Pragu počinje da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom odjeljenju, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu.

Dvije godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona, koji je tada bio najznačajnija ličnost na polju tehnike u Americi.

Prvi patent podnio je u SAD, 1884. godine, poslije odlaska iz Edisonove kompanije i osnivanja “Tesla Electric Light & Manufacturing”.

Stvorio je i veliki broj pronalazaka koje nikada nije pokušao da zaštiti, kao što je, primjena visokofrekventnih struja za medicinske svrhe.

Nezvanični arhivar hotela “Njujorker” Džozef Kini, koji je posljednjih decenija vodio posjetioce kroz “Teslin hotel” od 1933. do 1943. godine, govorio je da skoro da nema dana da neko ne dođe i zatraži da vidi sobu 3327 i 3328 na 33 spratu, gdje je živeo Tesla…

Jedna je bila spavaća, a druga radna. Hotelski život je izabrao da ne bi brinuo o sređivanju kuće, pranju odjeće, spremanju obroka, a zahvaljujući tome dragocjeno vrijeme mogao je da posveti ostvarenju svojih naučnih ciljeva.

“Njujorker” je izabrao zato što je bio blizu njegove laboratorije, ali i zato što je to bio hotel sa najsavremenijim tehnološkim rješenjima toga doba, o čemu je 1930. godine pisano na četiri strane magazina “Popularna nauka”, govorio je Kini.

Urna sa Teslinim pepelom iz Njujorka je prenijeta u Beograd 1951. i nalazi se u njegovom Muzeju u Krunskoj ulici.

ZA OČUVANJE PLANETE

Januarski broj italijanskog modnog magazina “Vog” biće objavljen bez fotografija i foto modnih editorijala. Tu odluku donijelo je uredništvo italijanskog izdanja magazina.

Na naslovnoj strani i unutar magazina će se naći ilustracije. Odluka je donijeta kako bi broj bio realizovan bez putovanja, slanja odjeće ili zagađenja bilo koje vrste.

Urednik italijanskog “Voga”, Emanuele Farneti u saopštenju objavljenom na sajtu magazina naveo je da je ovakvom odlukom želio da lansira poruku.

“U globalnoj debati o održivosti i vrijednostima koje će ‘Vog’ nastojati da promoviše u narednoj deceniji, postoji jedan aspekt koji mi je posebno važan – intelektualna iskrenost. U našem slučaju, to znači priznati da postoji značajan uticaj na životnu sredinu povezan sa izdavanjem modnog magazina”, napisao je Farneti.

On je objasnio da je na izdavanju septembarskog broja radilo 150 ljudi, koji su zbog posla bili na 20 avionskih letova i desetine puta putovali vozom. On je istakao i potrošnju struje, plastični otpad i veliku količinu bačene hrane koja je obezbijeđena za foto sešne.

Za ilustracije u prvom ovogodišnjem broju angažovani su japanski ilustrator Jošitaka Amano, slikar poreklom iz Mozambika Kasi Namoda i italijanski crtač stripova Milo Manara.

Uoči izlaska na kioske sljedeće nedjelje, “Vog” je predstavio javnosti sedam različitih naslovnih strana, koje su djelo različitih autora.

ZA OČUVANJE PLANETE

Januarski broj italijanskog modnog magazina “Vog” biće objavljen bez fotografija i foto modnih editorijala. Tu odluku donijelo je uredništvo italijanskog izdanja magazina.

Na naslovnoj strani i unutar magazina će se naći ilustracije. Odluka je donijeta kako bi broj bio realizovan bez putovanja, slanja odjeće ili zagađenja bilo koje vrste.

Urednik italijanskog “Voga”, Emanuele Farneti u saopštenju objavljenom na sajtu magazina naveo je da je ovakvom odlukom želio da lansira poruku.

“U globalnoj debati o održivosti i vrijednostima koje će ‘Vog’ nastojati da promoviše u narednoj deceniji, postoji jedan aspekt koji mi je posebno važan – intelektualna iskrenost. U našem slučaju, to znači priznati da postoji značajan uticaj na životnu sredinu povezan sa izdavanjem modnog magazina”, napisao je Farneti.

On je objasnio da je na izdavanju septembarskog broja radilo 150 ljudi, koji su zbog posla bili na 20 avionskih letova i desetine puta putovali vozom. On je istakao i potrošnju struje, plastični otpad i veliku količinu bačene hrane koja je obezbijeđena za foto sešne.

Za ilustracije u prvom ovogodišnjem broju angažovani su japanski ilustrator Jošitaka Amano, slikar poreklom iz Mozambika Kasi Namoda i italijanski crtač stripova Milo Manara.

Uoči izlaska na kioske sljedeće nedjelje, “Vog” je predstavio javnosti sedam različitih naslovnih strana, koje su djelo različitih autora.

BRZO I EFIKASNO

U zimskim mjesecima brava na automobilu lako se zaledi, a kada se to dogodi, može stvoriti mnogo problema. Dobra vijest je da postoji nekoliko načina kako je brzo i efikasno odlediti.

Ako pri ruci nemate posebno sredstvo za odmrzavanje, ovo su trikovi koji vam mogu pomoći.

Sredstvo za dezinfekciju ruku

sastojci sredstva za dezinfekciju ruku koji uništavaju mikrobe takođe smanjuju tačku smrzavanja vode i mogu otopiti led unutar brave u roku od nekoliko sekundi.

Zagrijavanje ključa i ostali trikovi

Možete zagrijati ključ upaljačem ili šibicom, ali vodite računa da ključ ne bude vruć, već samo topao na dodir i pazite dok grijete ključ da plamen ne bude blizu ključa kako ne bi oštetio plastični dio ključa i elektroniku u njemu.

Nikada ne koristite vruću vodu

Vrela voda će odmrznuti bravu u tom trenutku, ali to nije baš najbolje rješenje. Ona zapravo može oštetiti bravu i elektronski mehanizam u njoj, a oštetiće i plastične dijelove na vratima. Osim toga, kada se ohladi, opet će vam zalediti bravu.

WD-40

Ako nemate posebno sredstvo za odmrzavanje, neki ljudi koriste WD-40, tako što ga našpricaju direktno na bravu. Prema njihovom iskustvu, WD-40 ima sličan efekt kao sredstvo za odmrzavanje, a osim toga sprječava ponovno zaleđivanje brave.

  • CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura
    on 01/03/2026 at 20:19

    Likvidna aktiva banaka na kraju prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 2,64 odsto više nego u novembru.

  • Monstat: Prosječna cijena kvadrata stana u prošloj godini 2,2 hiljade eura
    on 01/03/2026 at 12:58

    Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 2,2 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.

  • Deficit u januaru 33,2 miliona eura
    on 01/03/2026 at 11:01

    Crna Gora je u januaru ostvarila deficit budžeta u iznosu od 33,2 miliona eura, što je na nivou od 0,4 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

  • Preko naknade za gorivo od vozača država uzela 12,5 miliona
    on 01/03/2026 at 08:53

    Država je za godinu od uvođenja naknade od tri centa po litru goriva za finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata prikupila 12,5 miliona eura.

  • Prva banka CG: Negativne medijske kampanje pokušaj podrivanja rekordnog uspjeha
    on 28/02/2026 at 21:05

    Prva banka CG najoštrije osuđuje neopravdanu akciju Uprave policije nad imovinom i klijentima Banke, saopšteno je iz te banke.

  • MF: Jača crnogorska ekonomija, kapitalna ulaganja višestruko veća
    on 28/02/2026 at 16:06

    Crna Gora jača svoju ekonomiju, stabilizuje javne finansije i šalje snažnu poruku investitorima, partnerima i građanima da je sigurna, perspektivna i spremna za ubrzane evropske integracije. To stoji u saopštenju Ministarstva finansija.

  • Vuković: Pozitivni izgledi S&P potvrda odgovorne ekonomske politike
    on 27/02/2026 at 21:32

    Odluka renomirane međunarodne kreditne rejting agencije Standard & Poor's da unaprijedi izglede Crne Gore sa stabilnih na pozitivne i potvrdi kreditni rejting na nivou 'B+/B' predstavlja snažnu i nedvosmislenu potvrdu da država vodi odgovornu, stabilnu i razvojno usmjerenu politiku, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.

  • Ljiljanić: Rok za drugu dionicu auto-puta pet godina, završen i tender za obilaznicu oko Budve 
    on 27/02/2026 at 18:55

    Sagovornici emisije "Okvir" saglasni su da je početak druge faze auto-puta važan za sveukupan razvoj Crne Gore, iako poslanici Boris Mugoša i Miloš Konatar imaju zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu kojom se infrastrukturni projekti realizuju. Mugoša je kazao da se u nekim segmentima ugovora moglo povesti više računa o interesima države, posebno kod angažovanja domaćih podizvođača. Konatar smatra da se svi infrastrukturni projekti realizuju presporo i da je Crnoj Gori potrebna mnogo brža dinamika razvoja. Direktor Monteputa Milan Ljiljanić saopštio je da su uslovi slični kao kod izgradnje prve dionice, te najavio uskoro i izbor izvođača radova na obilaznici oko Budve, s obzirom na to da je tender danas zatvoren i da su dobili tri ponude kineskih firmi.

  • CBCG: Nastavak regulatornog usklađivanja i pripreme za instant plaćanja
    on 27/02/2026 at 15:56

    Savjet Centralne banke (CBCG) razmatrao je danas na sjednici važne regulatorne izmjene i razvojne projekte koji dodatno jačaju stabilnost i modernizaciju finansijskog sistema Crne Gore.

  • Koncesije za aerodrom: U regionu dobri primjeri i jedne i druge prakse
    on 27/02/2026 at 13:15

    U prilogu emitovanom u drugom Dnevniku TVCG u srijedu 25. februara u kojem smo obrađivali temu da li bi Aerodrome Crne Gore trebalo dati pod koncesiju ili ne, pogrešno je interpretirana izjava jednog od sagovornika, gospodina Iva Županovića u dijelu koji se odnosi na rad pojedinih aerodroma iz regiona.