PROJEKAT KINE

Cini se kako je Zemlja premala za ambiciozne ekonomske planove Kine koja razmislja o razvoju trgovine izvan nase planete te zeli stvoriti ekonomsku zonu u cislunarnom prostoru do 2050. godine.

Nova zona bi pokrivala podrucje izmedu Zemlje i Mjeseca, otkrio je Bao Veimin, sef komisije za nauku i tehnologiju pri Kineskoj svemirskoj naucno-tehnoloskoj korporaciji (CAST) koja je glavni izvodac nacionalnog svemirskog programa.

Ovaj projekt bi mogao donijeti otprilike deset milijardi dolara za Kinu, objavio je drzavni list Science and Technology Daily, pozivajuci se na misljenje strucnjaka.

U izvjestaju o razvoju svemirskog prostora oko Zemlje i Mjeseca, Veimin je rekao da ovo polje ima ogroman ekonomski potencijal i stoga bi Zemlja trebalo da prouci pouzdane i jeftine avionske transportne sisteme izmedu nase planete i njenog satelita.

Kina planira do 2030. da osigura osnovnu tehnologiju potrebnu za ovaj projekt, dok se kljucna tehnologija ocekuje do 2040. godine.

“Do sredine stoljeca Kina bi mogla uspjesno da uspostavi svemirsku ekonomsku zonu”, rekao je Veimin.

Vise detalja o tome kakvu trgovinu Kina zeli uspostaviti izmedu Zemlje i Mjeseca nije poznato.

Kina posljednjih godina ubrzano razvija svoj svemirski sektor i proucava Mjesec. Privatna kompanija i-Space (poznata i kao Peking Interstellar Glory Space Technology) u julu je lansirala raketu, sto je bila prva uspjesna orbitalna misija kineske komercijalne svemirske industrije. Prosle godine Kina je lansirala svoju sondu Chang 4 i uspjesno je spustila svoj lunarni rover na Mjesec.

ISPROVOCIRAN

Knjiga starijeg sina Donalda Trampa koju predstavlja kao “knjigu koju ljevicarska elita ne zeli da procitate” izlazi danas, potvrdujuci da je vatreni i vrlo provokativni branilac svog oca.

Knjiga pod naslovom “Triggered: How the Left Thrives on Hate and Wants to Silence Us” (Isprovociran: Kako se ljevica hrani mrznjom i zeli da nas ucutka”, od oko 300 strana pocinje namjerno polemickim rijecima.

Donald Tramp mladi je posvetio djelo “jadnicima”, u aluziji na nezgodan izraz Hilari Klinton, Trampove protivkandidatkinje na predsjednickim izborima 2016, koja je nazvala Trampove birace “bandom jadnika”.

Sin americkog predsjednika poziva “ubijedjene ljevicare ili one koji su zedni socijalne pravde” da odmah bace knjigu ili da traze od svojih vegan restorana da od nje prave jelovnike.

Knjigu koju je objavio konzervativni izdavac Center strit (Centre Street), danas je bila na trecem mjestu po prodaji na Amazonu, posto je juce preko Tvitera predsjednik poslao promotivnu poruku.

Poznat po svojim zestokim napadima na medije 41-ogodisnji Donald mladi, koji je ostao u Njujorku sa bratom Erikom da vodi poslove svog oca kada je on presao u Bijelu kucu, optuzuje drustvene mreze da zele da cenzurisu njega i sve konzervativce.

“To se svodi na potpuno ukidanje slobode izrazavanja, ne mozemo nastaviti to da dozvoljavamo”, pise on.

U danasnjem intervjuu za Si-Bi-Es (CBS) on je rekao da se uzdrzavao i da je tekst mogao da bude mnogo zapaljiviji.

On je takode rekao da se mnogi sa obe strane politickog spektra trude da iskoriste predsjednistvo njegovog oca.

“Ima mnogo ljudi u Bijeloj kuci koji ne sluze njegovim interesima jer ne rade sta on zeli, rade ono sto misle da je najbolje za sopstvenu buducnsot”, rekao je Donald Tramp mladi.

Stariji Trampov sin koji vec mjesecima obilazi zemlju da podrzi svog oca rekao je da je pocela da mu se dopada politika i ne iskljucuje da bi mogao da udje u politiku jednog dana.

“Ne iskljucujem nista. Volim dio kampanje… volim da stupam u kontakt sa pravim ljudima i da vidim kako politika mog oca utice na njihove zivote. Ali ne znam, u ovoj fazi mog zivota, da li bih volio to da radim cijeli dan”, rekao je on za CBS.

UPOZORAVA 11.000 NAUCNIKA

Covjecanstvo je pred “klimatskom krizom” pise u dramaticnom upozorenju 11.000 naucnika iz 153 zemlje, uz poziv da se klimatska kriza ublazi i preokrene, prenio je danas tehnoloski americki sajt CNET.

Medunarodni savez naucnika i istrazivaca upozorava da covjecanstvu prijeti “neizreciva patnja” ukoliko znacajno ne poboljsa zastitu svoje planete. Upozorenje, objavljeno u utorak u casopisu “BioScience”, rezimira veci dio naucnih istrazivanja tokom posljednjih 40 godina i navodi da je Zemlja nedvosmisleno pod “klimatskim udarom”.

“Udruzili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene ostrije i ubrzavaju se brze nego sto su naucnici ocekivali”, kaze Bil Ripl, profesor ekologije na Drzavnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja. “Mnogi od nas osjecaju kao da nam nestaje vremena za akciju”.

Ripl je napisao upozorenje covjecanstvu 2017. godine, koje je potpisalo vise od 15.000 naucnika, detaljno naveo stetu koju su ljudi napravili prirodnom okruzenju i zahtijevao promjene.

Azurirano upozorenje objavljeno danas, posebno je usmjereno na klimatsku krizu i objedinjuje godisnje podatke o rastu stanovnistva, gubitku sumskog pokrivaca, emisiji zagadujucih gasova koji zagrijavaju planetu i potrosnji energije u posljednje cetiri decenije. Saopstenje ukazuje na zabrinjavajuce tendencije: vecina mjera uticaja covjeka na klimatske promjene ide u pogresnom smjeru jos od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja sest medusobno povezanih koraka koji bi mogli ublaziti neke od efekata “vanredne situacije”, uz poziv na velike promjene u nacinu funkcionisanja drustva.

Prvi od sest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljenika.

Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagadivaca kao sto su metan, ugljenicna jedinjenja i hidroflurokarboni.

Treci je obnavljanje ekosistema Zemlje uz pomoc morskim grebenima, sumama, stepama i drugom, i uz sprjecavanje nestanka stanista i biodiverziteta.

Cetvrti korak je smanjenje potrosnje hrane zivotinjskog porijekla i umjesto toga ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.

Peti korak je prelazak s politike stalnog rasta BDP-a na politiku trajnog odrzivog ekosistema i poboljsanja dobrobiti ljudi.

Posljednji, sesti korak koji su predlozili naucnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovnistva svijeta u mjeri koja obezbjeduje socijalni integritet.

Te predloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naucnika iz 153 zemlje i iz mnogih naucnih disciplina – od astrofizike do neurologije. Autori su taj clanak objavili i na drustvenim medijima i direktno poslali e-postom naucnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

“Dobili smo potpise podrske od sirokog spektra naucnika sto vjerovatno odrazava da su i oni svjedoci uticaja promjene klime na biljke, zivotinje i ekosisteme koje proucavaju”, rekao je Tomas Njusom, ekolog sa Univerziteta u Sidneju i koautor dokumenta.

Medutim, pise CNET, nije sve ruzno i turobno: kao ohrabrujuci znak da se “tok okrece” autori isticu nedavno naglo jacanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike. Izgleda i da neki podaci nagovjestavaju da stanje takode ide u pozitivnom pravcu. Autori prenose da se globalna stopa plodnosti usporava, a potrosnja elektricne energije od sunca i vjetra raste, ali primjecuju da se cak i ti elementi prakse ponovo preokrecu u suprotnom smjeru.

Hitna reakcija, zakljucuju autori, donece covecanstvu mnogo vece blagostanje nego sto se moze postici “radeci kao obicno”.

CNET pise da se dosad nekoliko fraza koristilo za opisivanje zagrijavanja Zemlje. Pocelo se s “globalnim zagrijavanjem” i preslo se na “klimatske promjene”. U novije vrijeme autori i publikacije koriste termin “klimatska kriza”. Situacija je, po posljednjim podacima, toliko teska da je covjecanstvu sada, u kriticnoj fazi, sve teze da preokrene sudbinu.

Zato se na mnogo mjesta i nivoa – od lokalnih savijeta do cijelih zemalja, sirom svijeta, proglasava “klimatska vanredna situacija”. Neznatna promjena izraza je uvjerljiva i mogla bi nadahnuti poziv na akciju.

Deklaracije – upozorenja smatraju se prvim korakom da bi se reklo: “Treba da ucinimo vise” kako bi se zaustavili i potom ponistili efekti klimatskih promjena, uz poziv drzavama i kreatorima politike da zauzmu odlucniji stav.

U maju 2019. Parlament Velike Britanije je proglasio “klimatsku krizu” u toj zemlji, prvoj u svijetu koja je to ucinila. U SAD je jula ove godine, troje senatora podrzalo zahtjev da se to ucini i u SAD.

Novi rad koalicije naucnika i istrazivaca se pridruzuje nizu zahtjeva za akciju da bi se zaustavio stetan uticaj promjene klime, ali oni ne nude spisak rjesenja.

Umjesto toga, rekao je Ripl, upozorenje naucnika i “sest predlozenih medupovezanih tacaka trebalo bi da budu osnova za hitno pokretanje, upravo sada, mnogo sire rasprave o tome kako se borimo protiv promjene klime”, prenio je CNET.

MICROSOFT

Sve veci broj manjih kompanija usvaja koncept cetvorodnevne radne sedmice, a najnoviji rezultati testiranja te ideje u Microsoftu (MSFT) sugerisu da bi ona mogla funkcionisati i za vece kompanije.

Microsoft je ljetos u Japanu predstavio projekt pod nazivom “Izazov radnog zivota”, tokom kojeg je u toj zemlji svakoga petka u avgustu zatvorio svoje kancelarije i dao svim zaposlenima dodatni slobodni dan u sedmici.

Rezultati su bili izuzetno ohrabrujuci. Naime, iako je kolicina vremena provedenog na poslu drasticno smanjena, produktivnost je porasla za gotovo 40 odsto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pise CNN.

Osim sto su smanjili radne dane, menadzeri su u tom periodu apelovali na zaposlene da skrate vrijeme koje provode na sastancima, predlozili su da oni traju najvise pola sata i da manje odgovaranju na elektronsku postu.

Dodatno, kompanija je u tom periodu ustedjela na drugim resursima, poput elektricne energije.

Microsoft planira pri kraju ove godine da izvede jos jedan takav eksperiment u Japanu. Planira da trazi od zaposlenika da smisle nove mjere za poboljsanje ravnoteze izmedu radnog zivota i ucinkovitosti.

Inicijativa ove kompanije dolazi u vrijeme kada se Japan vec dugo bori s tmurnom, a u nekim slucajevima i kobnom, kulturom prekomjernog rada. Problem je tako ozbiljan, da u zemlji postoji za njega i naziv – karosi; koji zapravo znaci smrt od prekomjernog rada, bolesti izazvanih stresom ili teskom depresijom.

NOVI METOD

Kineske vlasti odobrile su novi lijek za lijecenje Alchajmerove bolesti, a radi se o prvom odobrenom novom lijeku u zadnjih 17 godina koji ima potencijal za lijecenje ovog kognitivnog poremecaja.

Lijek Oligomannate temelji se na morskim algama, a moze se koristiti za lijecenje blage do umjerene Alchajmerove bolesti, navodi se u izjavi kineske agencije za sigurnost ljekova. Odobrenje je, medutim, za sada jos uvijek uslovno, odnosno lijek je pod strogim nadzorom i moze se povuci s trzista u slucaju bilo kakvih opasnih nepredvidenih nuspojava, pise CNN.

Ljekovite morske alge

Lijecnicki tim koji stoji iza ovog novog preparata, koji predvodi Geng Meiyu s Medicinskog instituta Kineske akademije nauka, saopstio je kako ih je za istrazivanje ljekovitih svojstava morskih algi nadahnula cinjenica da ljudi koji ih konzumiraju imaju malu ucestalost pojave Alchajmerove bolesti.

Efikasnost lijeka potvrdena je tokom klinickog ispitivanja koje je sprovela farmaceutska kompanija Green Valley sa sjedistem u Sangaju. Testiranja su sprovedena na 818 pacijenata i pokazalo se da Oligomannate moze statisticki da poboljsa kognitivne funkcije osoba oboljelih od Alchajmera za samo samo cetiri sedmice.

Alchajmer glavni uzrocnik demencije

“Ovi rezultati unapreduju nase razumijevanje mehanizama koji igraju vaznu ulogu u razvoju ove bolesti i koji ukazuju na to da razvoj buducih terapija treba usmjeriti na “mikrobiom crijeva”, rekao je neurolog Filip Seltens iz kompanije Green Valley.

Smatra se da Alchajmerova bolest, koja pocinje gubitkom pamcenja, a eskalira do teskog ostecenja mozga, uzrokuje 60 do 70 odsto slucajeva demencije sirom svijeta. Od demencije globalno oboli oko 50 miliona ljudi.

PET GODINE RANIJE

Novi test krvi moze da detektuje rak dojke pet godina prije pojave prvih klinickih simptoma bolesti, kazu naucnici.

Test, koji identifikuje reakciju imunog sistema tijela na proteine koje proizvode celije raka, mogao bi biti dostupan u naredne cetiri godine.

Celije raka proizvode proteine zvane antigene koji teraju organizam da pravi antitela protiv njih poznata kao autoantitijela, javlja “Skaj njuz”.

Naucnici sa Univerziteta Notingem razvijaju test koji ce da identifikuje reakciju sistema imuniteta na antigene povezane sa tumorom, jer su oni dobri pokazatelji bolesti raka.

Oni su razvili takozvane panele antigena povezanih sa rakom dojke kako bi detektovali da li u tijelu postoje autoantitijela protiv njih u uzorku krvi uzetom od pacijenata.

Naucnici su utvrdili da je moguce detektovati autoantitijela protiv velikog broja antigena i do pet godina prije pojave prvih klinickih simptoma tumora.

POPULARNO JELO

Sirom svijeta 3. novembar obiljezava se kao Medunarodni dan sendvica.

Mnogima je poznata prica o istoriji sendvica, koji se povezuje s Dzonom Montagjuom, covjeka s titulom cetvrti grof od Sendvica, sto je bila plemicka titula uspostavljena u 17. vijeku u Engleskoj.

Montagju je bio aristokrat poznat i po tome sto je volio kartati.

Mnogi istoricari vjeruju da je upravo on bio prvi koji je narucio meso medu dvije kriske hljeba, a kako bi mu ruke bile ciste i slobodne za kartanje.

Kada su to drugi culi, i oni su poceli narucivati hranu “istu kao kod Sendvica”, sto je na kraju ostalo samo “sendvic”.

Grofu Sendvicu do danas nije osporen taj patent, iako istoricari smatraju da je vjerovatnije da je do otkrica sendvica ipak doslo u kabinetu tokom dugih sati prekovremenog vrednog rada, a ne u porocnoj zabavi.

Danas je sendvic jedno od najpopularnijih jela na svijetu, a jedna od najboljih stvari je sto ga je moguce napraviti brzo i po vlastitom receptu, uz vlastiti izbor sastojaka.

ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Planinarenje u nekim djelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naucnici i strucnjaci. Globalno zagrijavanje na Alpima stanjilo je ledeni i snijezni pokrivac sto rezultira cestim odronima kamenja i klizistima, prenosi BBC.

Otapanje lednjaka takode je povecalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napusteni ili izmijenjeni zbog povecanih rizika, a na nekim lokacijama penjacke sezone su se promijenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mon Blana pokazala je brojne promjene. Gotovo svi “plan puta” za tu regiju pogodeni su promjenama od 1970-ih, a nekoliko uspona vise i ne postoji. U casopisu Arktik, Antarktik and Alpine Research, Zak More sa univerziteta Grenobl Alpe pise: “Stavise, razdoblja u kojima se po tim planovima puta moze penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom ljeta postala su teze predvidljiva, a razdoblja optimalnih uslova pomakla su se prema proljecu i jeseni jer su rute postale opasnije i tehnicki izazovnije”.

Istrazivanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mon Blana, a koje je sproveo francuski tim, pokazalo je znatnu degradaciju vjecnog leda izmedu 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena.

“Mnogi od tih uspona postali su izuzetno opasni”, napisao je nedavno Florijan Riter sa univerziteta u Becu u casopisu BioOne Complete.

“Brojni tradicionalni usponi po ledu u istocnima Alpima jako su pogodeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz granicnih ledenih zona tokom kasnog ljeta i jeseni”.

Analiza vodica za planinare u svajcarskim Alpima potvrduje te promjene.

“U vodicima za alpiniste brojne generacije penjaca biljezile su opasnosti koje prijete na citavom planinskom masivu”, kaze koautor istrazivanja Arno Treme, geograf sa univerziteta Vageningen u Holandiji.

“Najstariji vodic, od vise desetina koriscenih u istrazivanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogucilo da pratimo promjene u daljem razdoblju i povezemo ih s klimatskim promjenama”.

U proteklih 10 godina mreza bezicnih senzora na Materhornu salje podatke o uslovima na liticama, vjecnom ledu i klimi.

“Na temelju podataka koje primamo, vidimo da je tempo promjena prilicno brz”, kaze Jan Betel, naucnik iz Ciriha koji vodi program pracenja.

“Kao rezultat toga na neka se mjesta vise ne mozemo uspeti”.

Strucnjaci i vodici kazu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traze prilagodavanje.

“Odroni kamenja postaju najveci izazov”, kaze predsjednik medunarodne federacije udruzenja planinskih vodica Kristijan Tromsdorf.

“Uticaj izmijenjene klime je razlicit – na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne”.

Iako je na podrucju Himalaja sprovedeno malo studija, u tom pogledu planinski vodici kazu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stene posebno opasan.

“To postaje poput nosenja visokih stikli na mramornoj povrsini”, kaze Sering Pande Bote, potpredsjednik nepalskog udruzenja planinskih vodica i dodaje da vodici uocavaju i sve vecu opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore, zbog cega se pukotine ispod povrsine prosiruju.

POSLUSAJTE

Nakon skoro godinu od izlaska posljednjeg singla, Dua Lipa je objavila novu pjesmu “Don’t Start Now” (Ne pocinji sada).

Ova talentovana britanska pop pjevacica originalno dolazi iz svijeta mode, ali muzika je u njenom zivotu uvijek bila prisutna. S vremenom je to interesovanje postalo prioritetno u njenom profesionalnom zivotu i od Lipe za kratko vrijeme napravilo buducu pop zvijezdu.

Njen album prvjenac iz 2017. godine svijetu je predstavio elektro pop pjevacicu, vec priznatu od strane londonske klupske underground populacije. Singlovi: “Be The One”, “Last Dance”, “Lost In Your Light”, “New Rules”, “IDGA”; saradnje sa Silk City (“Electricity”) i Calvinom Harrisom u hit singlu “One Kiss” dosezali su vrhove evropskih top lista. Pjesma “New Rules” otvorila joj je vrata americkog trzista dostigavsi sesto mjesto Billboardove “Hot 100” liste. Dosadasnju karijeru Dua Lipa je krunisala dobijenim Gremi i Brit muzickim nagradama.

Pred sam kraj ove godine Dua Lipa se oglasila potpuno novom pjesmom pod nazivom “Don’t Start Me Now”, najavljujuci zvucnu i vizuelnu transformaciju: “Odlucila sam prvo da objavim ovu pjesmu kako bih zatvorila jedno poglavlje svog zivota i zapocela drugo. Novi period sa novim zvukom! Pjesma govori o zelji da se ide dalje bez zaustavljanja”.

Singl “Don’t Start Now” je odlican disco hit koji predstavlja novi imidz Dua Lipe, koja ce sigurno ponovo fascinirati publiku.

NJEMACKA

Da li ste se zapitali koliko vremena dnevno koristite mobilni telefon? Kristijan Montag, profesor psihologije na univerzitetu Ulm u Njemackoj, tvrdi da je rijec o dva i po sata.

“To vodi ka nizoj produktivnosti rada, a najvise vremena provodimo na Fejsbuku, Instagramu i drugim drustvenim mrezama”, kaze Montag.

On smatra da su ljudi u strahu od toga da nesto vazno ne propuste i zato cesto koriste “pametne sprave”. Da bi se to sprijecilo najbolje bi bilo da se postave vremenska ogranicenja za koriscenje mobilnih telefona u kancelariji.

Strucnjaci savjetuju da se tokom radnog vremena iskljuce obavjestenja koja stizu na mobilni, a da na privatne mejlove i poruke treba odgovoriti samo ako je nesto hitno.

  • Nedović: Rama i Vučić žele region u "predsoblju" Evrope, Đukanović dio njihovog pakta
    on 28/02/2026 at 17:44

    Poslanica Pokreta Evropa sad, Jelena Nedović, komentarisala je zajedničku izjavu predsjednika Srbije, Aleksandar Vučića i premijera Albanije, Edija Rame, koji su kazali da se zalažu za integraciju u Jedinstveno tržište i Šengenski prostor onih zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU) koje ispunjavaju uslove, umjesto punopravnog članstva u tom bloku.

  • Vojinović: Ako zakon važi za sve, onda važi i za "prvu familiju"
    on 28/02/2026 at 14:22

    Sramota je da u zemlji koja je preživjela bolne bezbjednosne izazove, brat bivšeg premijera drži arsenal nelegalnog oružja. Ako zakon važi za sve, onda mora važiti i za “prvu familiju”. To stoji u saopštenju poslanice Demokratske Crne Gore, Anđele Vojinović, povodom slučaja hapšenja biznisme Aca Đukanovića.

  • (VIDEO) Nikolić: Civilizovani smo i pristojni, ali ćemo braniti Crnu Goru
    on 28/02/2026 at 12:57

    Poslanik Demokratske partije socijalista, Andrija Nikolić, kazao je, povodom jučerašnjeg incidenta u Skupštini Crne Gore, da to što su u DPS-u civilizovani i pristojni ljudi, ne znači da nijesu spremni da brane Crnu Goru i njene vitalne nacionalne interese.

  • Omeragić podnio ostavku na mjesto konzula, nastavlja kao poslanik
    on 28/02/2026 at 11:46

    Adel Omeragić podnio je ostavku na mjesto konzula Crne Gore u Njujorku i najavio da će svoj politički angažman nastaviti u Skupštini Crne Gore kao poslanik Bošnjačke stranke.

  • Vučurović: Među oružjem u kući Đukanovića nađeno i nešto sa potpisom 24. oktobra 2015., ispitati ima li veze sa razbijanjem protesta
    on 28/02/2026 at 10:34

    Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović u izjavi za RTCG rekao je da je vrlo interesantno da se među oružjem koje je pronađeno juče u kući Aca Đukanovića u Nikšiću, nalazi nešto sa potpisom 24. oktobra 2015. kada su održani protesti Demokratskog fronta u Podgorici.

  • Potvrđen sporazum o energetici sa UAE, bivšim radnicima 12.000 u pet rata
    on 27/02/2026 at 22:17

    Skupština je večeras usvojila Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu. Većinom glasova, usvojen je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da je Skupština u ovom mjesecu usvojila 24 akta.

  • Mandić: Skupština 6.marta o zakonima o ANB i unutrašnjim poslovima
    on 27/02/2026 at 21:27

    Predsjednik parlament Andrija Mandić rekao je da su odlučili da zakažu za 6. mart sjednicu na kojoj će se raspravljati o izmjenama zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima. Mandić je rekao da je to mjera kompromisa, i pokazuje odgovoran odnos. Kako je rekao, većina je pokazala širinu i odgovornost prema onome što je tražila parlamentarna manjina.

  • Živković: Ako bude glasanja napustićemo Odbor za izbornu reformu
    on 27/02/2026 at 20:44

    Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na konferenciji za novinare u Skupštini Crne Gore kazao je da opozicija želi da sučeli stavove o zakonima o ANB-u i o unutrašnjim poslovima, a da vlast želi na prečac da da pretvori Crnu Goru u policijsku državu. Najavio je izlazak DPS-a iz Odbora za izbornu reformu, a ako se nastavi zloupotreba Skupštine od strane većine blokiraće i rad parlamenta.

  • Anđušić: Vlast pokušava da usvoji zakone na brzinu i bez rasprave
    on 27/02/2026 at 18:34

    Poslanik DPS Mihailo Anđušić ističe da se prijedlozima izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i ANB Crna Gora se želi pretvoriti u policijsku državu uz brutalnu zloupotrebu sektora bezbjednosti od strane političkih partija.

  • Camaj u Budimpešti: Crna Gora ostaje čvrsto posvećena članstvu u EU do 2028.
    on 27/02/2026 at 15:44

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj rekao je da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da do 2028. godine postane članica Evropske unije, naglašavajući da je evropski put strateški prioritet države i izraz volje ogromne većine građana.