NADMETANJE U ULCINJU

Predstavnica Meksika Alesandra Diaz pobjednica je svjetskog takmicenja ljepote, koje se odrzalo u Ulcinju, “Miss Globe”. Predstavnica Crne Gore, 21-godisnja Martina Bozinovic osvojila je titulu “mis turizma”.

Prva pratilja meksicke ljepotice je mis Trinidada i Tobaga, a za njom slijede ljepotice iz Filipina, Kanade i Ceske. Titulu najfotogenicnije misice odnijela je predstavnica Sjeverne Makedonije, mis kosmopoliten je Albanka Klea Busi, dok je mis interkontitental osvojila Australijanka.

Na takmicenju su se nadmetale ljepotice iz vise od 50 zemalja.

Tokom boravka u nasoj zemlji, one su posjetile Podgoricu, Tivat, Bar, Kotor i Cetinje, a sve u cilju promocije turistickih potencijala.

Predstavnica Crne Gore, 21-godisnja Martina Bozinovic ranije je za Portal RTCG kazala da su djevojke najvise bile odusevljene Tivtom i Portom Montenegrom, ali i Cetinjem.

“Osjecam neku vrstu odgovornosti zbog uloge domacina. Iz tog razloga lakse mi je bilo prosle godine na takmicenju “Miss Tourism World” u Kini”, kazala je kroz osmijeh Martina, navodeci da ne razmislja o pobjedi, vec samo da predstavi nasu zemlju na najbolji nacin.

PODACI NASA

Prema podacima NASA, tokom proteklih godinu dana Zemlji se priblizilo oko hiljadu asteroida, ali su svi prosli pored planete na bezbjednom rastojanju.

Godisnje, u prosjeku, sedam svemirskih tijela stigne do Zemljine povrsine. Ona ne izazivaju ozbiljna razaranja, ali mogu da izazovu strah, kao u slucaju Celjabinskog meteorita. Tokom nama poznate geoloske istorije, bilo je manje od deset katastrofalnih sudara Zemlje sa asteroidima.

Pod ledenim pokrovom Antarktika, u oblasti Vilksove zemlje, nalazi se ogroman krater precnika oko 500 kilometara. Americki naucnici su 2009. godine, na osnovu analize podataka sa satelita “Grejs”, zakljucili da je rijec o krateru koji se obrazovao u sudaru svemirskog tijela i Zemlje, pise Sputnjik.

Prema procjenama strucnjaka, to se dogodilo prije oko 250 miliona godina, sto se poklapa sa najvecim masovnim pomorom na Zemlji – permskim (poslednji period paleozoika).

Tada je nestalo 96 odsto morskih i 73 odsto kopnenih kicmenjaka. To je jedini put u istoriji nase planete kada je doslo i do masovnog izumiranja insekata: nestalo je gotovo 83 odsto vrsta iz te klase.

Zivotinje, medutim, nisu uginule momentalno. Prema istrazivanju Masacusetskog univerziteta, izumiranje je trajalo oko 60.000 godina.

Kineski naucnici, ipak, smatraju da je taj period bio znatno kraci i da je 90 odsto vrsta nestalo tokom nekoliko hiljada godina. Uzroci su bili vulkanska zima, efekat staklene baste i povecanje kiselosti okeanske vode – rezultat naglog povecanja vulkanske aktivnosti na teritoriji danasnjeg Sibira.

Postoje, naravno, i alternativne teorije o masovnom izumiranju tokom perma: iznenadna eksplozija metana, promena hemijskog sastava morske vode, pa cak i pad drugog asteroida – na teritoriji danasnje Australije.

Nestanak dinosaurusa

Mnoge vrste dinosaurusa takode su mogle da nestanu sa Zemlje zbog ogromnog asteroida koji je pao prije 66 miliona godina na poluostrvo Jukatan, u savremenom Meksiku. Tada je na tom mjestu bilo more duboko najmanje 30 metara.

Prema istrazivanju medunarodne grupe naucnika, udar asteroida o morsko dno bio je uporediv sa eksplozijom deset atomskih bombi. Mocni cunamiji visoki po nekoliko stotina metara pogodili su kopno. Zapalile su se sume, a pozari su se sirili hiljadama kilometara.

Iz stena u koje je udario asteroid isparili su minerali koji sadrze sumpor, zbog cega se u atmosferi naslo najmanje 325 milijardi tona te supstance. To je izazvalo globalno zahladenje.

Dinosaurusi, leteci gusteri, brojni mekusci i mnoge druge zivotinjske vrste nisu prezivjele tu kataklizmu. Uginulo je 16 odsto porodica morskih zivotinja, kao i 18 odsto porodica kopnenih kicmenjaka.

Pre oko 34 miliona godina planeta je ostala bez 15 odsto svih vrsta zivotinja. U okeanu je izumrlo najvise drevnih vrsta kitova, a na kopnu je katastrofa najvise pogodila kopitare.

U knjizi Sergeja Visnjevskog iz Instituta za mineralogiju i petrografiju Ruske akademije nauka navedena je hipoteza o tome da je izumiranje bilo rezultat naglog zahladenja, izazvanog padom dva asteroida odjednom: u Sjevernoj Americi i u Sibiru.

Analiza stijena iz tog geoloskog perioda je pokazala da su u pocetku srednje godisnje temperature rasle, a da je zatim doslo do jakog zahladenja. Vremenski se ono poklapa sa padom asteroida.

Prema misljenju geologa sa univerziteta u Kaliforniji i Teksasu, poslije udara nebeskih tijela o Zemlju, zbog ogromne kolicine prasine, atmosfera je postala manje prozracna za sunceve zrake, zbog cega je doslo do globalnog zahladenja. Nisu sve zivotinje mogle da se prilagode nagloj promeni klime, sto je dovelo do njihovog izumiranja.

Nebeska platina

Jedno od posljednjih velikih izumiranja dogodilo se prije oko 13.000 godina. Tada je planeta zauvjek ostala bez mamuta, velikih bizona i gigantskih lenjivaca. Jedan od razloga je ledeno doba, za koje se zna na osnovu analize ledenih jezgara Grenlanda.

Americki naucnici su 2007. godine iznijeli hipotezu da je ledeno doba rezultat pada asteroida ili komete na Zemlju. Dvanaest godina kasnije to je potvrdeno, i to na osnovu proucavanja koncentracije platine na nekoliko tacaka planete. Stvar je u tome sto ovaj metal u velikim kolicinama sadrze meteoriti: ako ga ima mnogo u stenama, moze se govoriti o kosmickom udaru.

Strucnjaci su pronasli sloj sa povisenim sadrzajem platine u Juznoj Africi, na Grenlandu, u Zapadnoj Aziji, Juznoj i Sjevernoj Americi i u Evropi. Svi slojevi su datirani na isti period — prije 12.680 godina.

FAIK

Zanatlija Faik Unaler vec sest decenija s istom ljubavlju radi u svojoj radionici u centru turskog grada Akhisara i proizvodi male kocije i konjska kola koja krase dvorista u svim dijelovima te zemlje, ali i sire, pise Anadolija.

Unaler je kao 13-godisnjak poceo da radi kao segrt u zanatskoj radnji u kojoj su se pravila konjska zaprezna kola, a deset godina kasnije je stekao titulu majstora i otvorio je vlastitu radionicu.

Vec dvije i po decenije Unaler je u penziji, ali i dalje radi u radionici i u tome ga nije omela ni cinjenica da su kocije i zaprezna kola odvec prevazidena u svakodnevnom zivotu ljudi.

“Zao mi je sto zanatske rukotvorine vise nijesu interesantne mladim. Odlucio sam se za pravljenje minijaturnih i ukrasnih kocija kako bi ocuvao ovu tradiciju i ljepotu”, kazao je Unaler.

Unaler je kazao da ima dosta narudzbi iz cijele Turske, a da mu je potrebno 15 dana da bi napravio jednu minijaturnu kociju.

“Najtezi dio posla je odrzati obecanje koje dam musteriji. Kvalitet i rok isporuke koji obecam su mi uvijek bili neka vrsta pritiska koji me tjerao da stalno ucim i budem sve bolji u svom poslu. To je i danas slucaj kada imam 73 godine”, kazao je Unaler.

Na pitanje do kada namjerava da radi, Unaler je kazao da ce raditi sve dok bude zdrav.

“I kada bih htio ne mogu ostaviti posao. I sada sanjam posao i u snu mjerim promjer tockova i dizajniram kocije. To je jednostavno posao moj nacin zivota”, zakljucio je Unaler.

OBAVILE RUTINSKU POPRAVKU

Prvi put u istoriji ljudskih misija u svemiru, dvije astronautkinje izasle su u svemirsku setnju da bi obavile rutinsku popravku na Medunarodnoj svemirskoj stanici.

Astronautkinje NASA-e Kristina Kouk i Dzesika Meir pocele su misiju standardnom bezbjednosnom provjerom svojih odijela, prije nego sto su izasle u slobodan prostor, pise Glas Amerike.

Prva svemirska setnja dvije astronautkinje bila je zakazana za mart ove godine, ali je otkazana, jer je NASA imala samo jedno odijelo u velicini “M”.

Kouk, inzenjerka elektrotehnike, pomogla je da se u prethodnih nekoliko mjeseci napravi odijelo odgovarajuce velicine za Dzesiku Meir.

NASA je saopstila da je prva setnja u svemiru sa dvije astronautkinje znacajan korak vrijedan pomena i slavlja, dok se agencija sprema za povratak covjeka na mjesec do 2024. u okviru programa “Artemis”. U toj istrazivackoj misiji po prvi put bi na povrsinu Mjeseca trebalo da se spusti i astronautkinja.

Ovo je prva misija na orbitalnoj stanici za obje astronautkinje, a Kouk ce postaviti rekord za najduzi boravak na svemirskoj letjelici kada je rijec o zenama, jer bi po zavrsetku misije trebalo da ima ukupno 328 dana u svemiru.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

OBILAZE CRNU GORU

Ljepotice iz vise od 50 zemalja, medu njima i predstavnica Crne Gore, koje ce se takmiciti za krunu “Miss Globe 2019” posjetile su danas Radio-televiziju Crne Gore (RTCG).

Domacin manifestacije “Miss Globe” ove godine je Crna Gora, finale ce se odrzati u Ulcinju 21. oktobra, uz direktan prenos na TVCG.

Tokom boravka u nasoj zemlji, predstavnice zemalja ucesnica su prije Podgorice posjetile Tivat, Bar, Kotor i Cetinje, a sve u cilju promocije turistickih potencijala.

Predstavnica Crne Gore 21-godisnja Martina Bozinovic nam je otkrila da su djevojke najvise bile odusevljene Tivtom i Portom Montenegrom, ali i Cetinjem.

“Osjecam neku vrstu odgovornosti zbog uloge domacina. Iz tog razloga lakse mi je bilo prosle godine na takmicenju “Miss Tourism World” u Kini”, kaze kroz osmijeh Martina, navodeci da ne razmislja o pobjedi, vec samo da predstavi nasu zemlju na najbolji nacin.

Jedna od djevojaka koja je odusevljena Crnom Gorom je predstavnica Skotske Lotte Rose Middleton.

“Moj drug Marko mi je pricao o Crnoj Gori i uvjerila sam se u njenu ljepotu. Predivno je, pozeljela sam da zivim ovdje”, rekla nam je ona.

Sve ucesnice od RTCG dobile su CD grupe D-Moll i pjesme “Heaven”, koja nas je ove godine predstavljala na Eurosongu u Izraelu.

NEVENA BOZOVIC

Pop pevacica Nevena Bozovic kaze da voli da se oproba u medernom zvuku, ali se uvijek vrati na ono staro, na dobru melodiju, dobar instrument.

,,Nekada ono najjednostavnije bude najbolje”, kazala je Neven , gostujuci u Jutarnjem programu TVCG.

Nevena je prije dva dana premijerno predstavila novu pesmu pod nazivom “Sanjam”.

Uskoro ce kaze snimati i spot za tu pjesmu, a ne iskljucuje mogucnost da se to desi i u Crnoj Gori.

,,Ako se bude prica uklapala vrlo rado cu spot snimiti u Crnoj Gori”, kaze Nevena.

Ostaje vjerna ideji da pjeva ono sto sama napise i komponuje.

,,Sada me nosi taj talas da sama komponujem, vidjecu mozda i za neke druge”, navodi Nevena.

Voli da se igram i da pravi promjene u muzici koju snima, ali kako dodaje uvijek se vraca dobroj melodiji.

,,Nestrpljiva sam i ne mogu da cekam dugo da objavim album. Ne bih mogla da cekam godinu da ne objavim nista”, istice Nevena.

U planu ima snimanje dueta, a radi i na pripremi koncerta, koji ce biti predstavljen u svim gradovima.

,,Matrica i pjevanje na playback mi nijesu zanimljivi”, zakljucila je Nevena.

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Leonardo da Vinci je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduzi na svijetu – 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inzenjeri Instituta za tehnologiju Masacusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspjesan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Medunarodnog udruzenja za skoljkaste i prostorne strukture, prosle nedjelje u Barseloni, u Spaniji, navodi se u saopstenju univerziteta.

Da Vinci je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vincijev predlog nije prosao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseci most s kablovima.

Ali, inzenjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vincijevoj ideji i proucavali su njegov crtez, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako moze reagovati na razlicite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinci zamislio, bio sasvim novo rjesenje u poredenju s tada popularnim mostovima s polukruznim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu tezinu.

Ali, Da Vinci je predlozio spljosten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lucno i razvuceno slovo “X”, s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

“To je nevjerovatno ambiciozno”, izjavila je Karli Bast, ucesnica istrazivanja i donedavna studentkinja MIT-a. “Bio bi to most cak oko 10 puta duzi od tipicnih mostova tog vremena”.

“Ali to rjesenje je geometrijski veoma savrseno, s mnogo vise zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipicnih lucnih mostova”, dodao je Dzon Oksendorf, profesor arhitekture i gradevinskog i ekoloskog inzenjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bocnom ljuljanju od optercenja, kao i kada dode do zemljotresa, Da Vinci je nacrtao da se noseci oslonci mosta na oba kraja luka ne pruzaju upravno nanize, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti moze biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve duzine, jer drvo ne bi bilo prakticno. Istrazivaci nijesu uz skicu nasli nikakve Da Vincijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inzenjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih “3D printerom”, koji su ugradeni u model mosta dugacak 80 santimetara.

Kada su lucni kameni mostovi gradeni u starom, Rimskom stilu, koriscene su skele da se kamenje zadrzi na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, posto se u teme luka postavi srednji, “kljucni kamen”. Istrazivaci MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

“Kada smo postavljali kljucni kamen, morali smo da ga utisnemo medu ostale”, rekla je Bast. “To je bio kriticni trenutak… i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smisljeno”.

U prethodnim pokusajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vincijevog crteza – na primjer Norveska ima takav pjesacki most, korisceni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od celika ili betona.

Ali, americki istrazivaci su zeljeli da znaju da li bi Da Vincijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inzenjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vincijev most izdrzao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vincijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmasili laksi i jaci mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vincijeve ideje.

“Ono sto mozemo nauciti iz crteza Leonarda da Vincija je da je oblik gradevine veoma vazan za njenu stabilnost”, rekla je Bast. “Ne samo da je Leonardovo rjesenje strukturalno stabilno, vec je vazno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Vazno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inzenjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog”.

Oksendorf je rekao da je tim zelio da sazna da li bi Da Vincijeva ideja “zaista mogla da stoji”.

“Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo dosli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena”, rekao je on. “Malo je vjerovatno da ce takav most ikada biti izgraden zbog cijene i prakticnosti, ali to bi moglo da inspirise buduce projektante da sanjaju velike snove”, rekao je Oksendorf za CNN.

U DUBAIJU

Dubai ce od 24. do 27. oktobra biti domacin prvog globalnog izazova 2019. Globalno takmicenje u robotici ove godine okupice preko 190 zemalja u zelji da se takmice, ali i rijese problem zagadivanja okeana. Crnu Goru predstavice tim mladih ljudi koji ce predstaviti svoja rjesenja.

Ekipa mladih roboticara iz Crne Gore sastavila se da bi na najbolji nacin predstavila nasu zemlju i odgovorila ovogodisnjem izazovu – kako spasiti okean.

Ovo najuzbudjjivije svjetsko takmicenje u robotici spaja mlade ljude u zelji da pokazu svoje umijece, ali i da zajednicki dijele ideje i spremaju se za buduce izazove.

Sestaestogodisnjak Todor Capunovic, ljubav prema robotici osjetio je jos u osnovnoj skoli. Zbog uspjeha na takmicenju First Lego Liga izabran je da odgovori na izazov koji crnogorsku ekipu ceka u Dubaiju.

Aleksandar Boljevic i Komnen Kankaras odlazak u Dubai vide kao savrsenu priliku da upoznaju ljude slicnih interesovanja, da razmijene ideje i prosire znanja.

Pripreme za takmicenje bile su izazovne, ali i uzbudljive Ove godine ocekuju dobar plasman, alli i da se iz Dubaija vrate sa jos vise znanja, odgovora i motiva da nastave sa svojim radom.

Andrea Sekularac, TVCG

PRVI IZ 80-TIH

Hit pjesma americkog benda Gans en rouzes (Guns ‘n’ Roses) “Sweet Child O’ Mine” postao je prva pjesma iz 80-ih godina koja je na najpoznatijem svjetskom servisu za reprodukciju videomaterijala dostigla milijardu pregleda, pise BBC News.

Ova pjesma iz 1987. godine, koja se pojavila na debitantskom albumu grupe “Appetite for Destruction”, ove godine imala je u prosjeku 590.000 dnevnih prikaza.

To znaci da su ovi americki rokeri sada glavni bend na Jutjubu (YouTube) kada je rijec o eri 80-ih i 90-ih u ovom zanru. Naime, njihov hit “November Rain” iz 1992. takode je najgledaniji spot na Jutjubu iz posljednje decenije proslog vijeka, prenosi Klix.ba.

Axl Rose, Slash i ekipa su ocigledno jos uvijek privlacni, kako za staru publiku tako i za onu novu. Gunsi sada imaju vise od 6,7 miliona pretplatnika na Jutjubu, dok je “Appetite For Destruction” i dalje najprodavaniji americki debitantski album svih vremena, s vise od 30 miliona prodatih primjeraka sirom svijeta.

Kada je rijec o 80-im, odmah iza legendarnih Gansa nalazi se singl “Take On Me” grupe A-ha s 943 miliona pregleda, potom “Girls Just Want To Have Fun” Cyndi Lauper sa 786, “Every Breath You Take” grupe Police sa 699 te “Billie Jean” kralja popa Majkla Dzeksona 694 miliona prikazivanja.

Ovog ljeta, klasik grupe Queen “Bohemian Rhapsody” iz 70-ih postao je najstariji videozapis koji je dostigao znacajnu cifru od milijardu pregleda na Jutjubu, “Gangnam Style” je prvi spot koji je dostigao ovu cifru, a jos je spot hita “Despacito” najgledaniji od svih drugih muzickih snimaka sa 3,4 milijarde pregleda.

  • Albanski forum okuplja političke snage: Nakon ujedinjenja pozvali i ostale da se priključe
    on 30/05/2026 at 16:39

    Demokratski savez Albanaca, Albanska alternativa i Albanska nacionalna unija danas su formalno postali jedinstven subjekt - Albanski forum. Potpis na sporazum o ujedinjenju stavljen je danas na svečanoj sjednici glavnih odbora tih stranaka koja je održana u Tuzima.

  • Ne zanima me tračarenje aktuelnog predsjednika, tako ne rade ni državnici, ni Crnogorci
    on 30/05/2026 at 16:17

    Bivši predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović kratko je komentarisao nedavnu priču Jakova Milatovića o zanimanju neimenovanog predsjednika neimenovane države za istragu navodne Đukanovićeve upletenosti u šverc cigareta. Na upit Antene M za komentar te izjave, Đukanović kaže da u njoj prepoznaje "neprolazni duh SNP podmlatka", koji bi da se sveti ključnim akterima obnove nezavisnosti, zloupotrebljavajući funkciju na kojoj je baš zahvaljujući "tom istorijskom ostvarenju".

  • Nurković: Prijateljstvo Crne Gore i Kine snažan oslonac uz evropski put
    on 30/05/2026 at 16:07

    Tokom zvanične posjete Narodnoj Republici Kini, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković poručio je da prijateljski odnosi dvije države predstavljaju važan oslonac za razvoj Crne Gore, uz jasnu posvećenost evropskim integracijama. Delegacija je u Pekingu i Šandongu imala brojne sastanke sa kineskim zvaničnicima i privrednim subjektima, uz ocjenu da se saradnja može dodatno unaprijediti u oblastima infrastrukture, energetike i investicija.

  • Parlamentarna većina: Opozicija blokira EU dogovor, ugroženo 4,6 miliona eura za Crnu Goru
    on 30/05/2026 at 15:37

    Razgovori vlasti i opozicije, uz posredovanje Evropske unije, o uključivanju opozicije u proces evropskih integracija zapali su u ćorsokak, saopštila je parlamentarna većina, navodeći da nije postignut dogovor o kompromisnoj platformi. Tvrde da je opozicija pokazala nedostatak spremnosti za usaglašavanje i upozoravaju da bi zbog zastoja Crna Gora mogla ostati bez 4,6 miliona eura iz Plana rasta EU. Opozicija, koju čine DPS, URA, Evropski savez i HGI, prethodno je najavila sopstveni prijedlog platforme, ali do dogovora nije došlo.

  • Vukajlović: Penzioneri zaslužuju dostojanstven život, a ne simbolična povećanja
    on 30/05/2026 at 15:26

    Najnovije usklađivanje penzija u Crnoj Gori, koje prosječnim penzionerima donosi svega nekoliko eura mjesečno, još jednom pokazuje da rast troškova života daleko nadmašuje rast penzija. Savjetnica Predsjednika Crne Gore za održivi razvoj, Olivera Vukajlović, poručuje da su penzioneri ponovo zapostavljeni te poziva na hitnu reformu modela usklađivanja penzija kako bi se zaštitila njihova kupovna moć i obezbijedio dostojanstven život.

  • Bijelo Polje: Usvojen predlog o osnivanju JU "Avdo Međedović"
    on 30/05/2026 at 12:50

    U Skupštini Opštine Bijelo Polje usvojen je predlog da se osnuje javna ustanova "Avdo Međedović". Glasalo je 18 od 19 prisutnih odbornika, a nakon toga je data pauza.

  • Predsjedništvo Demokrata: Institucije ostvaruju istorijske rezultate u obračunu sa mafijom
    on 30/05/2026 at 08:45

    U Podgorici je održana 28. sjednica Predsjedništva Demokratske Crne Gore, kojom je predsjedavao predsjednik stranke Aleksa Bečić, a na kojoj su razmatrani aktuelni politički i društveni procesi u zemlji, sa posebnim fokusom na evropske integracije, borbu protiv organizovanog kriminala i jačanje pravne države.

  • Kreću pregovori o objedinjavanju albanskih partija, bez Zenke i Nimanbegua
    on 30/05/2026 at 06:11

    Predstavnici albanskih partija danas u 16 sati okupiće se kako bi razgovarali o inicijativi za njihovo objedinjavanje. No, kako nam je saopšteno, Forca Gencija Nimanbegua i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke neće biti dio te priče.

  • Pepić: Očekujem uvođenje prinudne uprave u Podgorici
    on 29/05/2026 at 14:08

    Ministarstvo javne uprave saopštilo je juče da je Skupština Glavnog grada, nakon podnošenja ostavke predsjednice gradskog parlamenta, u obavezi da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika. Iako je još rano prognozirati rasplet političke situacije u Podgorici, postoje mišljenja i indicije da bi u Glavnom gradu mogla biti uvedena prinudna uprava. Da je to vrlo moguć scenario, ocijenio je za Radio Crne Gore analitičar Dževdet Pepić. I dok opozicija naglašava da je upravo sve smišljeno radi uvođenja prinudne uprave, iz Pokreta za Podgoricu najavljuju poziv svim konstituentima koalicionog sporazuma kako bi se dogovorili oko pozicije predsjednika Gradske skupštine.

  • Plenković: Crna Gora najbliža EU, ali mora ispuniti uslove za poglavlje 31
    on 29/05/2026 at 13:52

    Crna Gora je realno najviše napredovala u institucionalnom procesu pregovora sa EU, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

  • Vuković: Javne finansije stabilne, inflacija pod kontrolom i rast ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori
    on 30/05/2026 at 13:21

    Crna Gora bilježi stabilne javne finansije, smanjenje sive ekonomije i rast ekonomske aktivnosti, saopštio je ministar finansija Novica Vuković na XI Međunarodnom simpozijumu računovođa i revizora. Istakao je da je inflacija vraćena pod kontrolu, dok bankarski sektor ostaje stabilan, visoko likvidan i profitabilan, uz depozite veće od šest milijardi eura.

  • Laketić: Neformalna ekonomija najveći rizik sa kojim se suočava Poreska uprava
    on 29/05/2026 at 20:35

    Neformalna ekonomija je trenutno najveći rizik sa kojim se suočava Poreska uprava, kazao je direktor te institucije Sava Laketić tokom prvog dana XI Međunarodnog Simpozijuma računovođa i revizora koji se održava u Ulcinju.

  • Đukanović: Ukoliko budemo investirali u zelenu energiju, cijena struje neće rasti
    on 29/05/2026 at 19:27

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, Milutin Đukanović, kazao je u emisiji "Okvir" da će cijena električne energije u Crnoj Gori ostati među najjeftinijima u Evropi, ukoliko budemo razvijali proizvodnju iz zelenih izvora. Takođe je istakao da je poslovna politika EPCG-a "Proizvodi gdje trošiš" pobjednik zelene tranzicije u Evropi.

  • Spajić: Ugovor o izgradnji Univerzitetske klinike u Podgorici biće potpisan naredne sedmice
    on 29/05/2026 at 14:51

    Francuske kompanije veoma su zainteresovane za ulaganja u Crnu Goru, a ugovor o relizaciji projekta od vitalnog interesa za crnogorske građane - izgradnju Univerzitetske klinike u Podgorici, sa kompanijom Bouyges biće potpisan već naredne sedmice u Crnoj Gori. To je poručeno sa današnjeg sastanka premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Saveza francuskih preduzeća (MEDEF) u Parizu, saopštili su iz Vlade.

  • Slovenija izdala sedmogodišnje obveznice u vrijednosti 350 miliona eura
    on 29/05/2026 at 12:51

    Slovenija je na tržištima kapitala izdala sedmogodišnje obveznice u ukupnom iznosu od 350 miliona eura, sa promjenjivom kamatnom stopom i rokom dospijeća 29. maja 2033. godine.

  • Monstat: Rast BDP-a u prvom kvartalu 2,6 odsto
    on 29/05/2026 at 10:52

    Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u prvom kvartalu ove godine porastao je 2,6 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Usvojen Master plan investicija: 5,75 milijardi eura za infrastrukturu do 2030.
    on 29/05/2026 at 08:54

    Vlada Crne Gore usvojila je Master plan investicija u infrastrukturu za period 2026–2030, strateški dokument kojim se definiše najveći državni investicioni ciklus u narednim godinama. Plan obuhvata projekte ukupne vrijednosti oko 5,75 milijardi eura, dok je planirana realizacija do 2030. procijenjena na oko 4,72 milijarde eura, odnosno prosječno oko 944 miliona eura godišnje.

  • Narodna banka Austrije podržava reforme CBCG
    on 28/05/2026 at 16:03

    Narodna banka Austrije /Oesterreichische Nationalbank/ (OeNB), prema riječima njenog guvernera Martina Kohera, snažno podržava Centralnu banku (CBCG), posebno u oblasti integracije finansijskog i platnog sistema, pri čemu je država pokazala jasnu posvećenost evropskom putu.

  • HE Piva slavi jubilej: I narednih 50 godina oslonac energetskog sistema Crne Gore
    on 28/05/2026 at 09:43

    Rukovodilac HE Piva Nikola Daković povodom 50 godina rada ovog postrojenja je istakao da jubilej dočekuju sa punom pogonskom spremnošću, te da su modernizacijom potrojenja obezbijedili da bude oslonac energetskog sistema Crne Gore i u narednih nekoliko decenija.

  • Apelacioni sud održao sjednicu vijeća u predmetu „Aerodromi“
    on 27/05/2026 at 09:01

    U Apelacionom sudu Crne Gore danas je održana sjednica vijeća u predmetu protiv Duška Kneževića, Marka Nikolića, Dijane Zečević i pravnog lica Atlas banka AD Podgorica, poznatom u javnosti kao slučaj „Aerodromi“.