Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
UPRKOS PANDEMIJI
Proizvođač električnih automobila Tesla uprkos pandemiji COVID-19 i ekonomskoj krizi uspio je da ostvari zaradu i prvi put u svojoj istoriji dođe do četiri uzastopna profitabilna tromjesečja, čime bi vrijednost već najvrjednije automobilske kompanije mogla biti dodatno uvećana, dok istovremeno podvlači uspjeh inovativnog pristupa iz Silicijumske doline, pišu svjetski mediji.
Uspjeh u koji su mnogi sumnjali
Četiri uzastopna kvartala s profitom, prvi put u 17-godišnjoj istoriji Tesle, važan je korak koji će osnažiti nastojanje njenog direktora Ilona Maska (Elon Musk) da utre put u doba potpuno električnih automobila, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Prkoseći pandemiji, prijetnji dugom recesijom i analitičarima s Volstrita koji su očekivali gubitak, proizvođač automobila iz Silicijumske doline je, kako ukazuje američki list, našao put, uz pomoć prodaje takozvanih regulatornih kredita, da u drugom tromjesečju ove godine dođe do 104 miliona dolara profita.
Četiri uzastopna profitabilna tromjesečja ukazuju da kompanija za električne automobile može uspjeti u onome u šta su mnogi sumnjali kada je Mask osnovao Teslu – zarađivanje novca proizvodnjom električnih automobila, ukazuje Volstrit džurnal uz objašnjenje da su električni automobili smatrani previše skupim usljed velike cijene baterija koje ih pokreću.
Put do pune godine profita nije bio lak, podvlači list. Tesla je izgubio više od 6,78 milijardi dolara od 2003. i bio je blizu finansijskog kolapsa u nekoliko prilika, kao 2018. kada je kompanija imala poteškoće da isporuči “Model 3”, kao Maskov odgovor na zaokret kompanije od proizvodnje luksuzih automobila u više mejnstrim brend. Poslije gubitke od 408 miliona dolara u drugom kvartalu 2019, došlo je do preokreta krajem te godine kako je “Model 3” podstakao rast i pošto je otvorena fabrika Tesle u Kini, kao prva u inostranstvu.
Ulazak u elitu
S profitom tokom cijele godine Tesla je na putu i da uđe u elitni indeks njujorške berze S&P 500, ukazuje Tajms (The Times).
Iako sa sadašnjom tržišnom vrijednošću od 300 milijardi dolara, vrijedi više od 95 odsto kompanija obuhvaćenih indeksom S&P 500, Tesla nije u njoj pošto je jedan od ključnih uslova za ulazak taj da kompanija ima profit u četiri uzastopna tromjesečja, objašnjava londonski list.
O ulasku Tesle u najpraćeniji američki berzanski indeks odlučivaće u septembru odbor indeksa S&P Dau Džons (Dow Jones), uzimajući u obzir i veličinu i likvidnost kompanije, ukazuje Tajms i ističe da bi proizvođač električnih automobila sa sadašnjom tržišnom vrijednošću bio u istoriji najvrednija kompanija u trenutku ulaska u S&P 500.
Ako se Tesla priključi tom indeksu, mogla bi biti povećana potražnja za njegovim akcijama, pošto će, kako navodi Tajms, veliki investicioni fondovi zasnovani na berzanskim indeksima pojuriti da uključe dionice Tesle u svoje portfolije.
Akcije Tesle u trgovanju poslije zatvaranja berze u srijedu, 22. jula, nakon objave profita porasle su za šest odsto na 1.689 dolara, dok su prije godinu dana vrijedele 233 dolara.
Tržišna vrijednost Tesle daleko je veća od vrijednosti bilo kog drugog proizvođača automobila.
“Tajno oružje” i “ekološki raj”
Za one koji sumnjaju da Tesla može opravdati svoju tržišnu vrijednost od 300 milijardi dolara, Mask je ponudio više dalekosežnih vizija, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times), ali i ukazuje da je veliki podsticaj u profitu kompanije došao od 428 miliona dolara u prihodima od prodaje regulatornih kredita.
Tesla prodaje svoje kredite nulte emisije štetnih gasova drugim proizvođačima automobila čime te kompanije izbjegavaju plaćanje ekoloških penala, objašnjava britanski list.
Alisa Altman (Alyssa) iz konsultantske kuće Pablicis sapient (Publicis Sapinet) rekla je da su takvi krediti “tajno oružje” zarade Tesle, jer prihod od “emisionih kredita” omogućava toj kompaniji da dođe do dodatnog novca na način kojim ne raspolažu drugi proizvođači.
Tesla je u srijedu takođe najavio da će napraviti drugu fabriku u SAD, a četvrtu u svijetu, u Ostinu u Teksasu, koja će prema Masku, biti “ekološki raj” za proizvodnju električnih pikapova i kamiona.
Mask je takođe obećao “potpuno samovozeće automobile” do kraja godine, dodajući da će svaki auto iz Tesline flote “odjednom” postati “pet puta vrijedniji ili tako nešto”, pošto će vlasnici moći da na dnevnoj bazi iznajmljuju svoja vozila.
Ipak, većina stručnjaka, kako ukazuje Fajnenšl tajms, sumnja da je Tesla uopšte blizu tom cilju, imajući u vidu složenost softvera, hardverska ograničenja vozila i regulatorne izazove.
Definisanje ere
Brz uspon Tesle do automobilske kompanije s najvećom tržišnom vrijednošću na svijetu mogao bi označiti novu eru za globalnu automobilsku industriju, definisanu načinom na koji Silicijumska dolina pristupa softveru, ocjenjuje Rojters (Reuters).
Dok je, kako navodi Rojters, uspon Tesle na početku iznenadio mnoge investitore, šefovi Dajmlera (Daimler), koji je vlasnik Mercedesa i koji nosi ime po čovjeku koji je izmislio moderan automobil pre 134 godine, odlučili su 2009. da kupe skoro 10 odsto udjela u Tesli, izbliza videvši kako Mask prihvata novi pristup pravljenja automobila koji je izazvao postojeći sistem.
Mlada kompanije dobila je time neophodna novac, dok su Mercedesovi inženjeri imali uvid u to kako je Mask bio spreman da lansira novu tehnologiju koja nije bile savršena, ali koje je više puta unapređuje u stilu stalnih apdejtova na pametnim telefonima. Rojters ukazuje da je Mercedes pomogao Tesli u razvoju luksuznog “Modela S” u zamjenu za pristup Teslinom sastavljanju baterija.
Dajmler je 2014. prodao svoj udio zbog sumnji da Teslin pristup može biti primenjen na industrijskom nivou, dodaje agencije, navodeći da su ljudi uključeni u Mercedesovu stranu saradnje rekli su da je kratko partnerstvo istaklo sukob stare i nove kulture inženjerstva: njemačku opsesiju dugoročnom bezbjednošću i kontrolom, i eksperimentalan pristup proizvođača iz Silicijumske doline s radikalnim razmišljanjem i inovacijama.
Tesla je postao pionir u novom pristup proizvodnji, dizajnu softvera i elektronske arhitekture koji je omogućio brže uvođenje inovacije nego kod rivala, što su, kako navodi Rojters, analitičari uporedili s Eplom (Apple).
Investitori sada favorizuju Teslin model dok industrija automobila prolazi kroz temeljne i vrtoglave promene, ističe Rojters i ukazuje da je tržišna vrijednost Tesla preko šest puta veća od Dajmlerovih 41,5 milijardi dolara, iako je sam Mercedes u prvoj polovini ove godine prodao 935.089 automobila u odnosu na 179.050 koliko je isporučio Tesla.
Dvije milijarde za Maska
Mask bi mogao da zaradi još dvije milijarde dolara nagrade u akcijama Tesle za uspjeh kompanije, piše Njujork tajms (The New York Times), uz objašnjenje da naknada Masku umnogome zavisi od Teslinih akcija čija je vrijednost skočila proteklih nedjelja.
Nagrade Masku su dogovorene, kako navodi list, u okviru neobičnog paketa kompenzacije dogovorenog 2018, prema kojem bi mogao da dobije dodatne akcije kompanije u 12 rata u zavisnosti od rezultata u postavljenim ciljevima u tržišnoj vrijednosti, prihodima i zaradi kompanije.
Mask je već ispunio jedan cilj bez uzimanju u obzir drugog tromjesečja, a ako vrijednost akcije Tesle ostane na sadašnjem nivou, mogao bi se kvalifikovati i za treću tranšu dionica do kraja godine.
Kritičari paketa kompenzacije iz 2018. postavljaju pitanje zašto je takav dogovor bio neophodan, ukazuje Njujork tajms, dodajući da je direktoru Amazona Džefu Bezosu (Jeff Bezos) nisu bili potrebni takvi paketi u vrijednosti od više milijardi dolara da se motiviše da vodi kompaniju koja je postala dominantna snaga američke privrede.
Maskov paket koji je, prema navodima Blumberga (Bloomberg), najveći korporativni paket između direktora i upravnog odbora, uključuje pravo na 20,3 miliona akcija podijeljenih u 12 rata, koji bi u slučaju ispunjenja ciljeva, osnivaču Tesle mogle donijeti više od 50 milijardi dolara.
Posljednjom nagradom od dvije milijarde dolara, Maskovo bogatstvo se, prema procjeni Blumberga, povećalo na 74 milijarde dolara.
Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
NAKON UAE
Kina je jutros krenula u svoju prvu misiju s roverom kojeg je poslala na Mars da istraži geologiju te planete.
Robot sa šest točkova je jutros lansiran sa Zemlje iz svermirske luke Venčang, a u orbitu ove crvene planete bi trebalo da stigne tek u februaru 2021.
Tianwen-1 je ime robota kojeg su poslali u svemir, a ova misija podrazumijeva i taktiku u kojoj rover neće sletjeti na površinu Marsa nakon što stigne još dva do tri mjeseca. Ova strategija će inženjerima omogućiti da ocjene atmosferske uslove na Marsu prije nego se upuste u spuštanje jer to može biti opasno, prenosi BBC.
On će sletjeti sjeverno od Marsovog ekvatora, a njegov zadatak je da prouči geologiju tog dijela – na i ispod površine, koliko je to moguće. Ova površinska istraga je samo pola misije jer će orbita planete biti proučavana i na daljinu uz pomoć svemirskog broda kojim će Tianwen-1 stići do Marsa.
Ovo je jedna od tri misije koje na Mars odlate u razmaku od 11 dana. Ujedinjeni Arapski Emirati su lansirali svoj satelit Nada prije tri dana, a za nedjelju dana će i NASA poslati gore svoj rover nove generacije Perseverance.
NAKON UAE
Kina je jutros krenula u svoju prvu misiju s roverom kojeg je poslala na Mars da istraži geologiju te planete.
Robot sa šest točkova je jutros lansiran sa Zemlje iz svermirske luke Venčang, a u orbitu ove crvene planete bi trebalo da stigne tek u februaru 2021.
Tianwen-1 je ime robota kojeg su poslali u svemir, a ova misija podrazumijeva i taktiku u kojoj rover neće sletjeti na površinu Marsa nakon što stigne još dva do tri mjeseca. Ova strategija će inženjerima omogućiti da ocjene atmosferske uslove na Marsu prije nego se upuste u spuštanje jer to može biti opasno, prenosi BBC.
On će sletjeti sjeverno od Marsovog ekvatora, a njegov zadatak je da prouči geologiju tog dijela – na i ispod površine, koliko je to moguće. Ova površinska istraga je samo pola misije jer će orbita planete biti proučavana i na daljinu uz pomoć svemirskog broda kojim će Tianwen-1 stići do Marsa.
Ovo je jedna od tri misije koje na Mars odlate u razmaku od 11 dana. Ujedinjeni Arapski Emirati su lansirali svoj satelit Nada prije tri dana, a za nedjelju dana će i NASA poslati gore svoj rover nove generacije Perseverance.
Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
NOVI PROJEKTI BPM
Poslije izvršne produkcije za Who See song “Amo Popit Po Pivo” urađen za ovogodišnju kampanju Nikšićkog Piva, Nikola Rajović i njegov BPM – Beats per Montenegro predstavljaju još dva projekta: Soul3000 i single “Stihija” i Home Vibin, video DJ projekat.
Pjesma “Stihija” je prvi single projekta Soul3000 na kome gostuje autor i producent Stefan Pantović. Soul3000 je saradnja između mladog producenta Hamida Nišića (Soulastik) i Nikole Rajovića nastala u želji da se produkuje moderan izraz kroz savremenu soul muziku. Žanrovski tu neće biti ograničenja, od trapa preko novog disco-a do electro zvuka, jer cijenimo razne muzičke pravce i pokušavamo da sve to objedinimo na neki način. “Stihija” je nastala na samom početku naše saradnje i želje da uradimo verziju odnosno remix za pjesmu “Pas odlazi u raj” Stefana Pantovića.
Pošto je nova verzija dobila svoj život i pošto smo na neki način postali opsjednuti novim vajbom, odlučili smo da remix plasiramo kao poseban projekat kako bi proširili zajedničku publiku. Singlom “Stihija” dominira opušteni ljetnji zvuk, pored introspektivnog i emotivne lirike, muzička podloga kreira specifičnu atmosferu. Moderno isproducirana ovo je pjesma urađena po svim svjetskim standardima i donosi ono sto je definisano kao good vibe ili chill vibe.
Projekat HomeVibin je nastao u karantinskom periodu godine i nastavio se u post-karantinu, bukvalno sažima solo rad u svoja četiri zida. Home Vibin su DJ setovi rađeni uživo ili snimljeni, samostalno, u kućnim uslovima bez previše tehničkih pamagala, sirovo, uz prirodno svjetlo i bez montaže. Fokus je na izboru muzike a sam izbor na kvalitetu. Kroz setove se prezentuje muzika koja, nažalost, sve manje može da se čuje u medijima.
Setovi su bogati soulom,funkom, jazzom i raznim fuzijama od organskih do elektronskih. Imamo specijalne setove gostiju: DJ Maraku-a, Peđe Radović i Dede iz Who See klape između ostalih. U vinil selekcijama su predstavljeni američki funk-fusion bend Budos Band, brazilski legendarni sastav Azymuth i kultni kompozitor library muzike, koji korijene vuče iz ovih krajeva, Janko Nilović kao i mnogi drugi…U prilici ste da vidite i čujete selekcije balkanskog jazza ili reggae-a kao i funka sa 7 singlica. Live setovi su kao rok trajanja imali svoje trajanje, setovi koji su postavljeni na YouTube, mixcloud i soundcloud su dostupni svima širom svijeta i sve to do daljnjeg. Ovo je jedan od načina osnaživanja nezavisne scene, promocije pravih vrijednosti i podrška sugrađanima i zemljancima u borbi protiv stresa u ovoj veoma izazovnoj godini.
Projekat je finansiran iz sopstvenih sredstava a sufinansiran od strane Muzičkog centra Crne Gore i Ministarstva kulture Crne Gore.
NOVI PROJEKTI BPM
Poslije izvršne produkcije za Who See song “Amo Popit Po Pivo” urađen za ovogodišnju kampanju Nikšićkog Piva, Nikola Rajović i njegov BPM – Beats per Montenegro predstavljaju još dva projekta: Soul3000 i single “Stihija” i Home Vibin, video DJ projekat.
Pjesma “Stihija” je prvi single projekta Soul3000 na kome gostuje autor i producent Stefan Pantović. Soul3000 je saradnja između mladog producenta Hamida Nišića (Soulastik) i Nikole Rajovića nastala u želji da se produkuje moderan izraz kroz savremenu soul muziku. Žanrovski tu neće biti ograničenja, od trapa preko novog disco-a do electro zvuka, jer cijenimo razne muzičke pravce i pokušavamo da sve to objedinimo na neki način. “Stihija” je nastala na samom početku naše saradnje i želje da uradimo verziju odnosno remix za pjesmu “Pas odlazi u raj” Stefana Pantovića.
Pošto je nova verzija dobila svoj život i pošto smo na neki način postali opsjednuti novim vajbom, odlučili smo da remix plasiramo kao poseban projekat kako bi proširili zajedničku publiku. Singlom “Stihija” dominira opušteni ljetnji zvuk, pored introspektivnog i emotivne lirike, muzička podloga kreira specifičnu atmosferu. Moderno isproducirana ovo je pjesma urađena po svim svjetskim standardima i donosi ono sto je definisano kao good vibe ili chill vibe.
Projekat HomeVibin je nastao u karantinskom periodu godine i nastavio se u post-karantinu, bukvalno sažima solo rad u svoja četiri zida. Home Vibin su DJ setovi rađeni uživo ili snimljeni, samostalno, u kućnim uslovima bez previše tehničkih pamagala, sirovo, uz prirodno svjetlo i bez montaže. Fokus je na izboru muzike a sam izbor na kvalitetu. Kroz setove se prezentuje muzika koja, nažalost, sve manje može da se čuje u medijima.
Setovi su bogati soulom,funkom, jazzom i raznim fuzijama od organskih do elektronskih. Imamo specijalne setove gostiju: DJ Maraku-a, Peđe Radović i Dede iz Who See klape između ostalih. U vinil selekcijama su predstavljeni američki funk-fusion bend Budos Band, brazilski legendarni sastav Azymuth i kultni kompozitor library muzike, koji korijene vuče iz ovih krajeva, Janko Nilović kao i mnogi drugi…U prilici ste da vidite i čujete selekcije balkanskog jazza ili reggae-a kao i funka sa 7 singlica. Live setovi su kao rok trajanja imali svoje trajanje, setovi koji su postavljeni na YouTube, mixcloud i soundcloud su dostupni svima širom svijeta i sve to do daljnjeg. Ovo je jedan od načina osnaživanja nezavisne scene, promocije pravih vrijednosti i podrška sugrađanima i zemljancima u borbi protiv stresa u ovoj veoma izazovnoj godini.
Projekat je finansiran iz sopstvenih sredstava a sufinansiran od strane Muzičkog centra Crne Gore i Ministarstva kulture Crne Gore.
Lanac kafića Starbaks (Starbucks) planira da do kraja ove sedmice zatvori 250 svojih objekata u Sjevernoj Americi.
Moldavija nema namjeru da se pridruži NATO-u i želi da ostane neutralna, izjavio je danas predsjednik njene vlade Vasil Tofan, odbacivški ruske tvrdnje o tome.
Ukrajina će uskoro dobiti gotovo tri milijarde eura jer je Evropski savjet odobrio osmu redovnu isplatu u okviru Instrumenta EU za Ukrajinu, objavljeno je danas na sajtu Evropske unije.
Savet EU je danas odobrio privremene mjere liberalizacije trgovine s Jermenijom kako bi podržala njenu privredu pošto je nedavno Rusija uvela trgovinska ograničenja za tu zemlju.
Građani Švajcarske će se na referendumu u nedjelju, 27. septembra, izjasniti da li žele restriktivniju definiciju neutralnosti svoje zemlje, koja bi između ostalog podrazumijevala da ne bi mogla da uvodi međunarodne sankcije zaraćenim stranama.
Opšta Bolnica u Baru je od privrednika iz Ulcinja i Bara primila donaciju vrijednu preko dvadeset hiljada eura. Riječ je o obnovi bolničkog mobilijara, kreveta, natkasni, ormara i ostalog namještaja.
Njemački policijski zvaničnik Jirgen Ebner biće novi izvršni direktor Evropske policijske agencije – Europola, u kojoj je godinama radio.
Sramotno je što američka vlada ignoriše nalog Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji boravi u Njujorku povodom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, dok palestinskim predstavnicima uskraćuje vize za učešće na zasijedanju, saopštila je organizacija Amnesti Internešenel (Amnesty International).
Savezni američki sudija rano jutros privremeno je blokirao potez predsjednika Donalda Trampa da zabrani medijskim kućama izvještavanje iz Bijele kuće i naložio da se Si-En-Enu (CNN), Em-Es-Enou (MS NOW) i Politiku ponovo dozvoli pristup.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je svom ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da su napadi Rusije i Ukrajine na trgovačke brodove u Crnom moru neobjašnjivi i da moraju da se zaustave, saopštio je njegov kabinet.
A Liga nacija - bez pobjednika u Amsterdamu
Počela nova sezone Evrolige
Prijetnje i napade na ICC, njegove zvaničnike i osoblje opisao je kao neprihvatljive
Abas, koji je rekao da se ide "ka parlamentarnim izborima 28. novembra ove godine", pod pritiskom je Sjedinjenih Američkih Država da sprovede reforme s ciljem rješavanja problema korupcije i načina upravljanja
Ćinćura (22) očekuje povratak u Jedinstvo, dok će Petranovićeva (22) od ove jeseni braniti boje kiparskog AEK-a
Studija govori o ponašanju velikih majmuna i ne dokazuje da zagrljaj automatski rješava ljudski konflikt. Ipak, pokazuje koliko bliskost, ranjivost i saradnja pripadaju prirodnoj strani društvenog života
Te sjevernokorejske vojnike nije bilo "lako zarobiti žive", napisao je Zelenski na društvenim mrežama
Vučić je na Instagramu napisao da je razgovor sa Lavrovom, na marginama 81. zasijedanja Generalne skupštine UN, bio "otvoren i sadržajan", i da je glavna tema bila "energetska bezbjednost u kontekstu opšte globalne krize u tom sektoru"
Ovogodišnja tema ukazuje na značaj pretvaranja međunarodnih pravila i politika u konkretne rezultate kroz njihovu dosljednu primjenu, tehničku pomoć, obuke i unapređenje standarda u pomorskom sektoru
Radovi na dionici Markovići – Lastva Grbaljska mogu početi prije izdavanja građevinske dozvole Pripreme obuhvataju uređenje gradilišta, pristupne puteve i prateću infrastrukturu
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović u emisiji "Argumenti" ocijenio je da su dosadašnje inicijative DPS-a za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića završene bez uspjeha i pozvao opoziciju da se fokusira na završetak evropskih obaveza, dok poslanik DPS-a Ivan Vuković tvrdi da je tokom današnjih dešavanja u parlamentu prekršen Ustav i Poslovnik Skupštine i da je riječ o ozbiljnom političkom i institucionalnom problemu.
Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević reagovao je na izjave stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjana Šareca povodom današnjih dešavanja u Skupštini, poručivši mu da "ovakvu demokratiju" kakvu predlaže Crnoj Gori sprovodi u Sloveniji, te da opozicija zna kako će dalje postupati.
Jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan poručio je stalnom izvjestiocu Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjanu Šarecu da, prema njegovoj ocjeni, Andrija Mandić iz posljednjih dešavanja neće izvući pouku kakvu Šarec očekuje, već da će zaključiti da relativizacija ratnih zločina i genocida u Srebrenici nije prepreka da ostane na funkciji predsjednika Skupštine.
Italija je jedan od naših ključnih evropskih partnera, a naše odnose želimo dodatno da osnažimo kroz konkretne investicije, snažnije ekonomsko povezivanje i nove prilike za naše privrede, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar, Nik Đeljošaj.
Šest američkih kompanija iskazalo je interesovanje za učešće u razvoju Jadransko-jonskog koridora, jednog od prvih strateških projekata u okviru sporazuma Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, dok će od 1. novembra državljanima Rusije, Bjelorusije i Turske biti potrebne vize za ulazak u Crnu Goru, odlučeno je na 139. sjednici Vlade.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da su dijalog, prevencija i inkluzivna partnerstva ključni za održivi mir, posebno u vrijeme rastućih geopolitičkih tenzija i sve složenijih i dugotrajnijih sukoba.
Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da se poslanici ne mogu prisiliti da dođu na sjednicu Skupštine i glasaju, te da je i nedolazak svojevrsna odluka. Poručio je da zbog današnjih dešavanja ne bi „pravio buku“, ali i da ne bi želio da opozicija odustane od konstruktivnog odnosa prema evropskim integracijama.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je u Njujorku da je došlo vrijeme za naredni korak u proširenju Evropske unije i da Crna Gora svojim rezultatima pokazuje da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana ostvariva.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Crna Gora, nakon tri intenzivne godine rada na evropskoj integraciji, ušla u važnu fazu procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Crna Gora i Češka imaju prostor za snažnije ekonomsko povezivanje, posebno u oblastima javnih finansija, investicija i razmjene iskustava u procesu evropskih integracija, ocijenjeno je na sastanku ministra finansija Novice Vukovića i ambasadorke Češke u Crnoj Gori Janine Hrebičkove.
Ukupna finalna potrošnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 488,5 hiljada tona, saopšteno je iz Monstata.
Rudnik uglja Pljevlja (RUP) obilježio je 74 godine postojanja, a iz kompanije poručuju da su, uprkos osmomjesečnom zastoju Termoelektrane „Pljevlja“, poplavama i složenim uslovima rada, uspjeli da stabilizuju poslovanje i očuvaju kontinuitet proizvodnje. Kao jedan od najvažnijih projekata izdvojeno je izmještanje korita Ćehotine u dužini od 3.200 metara, čime su, kako je saopšteno, stvoreni uslovi za bezbjedan nastavak eksploatacije uglja.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjana Kuljak ocijenila je da ekonomske mjere premijera Milojka Spajića, uključujući najavljeni „Euro model“, ne predstavljaju liberalnu ekonomsku politiku, već snažnu intervenciju države kojom se pokušavaju povećati zarade, smanjiti siva ekonomija i promijeniti dosadašnji model poslovanja.
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica upozorio je da predloženi Euromodel nije dugoročno održiv za veliki broj privrednika i da bi posebno mali biznis mogao biti suočen sa neizdrživim rastom troškova. Generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore Mišel Manojlović poručila je da lokalne samouprave traže garancije da najavljene promjene neće ugroziti njihove budžete.
Fond za inovacije Crne Gore otvorio je dva javna poziva, za koja je opredijeljeno ukupno milion eura.
Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković sastao se sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Majklom Kizom, kojeg je upoznao sa rezultatima poslovanja kompanije i planovima za naredni period.
Premijer Milojko Spajić kazao je, nakon sastanka sa predstavnicima Unije poslovadaca Crne Gore, da je na sastanku dogovoreno kako da se Euromodel primijeni u Crnoj Gori. Predsjednik Unije poslovadaca, Slobodan Mikavica, kazao je da u uniji smatraju da će ovaj model biti veliko opterećenje za privredu, te da će veliki teret pasti na male poslodavce. Mikavica je kazao i da nijesu spremni za potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora.
Podaci o minimalnoj i sindikalnoj potrošačkoj korpi metodološki su neuporedivi, saopštili su iz Monstata i apelovali da se prilikom predstavljanja i tumačenja podataka uvažavaju te razlike i jasno navede izvor i puni naziv svakog pokazatelja.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da su Vlada i opštine saglasne da su povećanje zarada i ukupnog životnog standarda ključni mehanizmi za sprječavanje odlaska građana nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.