FLORIDA MAN

Kada na internet pretraživaču ukucate “Florida man” izaći će vam svakakve nevjerovatne situacije, a ovo je samo još jedna u nizu.

Stariji čovjek koji je vozio svoj “Cadillac” je nekako uspio da parkira automobil preko dva već parkirana automobila i Cadillac je završio na krovovima tih automobila.

Ovako ludu situaciju ne možete ni da izmislite, a izvjesni gospodin Kristofer Krerand je sve to zabilježio kamerom pa možete pogledati i sami.

Najvažnije je to da niko nije bio povrijeđen.

U VANUATU

Posjetioci države Vanuatu mogu poslati razglednica i pisma na neobičan način, putem podvodne pošte do koje dolaze tako što zarone.

Ovo neobično “radno mjesto” nalazi se na okeanskom dnu, odnosno na dubini od tri metra, a zadatak mu je da prihvata i šalje specijalna vodootporna pisma i razglednice.

Sve pošiljke redovno skupljaju četiri radnika pošte koji su obučeni ronioci, a potom ih nose u centralu na kopnu odakle se šalju na konačne destinacije.

U podvodnoj pošti je radnik koji radi jedan sat dnevno, ali svi mogu ostaviti svoja pisma i razglednice u sandučić. Oni koji ne žele zaroniti mogu zatražiti pomoć od lokalnog stanovništva.

Podvodna pošta nije novost jer je počela s radom još 2003. godine, a od tada ju je posjetilo oko 100.000 ljudi. Nalazi se kod otoka Hideaway, piše Mirror.

U VANUATU

Posjetioci države Vanuatu mogu poslati razglednica i pisma na neobičan način, putem podvodne pošte do koje dolaze tako što zarone.

Ovo neobično “radno mjesto” nalazi se na okeanskom dnu, odnosno na dubini od tri metra, a zadatak mu je da prihvata i šalje specijalna vodootporna pisma i razglednice.

Sve pošiljke redovno skupljaju četiri radnika pošte koji su obučeni ronioci, a potom ih nose u centralu na kopnu odakle se šalju na konačne destinacije.

U podvodnoj pošti je radnik koji radi jedan sat dnevno, ali svi mogu ostaviti svoja pisma i razglednice u sandučić. Oni koji ne žele zaroniti mogu zatražiti pomoć od lokalnog stanovništva.

Podvodna pošta nije novost jer je počela s radom još 2003. godine, a od tada ju je posjetilo oko 100.000 ljudi. Nalazi se kod otoka Hideaway, piše Mirror.

NAKON AFRIČKIH VRUĆINA

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) objavio je danas fotografiju četiri rode, koje su nedavno uslikane dok se hrane u podnožju Durmitora, na Žabljaku.

“Nakon afričkih vrućina, kod nas ih je iznenadio snijeg, pa se nadamo da neće dugo trajati kako bi naši pernati putnici nastavili svoju migraciju, a ko zna možda i dali šansu za oporavak ove vrste u Crnoj Gori”, napisali su iz CZIP-a.

Čini se da ni rode nijesu odoljele Durmitoru i najljepšim visokoplaninskim pašnjacima.

NAKON AFRIČKIH VRUĆINA

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) objavio je danas fotografiju četiri rode, koje su nedavno uslikane dok se hrane u podnožju Durmitora, na Žabljaku.

“Nakon afričkih vrućina, kod nas ih je iznenadio snijeg, pa se nadamo da neće dugo trajati kako bi naši pernati putnici nastavili svoju migraciju, a ko zna možda i dali šansu za oporavak ove vrste u Crnoj Gori”, napisali su iz CZIP-a.

Čini se da ni rode nijesu odoljele Durmitoru i najljepšim visokoplaninskim pašnjacima.

PIONIR ELEKTRONSKE MUZIKE

Jedan od osnivača legendarne grupe Kraftverk Florijan Šnajder umro je u 74. godini, javio je danas BBC.

Šnajder je kratko bolovao od kancera i, kako se navodi u saopštenju, “umro je nekoliko dana nakon 73. rođendana”.

Florijan Šnajder i Ralf Hiter koji su 1970. osnovali Kraftverk, smatraju se pionirima elektronske muzike.

Šnajder je 2008. napustio grupu u kojoj je ostao Hiter kao jedini prvobitni član sastava od njegovog osnivanja.

PIONIR ELEKTRONSKE MUZIKE

Jedan od osnivača legendarne grupe Kraftverk Florijan Šnajder umro je u 74. godini, javio je danas BBC.

Šnajder je kratko bolovao od kancera i, kako se navodi u saopštenju, “umro je nekoliko dana nakon 73. rođendana”.

Florijan Šnajder i Ralf Hiter koji su 1970. osnovali Kraftverk, smatraju se pionirima elektronske muzike.

Šnajder je 2008. napustio grupu u kojoj je ostao Hiter kao jedini prvobitni član sastava od njegovog osnivanja.

U FRANCUSKOJ

Većina Francuza se od uvođenja izolacije 17. marta ugojila u prosjeku 2,5 kilograma zbog izostanka fizičke aktivnosti i grickanja između obroka, pokazuje danas objavljeno istraživanje Ifopa.

Po istraživanju, 56 odsto muškaraca i 58 odsto žena se ugojilo. Muškarci su u prosjeku dobili 2,7 kilograma, a žene 2,3 kilograma. Nezaposlene i niskokvalifikovane osobe su dobile više kilograma, a parovi s djecom više nego samci.

Usljed izolacije zbog pandemije, 42 odsto ispitanika je navelo da je dolazilo do “napetosti ili žestoke rasprave” sa partnerom o podjeli poslova pri pripremanju obroka, a 41 odsto parova se svađao oko vrste hrane.

Uglavnom žene pripremaju većinu obroka parova: 71 odsto Francuskinja reklo je da je pripremalo većinu obroka, dok je samo 21 odsto muškaraca koji žive u paru, učestvovalo više u pripremi obroka nego prije izolacije.

Oko 42 odsto ispitanika je reklo da je provodilo više vremena u pripremi obroka, a isti procenat je rekao da su češće pili aperitiv prije obroka.

Po izlasku iz izolacije, 56 odsto ispitanika planira da se hrani zdravije, a samo 18 odsto i da se podvrgne dijeti.

Istraživanje Ifopa je sprovedeno od 24. do 27. aprila među 3.045 osoba starijih od 18 godina.

U FRANCUSKOJ

Većina Francuza se od uvođenja izolacije 17. marta ugojila u prosjeku 2,5 kilograma zbog izostanka fizičke aktivnosti i grickanja između obroka, pokazuje danas objavljeno istraživanje Ifopa.

Po istraživanju, 56 odsto muškaraca i 58 odsto žena se ugojilo. Muškarci su u prosjeku dobili 2,7 kilograma, a žene 2,3 kilograma. Nezaposlene i niskokvalifikovane osobe su dobile više kilograma, a parovi s djecom više nego samci.

Usljed izolacije zbog pandemije, 42 odsto ispitanika je navelo da je dolazilo do “napetosti ili žestoke rasprave” sa partnerom o podjeli poslova pri pripremanju obroka, a 41 odsto parova se svađao oko vrste hrane.

Uglavnom žene pripremaju većinu obroka parova: 71 odsto Francuskinja reklo je da je pripremalo većinu obroka, dok je samo 21 odsto muškaraca koji žive u paru, učestvovalo više u pripremi obroka nego prije izolacije.

Oko 42 odsto ispitanika je reklo da je provodilo više vremena u pripremi obroka, a isti procenat je rekao da su češće pili aperitiv prije obroka.

Po izlasku iz izolacije, 56 odsto ispitanika planira da se hrani zdravije, a samo 18 odsto i da se podvrgne dijeti.

Istraživanje Ifopa je sprovedeno od 24. do 27. aprila među 3.045 osoba starijih od 18 godina.

HOLANDSKI NAUČNICI

Tim holandskih naučnika tvrdi da su otkrili antitijela koja sprečavaju korona virusu da uđe u ljudske ćelije što bi zapravo moglo dovesti do razvoja lijeka.

Science Daily piše da je riječ o istraživačima iz Medicinskog centra Erasmus Univerziteta u Utrehtu i Harbur Biomeda (HBM). Naime, oni su saopštili da su identifikovali kompletno ljudsko monoklonsko antitijelo koje zapravo sprečava da koronavirus (SARS-CoV-2)prodre u ćeliju.

Rad je tačno nazvan “Ljudsko monoklonsko antitijelo koje blokira infekciju SARS-CoV-2”.

To otkriće je objavljeno na web stranici Nature Communications i ovo bi se moglo smatrati početnim korakom u razvoju potpuno ljudskog antitijela za liječenje ili sprečavanje bolesti COVID-19.

Koronavirus je svjetska pandemija koja se brzinom proširila i njime je globalno zaraženo više od 3,3 miliona ljudi, a preminilo više od 235.000.

Prema riječima koautora istraživanja Berend-Jana Boscha, neutralizirajuće antitijelo ima potencijal da zaustavi tok zaraze u zaraženoj osobi, pomoći “čišćenje” od koronavirusa ili zaštititi nezaraženu osobu koja bude izložena virusu.

“Ova karakteristika antitijela u unakrsnoj neutralizaciji veoma je zanimljiva i sugeriše da može imati potencijal u ublažavanju bolesti izazvanih korona virusima koji će nastati u budućnosti”, kazao je Jan Bosch.

Ono što je posebno važno istaći je činjenica da je antitijelo korišteno u ovom istraživanju potpuno ljudsko, što ustvari omogućava da se ubrzano nastavi razvoj lijeka i smanje potencijalne nuspojave povezane s imunitetom.

“Ovo je revolucionarno istraživanje. Potrebno je još mnogo rada da se procijeni efikasnost ovog antitijela, ali vjerujemo da naša tehnologija može doprinijeti rješavanju ove najhitnije potrebe javnog zdravlja i mi to nastojimo ostvariti slijedeći nekoliko drugih istraživačkih puteva”, kazao je ljekar Jingsong Wang, osnivač i izvršni direktor HBM-a.

Razlika između potpuno ljudskog antitijela i drugih antitijela je u tome što se druga antitijela prvo razvijaju u drugim vrstama prije nego što budu “humanizirana” kako bi se nakon toga mogla prenijeti i na čovjeka.

Istraživanje je provedeno korišćenjem H2L2 transgene mišije tehnologije, koja omogućava istraživačima da razviju humana antitijela bez testiranja na ljudima.