ROĐENDANSKA ČESTITKA

Oskarovka Meril Strip ponovo je oduševila javnost snimkom na kojem proslavlja 90. rođendan najpoznatijeg brodvejskog kompozitora Stivena Sondhajma tokom karantina.

Tokom virtuelne izvedbe sa svojim koleginicama “Take Me to the World: A Sondheim 90th Birthday Celebration” čestitala je poznatom brodvejskom kompozitoru i tekstopiscu Stivenu Sondhajmu.

Zajedno sa legendama Broadveja Odri MekDonald i Kristin Baranski, Strip je obukla svoj najfiniji ogrtač, sipala sebi klasični martini i pustila virtuelno izvođenje Sondhajmove pjesme “Dame koje ručaju” iz mjuzikla “Company” koji ove godine proslavlja 50. godišnjicu postojanja.

Fanovi su bili oduševljeni ovim nastupom. Jedan obožavatelj je napisao: “Ovo mi je dodalo deset godina života.”

ROĐENDANSKA ČESTITKA

Oskarovka Meril Strip ponovo je oduševila javnost snimkom na kojem proslavlja 90. rođendan najpoznatijeg brodvejskog kompozitora Stivena Sondhajma tokom karantina.

Tokom virtuelne izvedbe sa svojim koleginicama “Take Me to the World: A Sondheim 90th Birthday Celebration” čestitala je poznatom brodvejskom kompozitoru i tekstopiscu Stivenu Sondhajmu.

Zajedno sa legendama Broadveja Odri MekDonald i Kristin Baranski, Strip je obukla svoj najfiniji ogrtač, sipala sebi klasični martini i pustila virtuelno izvođenje Sondhajmove pjesme “Dame koje ručaju” iz mjuzikla “Company” koji ove godine proslavlja 50. godišnjicu postojanja.

Fanovi su bili oduševljeni ovim nastupom. Jedan obožavatelj je napisao: “Ovo mi je dodalo deset godina života.”

U PRODAJI

Naučnici su razvili antivirusni premaz koji bi mogao da zaštiti površine od koronavirusa tokom 90 dana.

Prodaja spreja koji štiti površine od virusa COVID-19 počela je u Hongkongu po cijeni od oko osam eura, javlja britanski Skaj njuz.

Naučnicima sa hongkonškog Univerziteta za nauku i tehnologiju (HKUST) trebalo je 10 godina da razviju ovaj premaz nazvan MAP-1.

Prema njihovim riječima, ova supstanca se može raspršiti po površinama na javnim mjestima, kao što su rukohvati i liftovi, a radi zaštite od korona virusa.

“Ova mjesta se često dodiruju i na taj način postaju veoma efikasni prenosioci bolesti”, kaže profesor Džozef Kvan, jedan od glavnih istraživača sa HKUST.

Sprej je napravljen od miliona nano-kapsula sa dezinfekcionim sredstvima koja ostaju efikasna u uništavanju bakterija, virusa i spora čak i nakon što se osuše, kaže profesor Kvan.

On kaže da je efikasnost MAP-1 povećana polimerima osjetljivim na toplotu, koji se raspadaju u dodiru sa ljudima i oslobađaju dezinfekciona sredstva – za razliku od uobičajenih sredstava za dezinfekciju kao što su izbeljivač ili alkohol.

Sprej je takođe netoksičan i bezbjedan za kožu i okolinu, tvrde istraživači.

Odobren je za službenu i masovnu upotrebu u februaru, nakon kliničkih ispitivanja u hongkonškoj bolnici.

U PRODAJI

Naučnici su razvili antivirusni premaz koji bi mogao da zaštiti površine od koronavirusa tokom 90 dana.

Prodaja spreja koji štiti površine od virusa COVID-19 počela je u Hongkongu po cijeni od oko osam eura, javlja britanski Skaj njuz.

Naučnicima sa hongkonškog Univerziteta za nauku i tehnologiju (HKUST) trebalo je 10 godina da razviju ovaj premaz nazvan MAP-1.

Prema njihovim riječima, ova supstanca se može raspršiti po površinama na javnim mjestima, kao što su rukohvati i liftovi, a radi zaštite od korona virusa.

“Ova mjesta se često dodiruju i na taj način postaju veoma efikasni prenosioci bolesti”, kaže profesor Džozef Kvan, jedan od glavnih istraživača sa HKUST.

Sprej je napravljen od miliona nano-kapsula sa dezinfekcionim sredstvima koja ostaju efikasna u uništavanju bakterija, virusa i spora čak i nakon što se osuše, kaže profesor Kvan.

On kaže da je efikasnost MAP-1 povećana polimerima osjetljivim na toplotu, koji se raspadaju u dodiru sa ljudima i oslobađaju dezinfekciona sredstva – za razliku od uobičajenih sredstava za dezinfekciju kao što su izbeljivač ili alkohol.

Sprej je takođe netoksičan i bezbjedan za kožu i okolinu, tvrde istraživači.

Odobren je za službenu i masovnu upotrebu u februaru, nakon kliničkih ispitivanja u hongkonškoj bolnici.

NAOMI KEMBEL

Naomi Kembel je u svojoj karijeri imala toliko fenomenalnih revija, da one koje i nisu bile toliko dobre mogu da se zaborave. Međutim, pad na modnoj reviji 1993. godine je ipak nešto što je manekenka sada iskoristila da pošalje važnu poruku, iako se desio toliko godina ranije.

Te 1993. godine je hodala pistom u veoma visokim potpeticama sa ogromnom platformom. Međutim, desilo joj se da izgubi ravnotežu i padne.

Na trenutak se nasmijala, ali je ipak ustala, podigla glavu i nastavila sa hodom.

“Ne sudi mi prema mojim uspjesima, sudi mi prema tome koliko puta sam pala i ponovno ustala”, napisala je Naomi ispod videa, citirajući Nelsona Mandelu.

NAOMI KEMBEL

Naomi Kembel je u svojoj karijeri imala toliko fenomenalnih revija, da one koje i nisu bile toliko dobre mogu da se zaborave. Međutim, pad na modnoj reviji 1993. godine je ipak nešto što je manekenka sada iskoristila da pošalje važnu poruku, iako se desio toliko godina ranije.

Te 1993. godine je hodala pistom u veoma visokim potpeticama sa ogromnom platformom. Međutim, desilo joj se da izgubi ravnotežu i padne.

Na trenutak se nasmijala, ali je ipak ustala, podigla glavu i nastavila sa hodom.

“Ne sudi mi prema mojim uspjesima, sudi mi prema tome koliko puta sam pala i ponovno ustala”, napisala je Naomi ispod videa, citirajući Nelsona Mandelu.

OPORAVLJENI

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Njih dvoje su početkom marta saznali da su pozitivni na korona virus, dok su bili u Australiji. Vratili su se kući u Los Anđeles krajem marta nakon što im je istekao karantin, piše Variety.

“Sada smo dobro. Imali smo sve simptome nalik gripu. Rita je bila malo lošije od mene, imala je visoku temperaturu. Bili smo izolovani kako ne bismo zarazili još nekoga”, kazao je Henks i potvrdio da su se on i supruga podvrgnuli medicinskim studijama kako bi dobrovoljno dali krv, u nadi da će se pandemija zaustaviti.

Iako su virus preboljeli, Rita i Tom još uvijek ne znaju kada su se i na koji način zarazili.

“Australski zvaničnici kazali su nam da vjeruju da smo se zarazili ili u Americi ili tokom putovanja u Australiju, gdje je Henks snimao film, a ja sam imala turneju kojom sam promovisala novi album”, otkrila je nedavno Rita.

OPORAVLJENI

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Njih dvoje su početkom marta saznali da su pozitivni na korona virus, dok su bili u Australiji. Vratili su se kući u Los Anđeles krajem marta nakon što im je istekao karantin, piše Variety.

“Sada smo dobro. Imali smo sve simptome nalik gripu. Rita je bila malo lošije od mene, imala je visoku temperaturu. Bili smo izolovani kako ne bismo zarazili još nekoga”, kazao je Henks i potvrdio da su se on i supruga podvrgnuli medicinskim studijama kako bi dobrovoljno dali krv, u nadi da će se pandemija zaustaviti.

Iako su virus preboljeli, Rita i Tom još uvijek ne znaju kada su se i na koji način zarazili.

“Australski zvaničnici kazali su nam da vjeruju da smo se zarazili ili u Americi ili tokom putovanja u Australiju, gdje je Henks snimao film, a ja sam imala turneju kojom sam promovisala novi album”, otkrila je nedavno Rita.

ITALIJA

Flora i fauna u venecijanskim kanalima se nije promijenila već se promijenila samo naša šansa da je konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje zapljuskuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.

Morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.

U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkava hiljade brodica, taksija, vaporeta, gondola ni privatnih brodica.

Prigoda je to za Mangonija, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.

“Sediment se zadržava na dnu, pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine. Zahvaljujući tim promjenama možemo posmatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže i pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio tako bistro more.

“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u istorijskom središtu grada, jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže Mangoni.

“U Veneciji se nisu smanjili samo saobrćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske nauke (ISMAR-CNR).

Tvrdi da je u kanalima u istorijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.

“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo se mnogo raznolikije i zanimljivija je nego što biste pomislili. S obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.

Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u istorijskom središtu.

“U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih češće možemo opaziti i u laguni, osobito u nekim dijelovima godine kada ih vjerojatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima promet kanalima vrlo intenzivan, pa je vrlo moguće da stradaju od propelera”, Objašnjava Sigovini.

Kako je kazao Mangoni, čovjek ima utisak da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom.

Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema, jer smatra da mjere ograničenja neće dugoročno popraviti stanje u laguni.

ITALIJA

Flora i fauna u venecijanskim kanalima se nije promijenila već se promijenila samo naša šansa da je konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje zapljuskuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.

Morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.

U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkava hiljade brodica, taksija, vaporeta, gondola ni privatnih brodica.

Prigoda je to za Mangonija, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.

“Sediment se zadržava na dnu, pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine. Zahvaljujući tim promjenama možemo posmatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže i pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio tako bistro more.

“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u istorijskom središtu grada, jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže Mangoni.

“U Veneciji se nisu smanjili samo saobrćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske nauke (ISMAR-CNR).

Tvrdi da je u kanalima u istorijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.

“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo se mnogo raznolikije i zanimljivija je nego što biste pomislili. S obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.

Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u istorijskom središtu.

“U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih češće možemo opaziti i u laguni, osobito u nekim dijelovima godine kada ih vjerojatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima promet kanalima vrlo intenzivan, pa je vrlo moguće da stradaju od propelera”, Objašnjava Sigovini.

Kako je kazao Mangoni, čovjek ima utisak da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom.

Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema, jer smatra da mjere ograničenja neće dugoročno popraviti stanje u laguni.