DRUGI REGENTOV DOBROTVORNI BAL

Drugi Regentov dobrotvorni bal bice odrzan 13. decembra 2019. godine. Svi prihodi prikupljeni u toku veceri bice usmjereni za potrebe opremanja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Tivtu.

Dogadaj godine okupice predstavnike privrede, vladinih organizacija, diplomatskih misija i medija. Elegantu notu veceri donijece renomirani gitarski duo Nikcevic & Bulatovic i muzicka grupa “The Grupa” zajedno sa plesnom postavom emisije “Ples sa zvijezdama”.

Kai Dieckmann, generalni menadzer hotela ovim povodom je izjavio:

“Sa velikim zadovoljstvom nastavljamo tradiciju donatorskog bala te svima koji odluce da nam se pridruze garantujemo idilicno vece koje ce rezultirati vrijednom donacijom Tivtu. Ovo je grad u koju smo moje kolege i ja pocastvovani da zivimo i radimo te o njemu sa ponosom govorimo sirom svijeta – o njegovim pejzazima, ljudima, obicajima i istoriji. Tivat je vec izbrisao epitete ‘najmanjeg’ ili cak netacno ‘najmladeg’ grada Boke te cemo tog 13. decembra mi jos jednom potvrditi i buducim generacijama zajedno sa svojim partnerima pokloniti nesto od vrijednosti.”

Prisutnima ce biti dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje ce imati mogucnost da kupe lozove za nagrade u vidu smjestaja u nekim od najprestiznijih hotela Evrope i regiona dok ce aranzmane na obali donirati hotel Regent, Porto Montenegro i drugi partneri. Sva sredstva prikupljena prodajom tombola – lozova uci ce u cjelokupan iznos donacije.

Za gala veceru je potrebno izdvojiti 120 eura po osobi a gala vecera i nocenje za dvoje iznose 300 eura.
U okviru “Best of the Best” godisnje ceremonije, menadzment hotela Regent nagradice najbolje partnere tokom 2019.godine, izmedu kojih i najboljeg korporativnog partnera, te najboljeg partnera kongresnog turizma, najboljeg partnera agencije iz domena odmorisnog turizma, kao i partnere iz kategorije stampanih i elektronskih medija.

Podsjecamo, proslogodisnji bal rezultirao je finansiranjem kupovine 2 defibrilatora, EKG aparata i sistema za drenazu grudnog kosa u iznosu od 15.665 EUR gdje je pojedinacni najveci donator bio Kabinet premijera Crne Gore a partneri – sponzori Adriatic Marinas – Porto Montenegro, kompanija Adriale Holding, Cogimar, Cvjecara Nina, Free Jack, Green Factory, Opstina Kotor, stamparija Print All, Vinarija Savina, Zoran Radonjic Photography te medijski partner Radio Televizija Crne Gore.

AUKCIJA U PARIZU

Slika francuskog post-impresioniste Pola Gogena iz njegova tahicanskog perioda prodata je juce za 9,5 miliona eura na aukciji u Parizu.

“Te Bourao II”, koja predstavlja potok s pticama i cvijecem u bogatoj paleti plavih i zelenih boja, naslikana je 1897. kada je Gogen zivio na Tahitiju.

Slika je jedino Gogenovo djelo koje je bilo u privatnim rukama, a jedna je iz serije od devet slika naslikanih dok je umjetnik radio na mnogo vecem projektu kasnije nazvanom “Odakle dolazimo? Ko smo? Kuda idemo?”

Roden u Parizu 1848, Gogen je bio uticajan u pokretu simbolizma kao slikar, kipar i keramicar, a postao je slavan nakon smrti 1903. godine.

Uticao je na umjetnike poput Pabla Pikasa i Henrija Matisa.

AUKCIJA U PARIZU

Slika francuskog post-impresioniste Pola Gogena iz njegova tahicanskog perioda prodata je juce za 9,5 miliona eura na aukciji u Parizu.

“Te Bourao II”, koja predstavlja potok s pticama i cvijecem u bogatoj paleti plavih i zelenih boja, naslikana je 1897. kada je Gogen zivio na Tahitiju.

Slika je jedino Gogenovo djelo koje je bilo u privatnim rukama, a jedna je iz serije od devet slika naslikanih dok je umjetnik radio na mnogo vecem projektu kasnije nazvanom “Odakle dolazimo? Ko smo? Kuda idemo?”

Roden u Parizu 1848, Gogen je bio uticajan u pokretu simbolizma kao slikar, kipar i keramicar, a postao je slavan nakon smrti 1903. godine.

Uticao je na umjetnike poput Pabla Pikasa i Henrija Matisa.

U PROBLEMIMA SU

Fejsbuk ima problem od 52 milijarde dolara.

aime, iako kompanija ima vise novca od skoro svih americkih firmi, zvanicni Vasington se toliko “naostrio” na lidera drustvenih mreza da mu to predstavlja prepreku pri velikim akvizicijama, objavio je CNBC.

Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Cukerberga, osnivaca najpopularnije drustvene mreze, tolika kolicina kesa predstavlja fascinantan problem.

Fejsbuk ne isplacuje dividende akcionarima, ali bi cak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utroseno samo 11 milijardi dolara godisnje.

U meduvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon sto je na to potrosio vise od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale cak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, pise CBNC.

Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvjestaju za treci kvartal.

Sta onda firmi preostaje?

“Postoje realna politicka ogranicenja toga sto oni mogu da urade”, kaze Samanta Maklimor, portfolio menadzer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka, a osnovao ju je cuveni investitor Bil Miler.

“Velike tehnoloske kompanije samo su gomilale kes”, kaze Maklimorova.

Fejsbukovi politicki problemi smanjuju vjerovatnocu da ce iskoristiti taj kes za neku veliku akviziciju, smatra Dzon Frimen, analiticar CFRA.

Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnoloskim kompanijama da postanu isuvise mocne zahvaljujuci nedostatku antimonopolskih zakona.

U PROBLEMIMA SU

Fejsbuk ima problem od 52 milijarde dolara.

aime, iako kompanija ima vise novca od skoro svih americkih firmi, zvanicni Vasington se toliko “naostrio” na lidera drustvenih mreza da mu to predstavlja prepreku pri velikim akvizicijama, objavio je CNBC.

Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Cukerberga, osnivaca najpopularnije drustvene mreze, tolika kolicina kesa predstavlja fascinantan problem.

Fejsbuk ne isplacuje dividende akcionarima, ali bi cak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utroseno samo 11 milijardi dolara godisnje.

U meduvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon sto je na to potrosio vise od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale cak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, pise CBNC.

Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvjestaju za treci kvartal.

Sta onda firmi preostaje?

“Postoje realna politicka ogranicenja toga sto oni mogu da urade”, kaze Samanta Maklimor, portfolio menadzer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka, a osnovao ju je cuveni investitor Bil Miler.

“Velike tehnoloske kompanije samo su gomilale kes”, kaze Maklimorova.

Fejsbukovi politicki problemi smanjuju vjerovatnocu da ce iskoristiti taj kes za neku veliku akviziciju, smatra Dzon Frimen, analiticar CFRA.

Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnoloskim kompanijama da postanu isuvise mocne zahvaljujuci nedostatku antimonopolskih zakona.

BIO JE TEZAK 250 KG

Istrazivaci su klasifikovali novu vrstu leteceg dinosaurusa, posto su analizirali fosile prikupljene iz kamenoloma u Libanu.

Smatra se da su fosili stari vise od 95 miliona godina i da poticu od pterosaurusa. Novootkriveni pterosaurus nazvan je Mimodactilus libanensis i smatra se da je zivio na prostoru izmedu Evrope, sjevera Afrike i jugoistocne Azije.

“Raznolikost ovih drevnih zivotinja bila je mnogo veca nego sto smo ikada mogli da pretpostavimo. Vjerovatno su bile mnogo raznovrsnije nego sto cemo ikada moci da potvrdimo iz fosila”, izjavio je paleontolog Univerziteta u Alberti, Majkl Koldvel za Phis.org.

Nova otkrica sugerisu da je moglo da postoji onoliko razlicitih vrsta pterosaurusa, koliko danas postoji vrsta ptica.

Fosil pterosaurusa iz Libana daje novi uvid u zivot leteceg dinosaurusa, koji je imao raspon krila od oko deset metara i tezio je cak 250 kilograma.

Fosili su inace otkriveni prije vise od 15 godina, ali bile su potrebne godine da ih istrazivaci u potpunosti analiziraju.

Fosili se trenutno cuvaju u Muzeju mineralogije na Univerzitetu Sent Dzozef u Bejrutu, a analiza je radena u saradnji sa istrazivacima sa Univerziteta Alberta i brazilskog Nacionalnog muzeja u Rio de Zaneiru.

Pterosaurusi su bili prvi kicmenjaci za koje se znalo da su razvili sposobnost za let.

Njihovi ostaci otkrivaju se sirom svijeta i sa nizom jedinstvenih, ali i razlicitih karakteristika.

Jedan broj fosila pterosaurusa pronaden je u Kvinslendu u Australiji sa ostrim ocnjacima, zbog cega su istrazivaci zakljucili da je bio glavni predator u tom regionu.

Prosle godine su istrazivaci u Juti pronasli dokaze o jos jednoj novoj vrsti pterosaurusa, a u Kanzasu su pronadeni ostaci praistorijske ajkule za koju se vjeruje da je jedan od prirodnih predatora pterosaurusa.

Naucnici vjeruju da su te drevne ajkule iskakale iz vode i napadale pterosauruse, kada su se iz vazduha priblizavali povrsini okeana dok su lovili ribu.

BIO JE TEZAK 250 KG

Istrazivaci su klasifikovali novu vrstu leteceg dinosaurusa, posto su analizirali fosile prikupljene iz kamenoloma u Libanu.

Smatra se da su fosili stari vise od 95 miliona godina i da poticu od pterosaurusa. Novootkriveni pterosaurus nazvan je Mimodactilus libanensis i smatra se da je zivio na prostoru izmedu Evrope, sjevera Afrike i jugoistocne Azije.

“Raznolikost ovih drevnih zivotinja bila je mnogo veca nego sto smo ikada mogli da pretpostavimo. Vjerovatno su bile mnogo raznovrsnije nego sto cemo ikada moci da potvrdimo iz fosila”, izjavio je paleontolog Univerziteta u Alberti, Majkl Koldvel za Phis.org.

Nova otkrica sugerisu da je moglo da postoji onoliko razlicitih vrsta pterosaurusa, koliko danas postoji vrsta ptica.

Fosil pterosaurusa iz Libana daje novi uvid u zivot leteceg dinosaurusa, koji je imao raspon krila od oko deset metara i tezio je cak 250 kilograma.

Fosili su inace otkriveni prije vise od 15 godina, ali bile su potrebne godine da ih istrazivaci u potpunosti analiziraju.

Fosili se trenutno cuvaju u Muzeju mineralogije na Univerzitetu Sent Dzozef u Bejrutu, a analiza je radena u saradnji sa istrazivacima sa Univerziteta Alberta i brazilskog Nacionalnog muzeja u Rio de Zaneiru.

Pterosaurusi su bili prvi kicmenjaci za koje se znalo da su razvili sposobnost za let.

Njihovi ostaci otkrivaju se sirom svijeta i sa nizom jedinstvenih, ali i razlicitih karakteristika.

Jedan broj fosila pterosaurusa pronaden je u Kvinslendu u Australiji sa ostrim ocnjacima, zbog cega su istrazivaci zakljucili da je bio glavni predator u tom regionu.

Prosle godine su istrazivaci u Juti pronasli dokaze o jos jednoj novoj vrsti pterosaurusa, a u Kanzasu su pronadeni ostaci praistorijske ajkule za koju se vjeruje da je jedan od prirodnih predatora pterosaurusa.

Naucnici vjeruju da su te drevne ajkule iskakale iz vode i napadale pterosauruse, kada su se iz vazduha priblizavali povrsini okeana dok su lovili ribu.

PRAZNICNA CAROLIJA

Melaniji Tramp i ove godine je pripala cast da dekorise unutrasnjost Bijele kuce povodom praznika. Cini se kako je prva dama Amerike u ovogodisnjoj praznicnoj caroliji bila najvise zainteresovana za crvenu, bijelu i zlatnu boju.

Naime, Melania je na drustvenim mrezama podijelila kratki video u kojem prikazuje kako je okitila sluzbenu rezidenciju u kojoj boravi porodica Tramp.

Ove godine tema je bila “Duh Amerike”. Melania je napisala kako je presrecna i ponosna na to kako je ove godine dekorisala Bijelu kucu.

Ovogodisnji dekorativni pristup odlikuje se “bljestavim” patriotizmom.

“S velikom radoscu nasa porodica docekuje blagdanske dane u Bijeloj kuci, dok istovremeno slavimo duh Amerike”, izjavili su iz Bijele kuce.

Dekor ukljucuje i stablo posveceno porodicama vojnika, a tu je i kultna medenjak Bijela kuca. Za centralnu jelku odabrali su jelku visoku pet i po metara.

Melaniji je u dekorisanju doma pomoglo mnostvo volontera, ali i njen suprug predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava Donald Tramp.

PRAZNICNA CAROLIJA

Melaniji Tramp i ove godine je pripala cast da dekorise unutrasnjost Bijele kuce povodom praznika. Cini se kako je prva dama Amerike u ovogodisnjoj praznicnoj caroliji bila najvise zainteresovana za crvenu, bijelu i zlatnu boju.

Naime, Melania je na drustvenim mrezama podijelila kratki video u kojem prikazuje kako je okitila sluzbenu rezidenciju u kojoj boravi porodica Tramp.

Ove godine tema je bila “Duh Amerike”. Melania je napisala kako je presrecna i ponosna na to kako je ove godine dekorisala Bijelu kucu.

Ovogodisnji dekorativni pristup odlikuje se “bljestavim” patriotizmom.

“S velikom radoscu nasa porodica docekuje blagdanske dane u Bijeloj kuci, dok istovremeno slavimo duh Amerike”, izjavili su iz Bijele kuce.

Dekor ukljucuje i stablo posveceno porodicama vojnika, a tu je i kultna medenjak Bijela kuca. Za centralnu jelku odabrali su jelku visoku pet i po metara.

Melaniji je u dekorisanju doma pomoglo mnostvo volontera, ali i njen suprug predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava Donald Tramp.

NAJNOVIJE ISTRAZIVANJE

Svaka cetvrta mlada osoba, odnosno u prosjeku 23 odsto djece i omladine, zavisno je od pametnom telefonu, pokazali su rezultati najnovijeg istrazivanja.

Zavisnost o pametnom telefonu, koja ukljucuje nervozu kada telefon nije dostupan ili zanemarivanje vaznih aktivnosti, ima stetan uticaj na mentalno zdravlje.

Najveci broj zavisnika su devojke od 17 do 19 godina, navodi se u istrazivanju, objavio je Euronews.

“Nasa analiza pokazala je posljedice ne samo prekomjernog koristenja, vec disfunkcionalne upotrebe telefona. Utvrdili smo povezanost ovog ponasanja i pogorsanog mentalnog zdravlja”, rekao je jedan od autora istrazivanja Ben Karter sa Instituta Kings koledzu u Londonu.

Kod osoba koje su zavisne o telefonu primijecena je povecana depresija, anksioznost i stres, a imaju i problema sa spavanjem.

Mnogi problematicni korisnici kazu da najveci dio vremena provode na drustvenim mrezama.

Autori smatraju da je potrebno da se javnost upozna sa ovim problemom, jer ce pametne telefone koristiti i naredne generacije.

Oni navode da jos nije precizno utvrdeno da li se radi o zavisnosti o samim pametnim telefonima ili aplikacijama koje koriste, te ukazuju na potrebu da se izvrse dodatna istrazivanja da bi se utvrdile potencijalne posljedice po mentalno zdravlje buducih mladih generacija.

Naucnici su analizirali 41 studiju, objavljene od 2011. godine, a obuhvatile su 4.871 tinejdzera i mladu osobu iz Azije, Evrope i Amerike.

  • Sporazum sa SAD: Prioriteti Jadransko-jonski koridor, energetika, Luka Bar i bezbjednosna infrastruktura
    on 24/07/2026 at 13:43

    Jadransko-jonski koridor sa gasovodom i optičkom mrežom, razvoj energetike i kritičnih minerala, modernizacija Luke Bar, izgradnja velikih data centara, kao i uvođenje sistema za skeniranje tereta na svim graničnim prelazima i u Luci Bar, ključni su projekti koje su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države definisale usaglašenim tekstom Sporazuma o saradnji u implementaciji strateških projekata. Dokument, koji je objavljen na sajtu Vlade predviđa i da će američka administracija povezivati crnogorske projekte sa američkim kompanijama i finansijskim institucijama, dok će Podgorica zadržati posljednju riječ u izboru partnera.

  • ECB zadržala iste kamatne stope
    on 24/07/2026 at 11:52

    Evropska centralna banka (ECB) je zadržala iste kamatne stope, ali je ostavila otvorenu mogućnost za njihovo povećanje u septembru, pošto novi skok cijena energenata prijeti da zadrži inflaciju iznad ciljanih dva odsto.

  • Više od 1,8 hiljada inspekcijskih kontrola od početka turističke sezone
    on 24/07/2026 at 09:43

    Poreski inspektori su od početka maja di 23. jula obavili 1,82 hiljade kontrola na teritoriji Crne Gore, utvrdili nepravilnosti kod 286 poreskih obveznika, zbog čega su izdata 424 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 1,45 miliona eura.

  • Japanska kompanija zainteresovana za ulaganje u pomorski sektor
    on 24/07/2026 at 09:35

    Japanska kompanija Mitsui O.S.K. Lines (MOL) i predstavnici Ministarstva pomorstva razmijenili su mišljenja o potencijalnoj saradnji u pomorskom sektoru, saopšteno je nakon sastanka ministra pomorstva Filipa Radulovića i predstavnika ove kompanije.

  • Institut Igalo u plusu 1,1 milion eura, platio dugove od 25 miliona
    on 24/07/2026 at 06:51

    Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ značajno je popravio finansijsku poziciju u prvoj polovini ove godine, nakon višegodišnjeg perioda obilježenog nagomilanim dugovima i problemima sa likvidnošću.

  • Vlada usvojila smjernice ekonomske politike do 2029: Prosječan privredni rast od 3,1 odsto
    on 23/07/2026 at 18:41

    Vlada je, na današnjoj sjednici usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2026 - 2029. godine, kojima se projektuje prosječan godišnji privredni rast od 3,1 odsto, smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, uz nastavak investicija i sprovođenje reformi u okviru evropske agende. U Vladi poručuju da evropske integracije više nijesu samo spoljnopolitički cilj, već ključni pokretač ekonomskog razvoja i institucionalnih promjena.

  • Koje mjere još stoje na raspolaganju za stabilizaciju cijena goriva?
    on 23/07/2026 at 15:34

    Država ima još jednu mogućnost da stabilizuje cijene goriva, a to je, kaže ekonomski analitičar Davor Dokić, da snizi akcizu na dizel na 50%. Rezultat bi bio, ističe, pad od šest centi po litru. Posljednji odbrambeni mehanizam je, poručuje, da Skupština predloži izmjene zakona o PDV-u. Svjetski eksperti procjenjuju globalnu recesiju do kraja godine, a analitičar Novak Svrkota smatra da je već na snazi zbog visoke zaduženosti, rasta kamatnih stopa, ali i prekida lanaca snabdijevanja naftnim derivatima.

  • Ministarka Adžović u Vašingtonu: Potpisaće Međudržavni sporazum sa SAD
    on 23/07/2026 at 14:46

    Ministarka javnih radova Majda Adžović boraviće do ponedjeljka u radnoj posjeti Vašingtonu. Iz Ministarstva su najavili da će tokom boravka biti potpisan Međudržavni sporazum između vlada Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o saradnji u implementaciji strateških projekata.

  • Jačanje saradnje i primjena evropskih standarda
    on 23/07/2026 at 14:23

    Jačanje saradnje, razmjena iskustava i primjena evropskih standarda su ključni preduslovi za razvoj efikasnijih javnih službi za zapošljavanje, ocijenjeno je iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  

  • Vlada predložila parlamentu da poništi oglas za dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 23/07/2026 at 13:41

    Vlada je na elektronskoj sjednici koju je održala danas odlučila da predloži parlamentu da poništila javni oglas za dodjelu koncesije za Aerodrome Podgorica i Tivat, rečeno je našem Portalu iz Vlade.