VIJEK OD RAZVODA

Brak izmedu Mileve Maric i Alberta Ajnstajna jedna je od najtuznijih prica iz svijeta nauke. Ove godine navrsilo se tacno 100 godina otkako je brak briljantne matematicarke i briljantnog teorijskog fizicara okoncan razvodom.

U to vrijeme oni su vec pet godina ziveli odvojeno, tako da je bila rijec o zakonskoj formalnosti, a kako su izgledali nekoliko mjeseci na pocetku tog razdoblja izmedu njih dvoje, o tome danas svjedoci zaprepascujuci dokument. Na stranu romansa njih dvoje na pocetku njihove veze, na stranu i nedavna ekranizacija o njih dvoje koja je precutala mozda i najsramotniji dio Ajnstajnovog zivota. Njegovo pismo njoj u Berlinu 18. jula 1914. brutalan je istorijski dokument o muskoj sovinistickoj tradiciji zapadne civilizacije koja je u 20. vijeku navodno postala do kraja prosvecena.

Mileva i Albert, kad su se tek upoznali, tretirali su jedno drugo s puno paznje – sve dok Albert nije ostao jedini u porodici koji je zaradivao. Ona je u braku s njim imala troje djece, a pismo joj je napisao kad je vec bio u ljubavnoj vezi sa svojom rodakom Elsom, s kojom se naposljetku i ozenio.

U tom pismu Albert je Milevu tretirao gore od sluzavke, trazio je sve, a davao skoro nista, zeni koja mu je, kad su se upoznali na Politehnickom fakultetu u Cirihu, puno pomagala kao jako nadarena matematicarka.

U Albertovom pismu nekoliko godina kasnije, medutim, stoji cak i ovakva recenica: “Prestaces mi se obracati ako ja to zatrazim.”

U Svajcarskoj je morala da studira zato sto u dobu kad je zapocinjao 20. vijek u Evropi, industrijski naprednom i prosvecenom kontinentu, nigdje drugdje nisu na tehnickim fakultetima primali zene. Mileva je, inace, bila – ako ne ravna po svojoj genijalnosti iz matematike u odnosu na njegovu genijalnost iz fizike – onda bez sumnje organizovanija i sredenija u svom naucnom proucavanju od njega. I na kraju ta ostroumna, vrijedna, analiticna Vojvodanka, briljantan student – nije zavrsila fakultet.

Ostala je trudna s Albertom Ajnstanom prije braka. Ni tada nije htjela da mu pravi probleme. Covjeku kojega je voljela bezrezervno, koliko on nju nije, nakratko se makla s puta, jer po svojoj neformalnosti nije bio na bas najboljem glasu, pa je otisla da rodi na imanje u Vojvodini, gdje su je roditelji sakrili u tim trenucima. Pa je rodila. Pa je, iz nerazasnjenih okolnosti, napustila svoju djevojcicu i otputovala Albertu u Svicarsku.

To sto je djevojcica uskoro oboljela i umrla proganjalo ju je do kraja zivota. On je za to vrijeme radio na razvoju svoje karijere, profesure, borio se sa svijetom koji ni prema njemu nije bio uvijek najblazi.

Samo, do trenutka kad je Mileva bez diplome, s bolnim sjecanjem na cerku Lieserl i dva sina za koja se trebalo brinuti, postala turobna domacica, Albert je svoj privatni zivot poceo da obogacuje naplacivanjem svoje popularnosti kod mladih, slobodnih, veselih zena.

Imala je 44 godine kad su se razveli, kad je gospoda Ajnstajn postala Elsa Lovental. Dvije godine poslije barem joj je pripao, kao njegovoj bivsoj supruzi, pravedni dio novcanog iznosa za njegovu Nobelovu nagradu, sto joj je pomoglo u brizi o njihovom tesko bolesnom najmladem sinu Romanu.

“Brinucete da moja odjeca i ves budu u redu; da cu u svojoj sobi redovno primati tri obroka; da ce moja spavaca soba i radna soba biti uredno odrzavane, a posebno da ce moj radni sto biti samo za moju upotrebu. “

“Odreci cete se svih privatnih odnosa sa mnom, osim onoliko koliko budu neophodni iz drustvenih razloga. Konkretno, odreci cete se: moga sjedenja uz vas kod kuce; mojih izlazaka ili putovanja s vama.”

“Postovacete sljedece tacke svog odnosa sa mnom: od mene necete ocekivati nikakvu intimnost, niti cete mi na bilo koji nacin prilaziti; prestacete razgovarati sa mnom ako to zatrazim; napusticete moju spavacu ili radnu sobu bez protivljenja ako to zatrazim.”

“Necete me omalovazavati pred nasom djecom, bilo rijecima ili ponasanjem”, sve to trazio je od nje covek koji je, u preostalom dijelu svog zivota inace bio izrazito racionalna, covjekoljubiva osoba, mirotvorac, druzeljubiv i duhovit.

Mileva Maric pristala je na zahtjeve. Ali za jednu zenu poput nje, nekoliko mjeseci takvog odnosa bilo je previse. Povela je sa sobom njihove sinove i odselila iz Berlina.

VIJEK OD RAZVODA

Brak izmedu Mileve Maric i Alberta Ajnstajna jedna je od najtuznijih prica iz svijeta nauke. Ove godine navrsilo se tacno 100 godina otkako je brak briljantne matematicarke i briljantnog teorijskog fizicara okoncan razvodom.

U to vrijeme oni su vec pet godina ziveli odvojeno, tako da je bila rijec o zakonskoj formalnosti, a kako su izgledali nekoliko mjeseci na pocetku tog razdoblja izmedu njih dvoje, o tome danas svjedoci zaprepascujuci dokument. Na stranu romansa njih dvoje na pocetku njihove veze, na stranu i nedavna ekranizacija o njih dvoje koja je precutala mozda i najsramotniji dio Ajnstajnovog zivota. Njegovo pismo njoj u Berlinu 18. jula 1914. brutalan je istorijski dokument o muskoj sovinistickoj tradiciji zapadne civilizacije koja je u 20. vijeku navodno postala do kraja prosvecena.

Mileva i Albert, kad su se tek upoznali, tretirali su jedno drugo s puno paznje – sve dok Albert nije ostao jedini u porodici koji je zaradivao. Ona je u braku s njim imala troje djece, a pismo joj je napisao kad je vec bio u ljubavnoj vezi sa svojom rodakom Elsom, s kojom se naposljetku i ozenio.

U tom pismu Albert je Milevu tretirao gore od sluzavke, trazio je sve, a davao skoro nista, zeni koja mu je, kad su se upoznali na Politehnickom fakultetu u Cirihu, puno pomagala kao jako nadarena matematicarka.

U Albertovom pismu nekoliko godina kasnije, medutim, stoji cak i ovakva recenica: “Prestaces mi se obracati ako ja to zatrazim.”

U Svajcarskoj je morala da studira zato sto u dobu kad je zapocinjao 20. vijek u Evropi, industrijski naprednom i prosvecenom kontinentu, nigdje drugdje nisu na tehnickim fakultetima primali zene. Mileva je, inace, bila – ako ne ravna po svojoj genijalnosti iz matematike u odnosu na njegovu genijalnost iz fizike – onda bez sumnje organizovanija i sredenija u svom naucnom proucavanju od njega. I na kraju ta ostroumna, vrijedna, analiticna Vojvodanka, briljantan student – nije zavrsila fakultet.

Ostala je trudna s Albertom Ajnstanom prije braka. Ni tada nije htjela da mu pravi probleme. Covjeku kojega je voljela bezrezervno, koliko on nju nije, nakratko se makla s puta, jer po svojoj neformalnosti nije bio na bas najboljem glasu, pa je otisla da rodi na imanje u Vojvodini, gdje su je roditelji sakrili u tim trenucima. Pa je rodila. Pa je, iz nerazasnjenih okolnosti, napustila svoju djevojcicu i otputovala Albertu u Svicarsku.

To sto je djevojcica uskoro oboljela i umrla proganjalo ju je do kraja zivota. On je za to vrijeme radio na razvoju svoje karijere, profesure, borio se sa svijetom koji ni prema njemu nije bio uvijek najblazi.

Samo, do trenutka kad je Mileva bez diplome, s bolnim sjecanjem na cerku Lieserl i dva sina za koja se trebalo brinuti, postala turobna domacica, Albert je svoj privatni zivot poceo da obogacuje naplacivanjem svoje popularnosti kod mladih, slobodnih, veselih zena.

Imala je 44 godine kad su se razveli, kad je gospoda Ajnstajn postala Elsa Lovental. Dvije godine poslije barem joj je pripao, kao njegovoj bivsoj supruzi, pravedni dio novcanog iznosa za njegovu Nobelovu nagradu, sto joj je pomoglo u brizi o njihovom tesko bolesnom najmladem sinu Romanu.

“Brinucete da moja odjeca i ves budu u redu; da cu u svojoj sobi redovno primati tri obroka; da ce moja spavaca soba i radna soba biti uredno odrzavane, a posebno da ce moj radni sto biti samo za moju upotrebu. “

“Odreci cete se svih privatnih odnosa sa mnom, osim onoliko koliko budu neophodni iz drustvenih razloga. Konkretno, odreci cete se: moga sjedenja uz vas kod kuce; mojih izlazaka ili putovanja s vama.”

“Postovacete sljedece tacke svog odnosa sa mnom: od mene necete ocekivati nikakvu intimnost, niti cete mi na bilo koji nacin prilaziti; prestacete razgovarati sa mnom ako to zatrazim; napusticete moju spavacu ili radnu sobu bez protivljenja ako to zatrazim.”

“Necete me omalovazavati pred nasom djecom, bilo rijecima ili ponasanjem”, sve to trazio je od nje covek koji je, u preostalom dijelu svog zivota inace bio izrazito racionalna, covjekoljubiva osoba, mirotvorac, druzeljubiv i duhovit.

Mileva Maric pristala je na zahtjeve. Ali za jednu zenu poput nje, nekoliko mjeseci takvog odnosa bilo je previse. Povela je sa sobom njihove sinove i odselila iz Berlina.

FRANCUSKA

Francuski farmer Nikola Bardi morace da plati kaznu od 8.000 eura zbog “nesnosnog smrada” svojih krava, nakon sto se oko tog pitanja 10 godina sudio sa komsijom.

Francuski sud je u presudi naveo da je Bardi drzao stogove sijena “maltene ispod kuhinjskog prozora svog komsije”.

Time je zavrsena Bardijeva desetogodisnja pravna borba sa komsijom, koji ga je tuzio za “nekomsijsko ponasanje”, zbog nacina na koji je brinuo o kravama.

Komsija je tvrdio da je Bardi drzao krave u nelegalnoj zgradi u blizini granice dva imanja.

Zalili su se i na gomilanje bala sijena, koje su izazivale “snazan i iritantan miris”.

Slucaj je dospio do Kasacionog suda, najvise instance za gradanske zalbe u Francuskoj, gdje je presudeno da je Bardi kriv za “nenormalan komsijski poremecaj”, prenosi Gardijan.

Sudija je u presudi priznao da nije neobicno da se sa farmi siri neprijatan miris, ali je proglasio Bardija krivim zbog blizine stale komsijskoj kuci.

Bardiju je nalozeno da plati 6.000 eura odstete i jos 2.000 eura za sudske troskove, a morace i da premjesti stalu.

“To je glupost koja je dostigla krajnje granice”, rekao je Bardi lokalnim medijima i dodao da je vec potrosio 10.000 eura tokom pravne borbe.

Bardijeva porodica vec sest generacija uzgaja stoku u mjestu Lakapel-Viskamp na jugu Francuske.

Slucaj je podigao tenzije izmedu ruralne i urbane Francuske, a 12.000 ljudi je potpisalo peticiju u znak podrske Bardiju.

FRANCUSKA

Francuski farmer Nikola Bardi morace da plati kaznu od 8.000 eura zbog “nesnosnog smrada” svojih krava, nakon sto se oko tog pitanja 10 godina sudio sa komsijom.

Francuski sud je u presudi naveo da je Bardi drzao stogove sijena “maltene ispod kuhinjskog prozora svog komsije”.

Time je zavrsena Bardijeva desetogodisnja pravna borba sa komsijom, koji ga je tuzio za “nekomsijsko ponasanje”, zbog nacina na koji je brinuo o kravama.

Komsija je tvrdio da je Bardi drzao krave u nelegalnoj zgradi u blizini granice dva imanja.

Zalili su se i na gomilanje bala sijena, koje su izazivale “snazan i iritantan miris”.

Slucaj je dospio do Kasacionog suda, najvise instance za gradanske zalbe u Francuskoj, gdje je presudeno da je Bardi kriv za “nenormalan komsijski poremecaj”, prenosi Gardijan.

Sudija je u presudi priznao da nije neobicno da se sa farmi siri neprijatan miris, ali je proglasio Bardija krivim zbog blizine stale komsijskoj kuci.

Bardiju je nalozeno da plati 6.000 eura odstete i jos 2.000 eura za sudske troskove, a morace i da premjesti stalu.

“To je glupost koja je dostigla krajnje granice”, rekao je Bardi lokalnim medijima i dodao da je vec potrosio 10.000 eura tokom pravne borbe.

Bardijeva porodica vec sest generacija uzgaja stoku u mjestu Lakapel-Viskamp na jugu Francuske.

Slucaj je podigao tenzije izmedu ruralne i urbane Francuske, a 12.000 ljudi je potpisalo peticiju u znak podrske Bardiju.

AMERICAN MUSIC AWARDS

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Svift je osvojila glavnu nagradu za umjetnicu godine, te cetiri druge. Dobila je i nagradu za pocasnu umjetnicu decenije cime je stigla do brojke od 29 americkih muzickih nagrada nadmasivsi dosadasnjeg rekordera Majkla Dzeksona sa 24 nagrade.

“Sve sto mi je vazno su uspomene koje godinama imam s vama,” rekla je 29-godisnja Svift publici na svecanosti u Los Andelesu nakon sto je izvela remiks svojih hitova.

Ocekivalo se da ce Svift progovoriti o svadi sa sefovima diskografske kuce Big Machine Records, Skuterom Braunom i Skotom Borketom, jer su joj oduzeli autorska prava na njenih prvih sest albuma, koje je snimila dok je bila pod njihovim ugovorom. Zbog toga je Tajlor prijetila zabrana izvodenja sopstvene muzike, kao i zabrana koriscenja iste te muzike u dokumentarcu koji je izdao Netfliks.

Medutim, nedavno su Big Machine Label Group i Dick Clark Production objavili kako su postigli sporazum o licenciranju kojim se odobravaju nastupi njihovih umjetnika za streaming emisije i emitovanje na obostrano odobrenim platformama.

No, u nedjelju pjevacica nije pomenula spor, iako je svoj nastup otvorila noseci bijelu kosulju ispisanu naslovima svojih starih albuma.

“Ova je godina za mene bila puna. Bilo je dosta dobro, ali i dosta komplikovano”, rekla je Svift koja je pobijedila u konkurenciji ispred Drejka, Arijane Grande, Halsey i Post Malonea. Dobila je i nagradu za najbolji video spot, najbolji pop/rock album, najbolju pop/rock pjevacicu..

Mlada Bili Ajlis (17) osvojila je dvije statue za najboljeg novog izvodaca i najboljeg alternativnog rok izvodaca nakon sto se njen singl “Bad Girl” popeo na prvo mjesto americkih top listi.

“Ucinili ste da se sve ovo dogodilo”, rekla je Ajlis zahvalivsi se svojim obozavateljima. Ajlis je pokazala svoju podrsku ekoloskim organizacijama noseci majicu s sloganom “No Music on a Dead Planet”.

Selena Gomez otvorila je svecanost u svom prvom televizijskom nastupu uzivo u dvije godine nakon sto joj je 2017. bila podvrgnuta transplantaciji bubrega i borbi protiv anksioznosti i depresije.

R&B pevacica Lizo izvela je svoj novi singl “Jerome”, a Kubanka Kamila Kabelo i njen decko Son Mendes otpevali su svoj hit pop singl “Senorita”, koji je osvojio nagradu za saradnju godine.

Nastupili su i Jonas Brothers, Kesa, Halsey, Kristina Aguilera i Sanaja Tvejn.

AMERICAN MUSIC AWARDS

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Svift je osvojila glavnu nagradu za umjetnicu godine, te cetiri druge. Dobila je i nagradu za pocasnu umjetnicu decenije cime je stigla do brojke od 29 americkih muzickih nagrada nadmasivsi dosadasnjeg rekordera Majkla Dzeksona sa 24 nagrade.

“Sve sto mi je vazno su uspomene koje godinama imam s vama,” rekla je 29-godisnja Svift publici na svecanosti u Los Andelesu nakon sto je izvela remiks svojih hitova.

Ocekivalo se da ce Svift progovoriti o svadi sa sefovima diskografske kuce Big Machine Records, Skuterom Braunom i Skotom Borketom, jer su joj oduzeli autorska prava na njenih prvih sest albuma, koje je snimila dok je bila pod njihovim ugovorom. Zbog toga je Tajlor prijetila zabrana izvodenja sopstvene muzike, kao i zabrana koriscenja iste te muzike u dokumentarcu koji je izdao Netfliks.

Medutim, nedavno su Big Machine Label Group i Dick Clark Production objavili kako su postigli sporazum o licenciranju kojim se odobravaju nastupi njihovih umjetnika za streaming emisije i emitovanje na obostrano odobrenim platformama.

No, u nedjelju pjevacica nije pomenula spor, iako je svoj nastup otvorila noseci bijelu kosulju ispisanu naslovima svojih starih albuma.

“Ova je godina za mene bila puna. Bilo je dosta dobro, ali i dosta komplikovano”, rekla je Svift koja je pobijedila u konkurenciji ispred Drejka, Arijane Grande, Halsey i Post Malonea. Dobila je i nagradu za najbolji video spot, najbolji pop/rock album, najbolju pop/rock pjevacicu..

Mlada Bili Ajlis (17) osvojila je dvije statue za najboljeg novog izvodaca i najboljeg alternativnog rok izvodaca nakon sto se njen singl “Bad Girl” popeo na prvo mjesto americkih top listi.

“Ucinili ste da se sve ovo dogodilo”, rekla je Ajlis zahvalivsi se svojim obozavateljima. Ajlis je pokazala svoju podrsku ekoloskim organizacijama noseci majicu s sloganom “No Music on a Dead Planet”.

Selena Gomez otvorila je svecanost u svom prvom televizijskom nastupu uzivo u dvije godine nakon sto joj je 2017. bila podvrgnuta transplantaciji bubrega i borbi protiv anksioznosti i depresije.

R&B pevacica Lizo izvela je svoj novi singl “Jerome”, a Kubanka Kamila Kabelo i njen decko Son Mendes otpevali su svoj hit pop singl “Senorita”, koji je osvojio nagradu za saradnju godine.

Nastupili su i Jonas Brothers, Kesa, Halsey, Kristina Aguilera i Sanaja Tvejn.

KALIFIORNIJA

Kalifornijska policija objavila je video oslobadanja medvjeda koji je uspio da se zakljuca u automobilu, prenose lokalni mediji.

Vlasnik vozila ostavio je prosle sedmice automobil otkljucan na podrucju jezera Taho.

“Medvjed je usao u vozilo i nakon toga nije vise uspio da izade. Na srecu, policajci su uspjeli da ga oslobode, ali je medvjed prije toga poprilicno demolirao unutrasnjost vozila”, navela je policija na svom Fejsbuk profilu.

Kancelarija serifa porucio je da bi video trebalo da sluzi kao podsjetnik da vrata vozila moraju da se zakljucavaju i da se hrana ne smije da ostavlja tako da privlaci zivotinjski svijet.

KALIFIORNIJA

Kalifornijska policija objavila je video oslobadanja medvjeda koji je uspio da se zakljuca u automobilu, prenose lokalni mediji.

Vlasnik vozila ostavio je prosle sedmice automobil otkljucan na podrucju jezera Taho.

“Medvjed je usao u vozilo i nakon toga nije vise uspio da izade. Na srecu, policajci su uspjeli da ga oslobode, ali je medvjed prije toga poprilicno demolirao unutrasnjost vozila”, navela je policija na svom Fejsbuk profilu.

Kancelarija serifa porucio je da bi video trebalo da sluzi kao podsjetnik da vrata vozila moraju da se zakljucavaju i da se hrana ne smije da ostavlja tako da privlaci zivotinjski svijet.

AUSTRALIJA

U Australiji vladaju rekordni pozari i susa, a populacija koala se smanjuje kao i njihovo staniste, zbog cega se smatraju “funkcionalno istrijebljenim”.

Predsjednica Australske fondacije za koale Debora Tabart procjenjuje da je u pozarima stradalo vise od 1.000 koala te da je oko 80 posto njihovog stanista unisteno.

Nedavni pozari u kombinaciji sa susom i unistavanjem suma je dovelo do “funkcionalnog istrebljenja” koala, tvrde eksperti.

Ovaj termin se koristi kada populacija postane toliko ogranicena da vise nema znacajnu ulogu u ekosistemu i kada vise nije odrziva. Iako se koale razmnozavaju, njihov ograniceni broj ih cini dugorocno neodrzivim, a ovakve vrste su veoma podlozne bolestima.

Unistavanje suma i pozari unistavaju glavni izvor hrane za koale, a to je eukaliptus. Odrasla koala dnevno pojede oko kilogram lisca eukaliptusa. Iako eukaliptus ponovo naraste nakon pozara, za to su potrebni mjeseci, a koale ostaju bez izvora hrane, gladuju i uginu.

Mnogi od australskih vlasti traze uvodenje zakona koji je napisan 2016. godine, a koji nikad nije usvojen. Taj zakon je osmisljen da stiti staniste koala i zastiti ih od lova.

U posljednje vrijeme su povecane donacije za pomoc pri hospitalizaciji koala povrijedenih u pozarima. Port Macquarie bolnica za koale je putem Go Fund Me servisa prikupila 1,33 miliona dolara od 30.000 donatora. Jedan od ciljeva je napraviti stanice s pitkom vodom za koale u predjelima koji su unisteni tokom pozara.

AUSTRALIJA

U Australiji vladaju rekordni pozari i susa, a populacija koala se smanjuje kao i njihovo staniste, zbog cega se smatraju “funkcionalno istrijebljenim”.

Predsjednica Australske fondacije za koale Debora Tabart procjenjuje da je u pozarima stradalo vise od 1.000 koala te da je oko 80 posto njihovog stanista unisteno.

Nedavni pozari u kombinaciji sa susom i unistavanjem suma je dovelo do “funkcionalnog istrebljenja” koala, tvrde eksperti.

Ovaj termin se koristi kada populacija postane toliko ogranicena da vise nema znacajnu ulogu u ekosistemu i kada vise nije odrziva. Iako se koale razmnozavaju, njihov ograniceni broj ih cini dugorocno neodrzivim, a ovakve vrste su veoma podlozne bolestima.

Unistavanje suma i pozari unistavaju glavni izvor hrane za koale, a to je eukaliptus. Odrasla koala dnevno pojede oko kilogram lisca eukaliptusa. Iako eukaliptus ponovo naraste nakon pozara, za to su potrebni mjeseci, a koale ostaju bez izvora hrane, gladuju i uginu.

Mnogi od australskih vlasti traze uvodenje zakona koji je napisan 2016. godine, a koji nikad nije usvojen. Taj zakon je osmisljen da stiti staniste koala i zastiti ih od lova.

U posljednje vrijeme su povecane donacije za pomoc pri hospitalizaciji koala povrijedenih u pozarima. Port Macquarie bolnica za koale je putem Go Fund Me servisa prikupila 1,33 miliona dolara od 30.000 donatora. Jedan od ciljeva je napraviti stanice s pitkom vodom za koale u predjelima koji su unisteni tokom pozara.

  • 'Razvod veka': Južnokorejski biznismen plaća bivšoj supruzi pola milijarde evra
    on 24/07/2026 at 16:43

    Razvod vlasnika tehnološke imperije i ćerke bivšeg predsednika Južne Koreje potresao je ovu azijsku državu.

  • Gorčević: Nije tačno da Hrvatska blokira zatvaranje poglavlja 14
    on 24/07/2026 at 16:22

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da nije tačno da Hrvatska blokira zatvaranje poglavlje 14, te da je ono spremno i poslato pred Evropsku komisiju i očekuje da bude zatvoreno u septembru na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji.

  • Vlasnici objekata na Adi Bojani: Državi nezakonito oduzete desetine hiljada kvadrata, tražimo hitnu reakciju institucija
    on 24/07/2026 at 15:58

    Vlasnici više od 40 privremenih objekata na Adi Bojani saopštili su da su, nakon pravosnažno okončanog postupka pred Višim sudom u Podgorici, pokrenuli inicijativu za ponavljanje postupka zbog sumnje da je državi nezakonito oduzeto više desetina hiljada kvadratnih metara u zoni morskog dobra. Tvrde da su im onemogućeni pristup i korišćenje objekata, zbog čega traže hitnu reakciju nadležnih institucija.

  • U Irskoj pronađeni ostaci 22 bebe na mestu doma koji je vodila crkva
    on 24/07/2026 at 15:37

    Ustanova za neudate majke i njihovu decu radila je od 1925. do 1961. godine, a vodio ju je verski red „Milosrdnih sestara" rimokatoličke crkve.

  • Nurković: Majke Srebrenice simbol dostojanstva, istine i istrajne borbe za pravdu
    on 24/07/2026 at 15:17

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković i poslanici Kluba Bošnjačke stranke razgovarali su danas sa predstavnicama Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Udruženja Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ i Udruženja „Žena Podrinja“, poručivši da Crna Gora ostaje posvećena njegovanju kulture sjećanja, istine i pravde, kao i da bol porodica žrtava mora biti trajna opomena da se zločini poput genocida u Srebrenici nikada ne ponove.

  • Kabinet Milatovića uputio urgenciju: Spriječiti otuđenje dvorca Kruševac
    on 24/07/2026 at 15:05

    Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je od Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države da pripremi sve pravne mehanizme kako bi zaštitila državnu imovinu uoči ponovnog odlučivanja Skupštine o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Upozoravaju da bi usvajanje zakona omogućilo prenos dvorca „Kruševac“ sa pripadajućim zemljištem u privatnu svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš, što smatraju suprotnim Ustavu i zakonima Crne Gore.

  • "Tržnice i pijace" posjetile Dom starih: Domaći proizvođači donirali svježe voće korisnicima
    on 24/07/2026 at 15:00

    Društvo „Tržnice i pijace“ Podgorica organizovalo je, u saradnji sa JU Dom starih „Podgorica“, društveno odgovornu akciju „Susreti koji znače – Osmijeh za sve generacije“, tokom koje su korisnicima te ustanove uručeni pokloni u vidu svježeg voća koje su obezbijedili domaći proizvođači.

  • Babiš: Crna Gora je spremna za EU, vjerujem da će 2028. postati članica
    on 24/07/2026 at 14:49

    Crna Gora je spremna za članstvo u Evropskoj uniji i ima najbolje predispozicije da 2028. godine postane njena 28. članica, poručio je premijer Češke Andrej Babiš nakon sastanka sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Pragu. Dvojica zvaničnika ocijenila su da će ulazak Crne Gore donijeti koristi i državi i Evropskoj uniji, a razgovarali su i o unapređenju ekonomske i odbrambene saradnje dvije zemlje.

  • Sednica skupštine, jedina tačka - (ne)poverenje Vladi Srbije
    on 24/07/2026 at 14:43

    Sednica je zakazana za 27. jul na zahtev 109 poslanika vladajuće Srpske napredne stranke, saopštila predsednica parlamenta.

  • Mladi istraživači mogu konkurisati za nagrade do 1.000 eura
    on 24/07/2026 at 14:37

    Mreža za evropske politike – MASTER i Montenegro Robotics raspisali su konkurs za najbolji naučnoistraživački rad u okviru projekta „Budi MASTERmind: Nauka je tvoj put“, na koji se mogu prijaviti mladi istraživači iz Crne Gore uzrasta od 18 do 35 godina. Za tri najbolje ocijenjena rada obezbijeđene su novčane nagrade u ukupnom iznosu od 1.800 eura, kao i medijska promocija autora.

  • Sporazum sa SAD: Prioriteti Jadransko-jonski koridor, energetika, Luka Bar i bezbjednosna infrastruktura
    on 24/07/2026 at 13:43

    Jadransko-jonski koridor sa gasovodom i optičkom mrežom, razvoj energetike i kritičnih minerala, modernizacija Luke Bar, izgradnja velikih data centara, kao i uvođenje sistema za skeniranje tereta na svim graničnim prelazima i u Luci Bar, ključni su projekti koje su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države definisale usaglašenim tekstom Sporazuma o saradnji u implementaciji strateških projekata. Dokument, koji je objavljen na sajtu Vlade predviđa i da će američka administracija povezivati crnogorske projekte sa američkim kompanijama i finansijskim institucijama, dok će Podgorica zadržati posljednju riječ u izboru partnera.

  • ECB zadržala iste kamatne stope
    on 24/07/2026 at 11:52

    Evropska centralna banka (ECB) je zadržala iste kamatne stope, ali je ostavila otvorenu mogućnost za njihovo povećanje u septembru, pošto novi skok cijena energenata prijeti da zadrži inflaciju iznad ciljanih dva odsto.

  • Više od 1,8 hiljada inspekcijskih kontrola od početka turističke sezone
    on 24/07/2026 at 09:43

    Poreski inspektori su od početka maja di 23. jula obavili 1,82 hiljade kontrola na teritoriji Crne Gore, utvrdili nepravilnosti kod 286 poreskih obveznika, zbog čega su izdata 424 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 1,45 miliona eura.

  • Japanska kompanija zainteresovana za ulaganje u pomorski sektor
    on 24/07/2026 at 09:35

    Japanska kompanija Mitsui O.S.K. Lines (MOL) i predstavnici Ministarstva pomorstva razmijenili su mišljenja o potencijalnoj saradnji u pomorskom sektoru, saopšteno je nakon sastanka ministra pomorstva Filipa Radulovića i predstavnika ove kompanije.

  • Institut Igalo u plusu 1,1 milion eura, platio dugove od 25 miliona
    on 24/07/2026 at 06:51

    Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ značajno je popravio finansijsku poziciju u prvoj polovini ove godine, nakon višegodišnjeg perioda obilježenog nagomilanim dugovima i problemima sa likvidnošću.

  • Vlada usvojila smjernice ekonomske politike do 2029: Prosječan privredni rast od 3,1 odsto
    on 23/07/2026 at 18:41

    Vlada je, na današnjoj sjednici usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2026 - 2029. godine, kojima se projektuje prosječan godišnji privredni rast od 3,1 odsto, smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, uz nastavak investicija i sprovođenje reformi u okviru evropske agende. U Vladi poručuju da evropske integracije više nijesu samo spoljnopolitički cilj, već ključni pokretač ekonomskog razvoja i institucionalnih promjena.

  • Koje mjere još stoje na raspolaganju za stabilizaciju cijena goriva?
    on 23/07/2026 at 15:34

    Država ima još jednu mogućnost da stabilizuje cijene goriva, a to je, kaže ekonomski analitičar Davor Dokić, da snizi akcizu na dizel na 50%. Rezultat bi bio, ističe, pad od šest centi po litru. Posljednji odbrambeni mehanizam je, poručuje, da Skupština predloži izmjene zakona o PDV-u. Svjetski eksperti procjenjuju globalnu recesiju do kraja godine, a analitičar Novak Svrkota smatra da je već na snazi zbog visoke zaduženosti, rasta kamatnih stopa, ali i prekida lanaca snabdijevanja naftnim derivatima.

  • Ministarka Adžović u Vašingtonu: Potpisaće Međudržavni sporazum sa SAD
    on 23/07/2026 at 14:46

    Ministarka javnih radova Majda Adžović boraviće do ponedjeljka u radnoj posjeti Vašingtonu. Iz Ministarstva su najavili da će tokom boravka biti potpisan Međudržavni sporazum između vlada Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o saradnji u implementaciji strateških projekata.

  • Jačanje saradnje i primjena evropskih standarda
    on 23/07/2026 at 14:23

    Jačanje saradnje, razmjena iskustava i primjena evropskih standarda su ključni preduslovi za razvoj efikasnijih javnih službi za zapošljavanje, ocijenjeno je iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  

  • Vlada predložila parlamentu da poništi oglas za dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 23/07/2026 at 13:41

    Vlada je na elektronskoj sjednici koju je održala danas odlučila da predloži parlamentu da poništila javni oglas za dodjelu koncesije za Aerodrome Podgorica i Tivat, rečeno je našem Portalu iz Vlade.