U NOVEMBRU

Najljepsi djecak svijeta Viktor Ukovic Dukic iz Berana otvorice Serbia kids fashion week koji ce se odrzati od 6. do 10. novembra a predstavice Crnu Goru i na jednom svjetskom takmicenju u Kini.

Kako je kazala njegova majka Elmaza, Viktor ce otvoriti Serbia kids fashion week na poziv Marini Dordevic dorektorica udruzenja Diva tourism Serba.

Viktor je pozvan i da predstavi Crnu Goru i na svjetskom takmicenju u Kini koje ce se odrzati u maju 2020. godine.

“Trudicemo se maksimalno da na najljepsi nacin predstavimo svoju drzavu”, kazala je njegova mama Elmaza.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NADMETANJE U ULCINJU

Predstavnica Meksika Alesandra Diaz pobjednica je svjetskog takmicenja ljepote, koje se odrzalo u Ulcinju, “Miss Globe”. Predstavnica Crne Gore, 21-godisnja Martina Bozinovic osvojila je titulu “mis turizma”.

Prva pratilja meksicke ljepotice je mis Trinidada i Tobaga, a za njom slijede ljepotice iz Filipina, Kanade i Ceske. Titulu najfotogenicnije misice odnijela je predstavnica Sjeverne Makedonije, mis kosmopoliten je Albanka Klea Busi, dok je mis interkontitental osvojila Australijanka.

Na takmicenju su se nadmetale ljepotice iz vise od 50 zemalja.

Tokom boravka u nasoj zemlji, one su posjetile Podgoricu, Tivat, Bar, Kotor i Cetinje, a sve u cilju promocije turistickih potencijala.

Predstavnica Crne Gore, 21-godisnja Martina Bozinovic ranije je za Portal RTCG kazala da su djevojke najvise bile odusevljene Tivtom i Portom Montenegrom, ali i Cetinjem.

“Osjecam neku vrstu odgovornosti zbog uloge domacina. Iz tog razloga lakse mi je bilo prosle godine na takmicenju “Miss Tourism World” u Kini”, kazala je kroz osmijeh Martina, navodeci da ne razmislja o pobjedi, vec samo da predstavi nasu zemlju na najbolji nacin.

PODACI NASA

Prema podacima NASA, tokom proteklih godinu dana Zemlji se priblizilo oko hiljadu asteroida, ali su svi prosli pored planete na bezbjednom rastojanju.

Godisnje, u prosjeku, sedam svemirskih tijela stigne do Zemljine povrsine. Ona ne izazivaju ozbiljna razaranja, ali mogu da izazovu strah, kao u slucaju Celjabinskog meteorita. Tokom nama poznate geoloske istorije, bilo je manje od deset katastrofalnih sudara Zemlje sa asteroidima.

Pod ledenim pokrovom Antarktika, u oblasti Vilksove zemlje, nalazi se ogroman krater precnika oko 500 kilometara. Americki naucnici su 2009. godine, na osnovu analize podataka sa satelita “Grejs”, zakljucili da je rijec o krateru koji se obrazovao u sudaru svemirskog tijela i Zemlje, pise Sputnjik.

Prema procjenama strucnjaka, to se dogodilo prije oko 250 miliona godina, sto se poklapa sa najvecim masovnim pomorom na Zemlji – permskim (poslednji period paleozoika).

Tada je nestalo 96 odsto morskih i 73 odsto kopnenih kicmenjaka. To je jedini put u istoriji nase planete kada je doslo i do masovnog izumiranja insekata: nestalo je gotovo 83 odsto vrsta iz te klase.

Zivotinje, medutim, nisu uginule momentalno. Prema istrazivanju Masacusetskog univerziteta, izumiranje je trajalo oko 60.000 godina.

Kineski naucnici, ipak, smatraju da je taj period bio znatno kraci i da je 90 odsto vrsta nestalo tokom nekoliko hiljada godina. Uzroci su bili vulkanska zima, efekat staklene baste i povecanje kiselosti okeanske vode – rezultat naglog povecanja vulkanske aktivnosti na teritoriji danasnjeg Sibira.

Postoje, naravno, i alternativne teorije o masovnom izumiranju tokom perma: iznenadna eksplozija metana, promena hemijskog sastava morske vode, pa cak i pad drugog asteroida – na teritoriji danasnje Australije.

Nestanak dinosaurusa

Mnoge vrste dinosaurusa takode su mogle da nestanu sa Zemlje zbog ogromnog asteroida koji je pao prije 66 miliona godina na poluostrvo Jukatan, u savremenom Meksiku. Tada je na tom mjestu bilo more duboko najmanje 30 metara.

Prema istrazivanju medunarodne grupe naucnika, udar asteroida o morsko dno bio je uporediv sa eksplozijom deset atomskih bombi. Mocni cunamiji visoki po nekoliko stotina metara pogodili su kopno. Zapalile su se sume, a pozari su se sirili hiljadama kilometara.

Iz stena u koje je udario asteroid isparili su minerali koji sadrze sumpor, zbog cega se u atmosferi naslo najmanje 325 milijardi tona te supstance. To je izazvalo globalno zahladenje.

Dinosaurusi, leteci gusteri, brojni mekusci i mnoge druge zivotinjske vrste nisu prezivjele tu kataklizmu. Uginulo je 16 odsto porodica morskih zivotinja, kao i 18 odsto porodica kopnenih kicmenjaka.

Pre oko 34 miliona godina planeta je ostala bez 15 odsto svih vrsta zivotinja. U okeanu je izumrlo najvise drevnih vrsta kitova, a na kopnu je katastrofa najvise pogodila kopitare.

U knjizi Sergeja Visnjevskog iz Instituta za mineralogiju i petrografiju Ruske akademije nauka navedena je hipoteza o tome da je izumiranje bilo rezultat naglog zahladenja, izazvanog padom dva asteroida odjednom: u Sjevernoj Americi i u Sibiru.

Analiza stijena iz tog geoloskog perioda je pokazala da su u pocetku srednje godisnje temperature rasle, a da je zatim doslo do jakog zahladenja. Vremenski se ono poklapa sa padom asteroida.

Prema misljenju geologa sa univerziteta u Kaliforniji i Teksasu, poslije udara nebeskih tijela o Zemlju, zbog ogromne kolicine prasine, atmosfera je postala manje prozracna za sunceve zrake, zbog cega je doslo do globalnog zahladenja. Nisu sve zivotinje mogle da se prilagode nagloj promeni klime, sto je dovelo do njihovog izumiranja.

Nebeska platina

Jedno od posljednjih velikih izumiranja dogodilo se prije oko 13.000 godina. Tada je planeta zauvjek ostala bez mamuta, velikih bizona i gigantskih lenjivaca. Jedan od razloga je ledeno doba, za koje se zna na osnovu analize ledenih jezgara Grenlanda.

Americki naucnici su 2007. godine iznijeli hipotezu da je ledeno doba rezultat pada asteroida ili komete na Zemlju. Dvanaest godina kasnije to je potvrdeno, i to na osnovu proucavanja koncentracije platine na nekoliko tacaka planete. Stvar je u tome sto ovaj metal u velikim kolicinama sadrze meteoriti: ako ga ima mnogo u stenama, moze se govoriti o kosmickom udaru.

Strucnjaci su pronasli sloj sa povisenim sadrzajem platine u Juznoj Africi, na Grenlandu, u Zapadnoj Aziji, Juznoj i Sjevernoj Americi i u Evropi. Svi slojevi su datirani na isti period — prije 12.680 godina.

FAIK

Zanatlija Faik Unaler vec sest decenija s istom ljubavlju radi u svojoj radionici u centru turskog grada Akhisara i proizvodi male kocije i konjska kola koja krase dvorista u svim dijelovima te zemlje, ali i sire, pise Anadolija.

Unaler je kao 13-godisnjak poceo da radi kao segrt u zanatskoj radnji u kojoj su se pravila konjska zaprezna kola, a deset godina kasnije je stekao titulu majstora i otvorio je vlastitu radionicu.

Vec dvije i po decenije Unaler je u penziji, ali i dalje radi u radionici i u tome ga nije omela ni cinjenica da su kocije i zaprezna kola odvec prevazidena u svakodnevnom zivotu ljudi.

“Zao mi je sto zanatske rukotvorine vise nijesu interesantne mladim. Odlucio sam se za pravljenje minijaturnih i ukrasnih kocija kako bi ocuvao ovu tradiciju i ljepotu”, kazao je Unaler.

Unaler je kazao da ima dosta narudzbi iz cijele Turske, a da mu je potrebno 15 dana da bi napravio jednu minijaturnu kociju.

“Najtezi dio posla je odrzati obecanje koje dam musteriji. Kvalitet i rok isporuke koji obecam su mi uvijek bili neka vrsta pritiska koji me tjerao da stalno ucim i budem sve bolji u svom poslu. To je i danas slucaj kada imam 73 godine”, kazao je Unaler.

Na pitanje do kada namjerava da radi, Unaler je kazao da ce raditi sve dok bude zdrav.

“I kada bih htio ne mogu ostaviti posao. I sada sanjam posao i u snu mjerim promjer tockova i dizajniram kocije. To je jednostavno posao moj nacin zivota”, zakljucio je Unaler.

OBAVILE RUTINSKU POPRAVKU

Prvi put u istoriji ljudskih misija u svemiru, dvije astronautkinje izasle su u svemirsku setnju da bi obavile rutinsku popravku na Medunarodnoj svemirskoj stanici.

Astronautkinje NASA-e Kristina Kouk i Dzesika Meir pocele su misiju standardnom bezbjednosnom provjerom svojih odijela, prije nego sto su izasle u slobodan prostor, pise Glas Amerike.

Prva svemirska setnja dvije astronautkinje bila je zakazana za mart ove godine, ali je otkazana, jer je NASA imala samo jedno odijelo u velicini “M”.

Kouk, inzenjerka elektrotehnike, pomogla je da se u prethodnih nekoliko mjeseci napravi odijelo odgovarajuce velicine za Dzesiku Meir.

NASA je saopstila da je prva setnja u svemiru sa dvije astronautkinje znacajan korak vrijedan pomena i slavlja, dok se agencija sprema za povratak covjeka na mjesec do 2024. u okviru programa “Artemis”. U toj istrazivackoj misiji po prvi put bi na povrsinu Mjeseca trebalo da se spusti i astronautkinja.

Ovo je prva misija na orbitalnoj stanici za obje astronautkinje, a Kouk ce postaviti rekord za najduzi boravak na svemirskoj letjelici kada je rijec o zenama, jer bi po zavrsetku misije trebalo da ima ukupno 328 dana u svemiru.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

OBILAZE CRNU GORU

Ljepotice iz vise od 50 zemalja, medu njima i predstavnica Crne Gore, koje ce se takmiciti za krunu “Miss Globe 2019” posjetile su danas Radio-televiziju Crne Gore (RTCG).

Domacin manifestacije “Miss Globe” ove godine je Crna Gora, finale ce se odrzati u Ulcinju 21. oktobra, uz direktan prenos na TVCG.

Tokom boravka u nasoj zemlji, predstavnice zemalja ucesnica su prije Podgorice posjetile Tivat, Bar, Kotor i Cetinje, a sve u cilju promocije turistickih potencijala.

Predstavnica Crne Gore 21-godisnja Martina Bozinovic nam je otkrila da su djevojke najvise bile odusevljene Tivtom i Portom Montenegrom, ali i Cetinjem.

“Osjecam neku vrstu odgovornosti zbog uloge domacina. Iz tog razloga lakse mi je bilo prosle godine na takmicenju “Miss Tourism World” u Kini”, kaze kroz osmijeh Martina, navodeci da ne razmislja o pobjedi, vec samo da predstavi nasu zemlju na najbolji nacin.

Jedna od djevojaka koja je odusevljena Crnom Gorom je predstavnica Skotske Lotte Rose Middleton.

“Moj drug Marko mi je pricao o Crnoj Gori i uvjerila sam se u njenu ljepotu. Predivno je, pozeljela sam da zivim ovdje”, rekla nam je ona.

Sve ucesnice od RTCG dobile su CD grupe D-Moll i pjesme “Heaven”, koja nas je ove godine predstavljala na Eurosongu u Izraelu.

NEVENA BOZOVIC

Pop pevacica Nevena Bozovic kaze da voli da se oproba u medernom zvuku, ali se uvijek vrati na ono staro, na dobru melodiju, dobar instrument.

,,Nekada ono najjednostavnije bude najbolje”, kazala je Neven , gostujuci u Jutarnjem programu TVCG.

Nevena je prije dva dana premijerno predstavila novu pesmu pod nazivom “Sanjam”.

Uskoro ce kaze snimati i spot za tu pjesmu, a ne iskljucuje mogucnost da se to desi i u Crnoj Gori.

,,Ako se bude prica uklapala vrlo rado cu spot snimiti u Crnoj Gori”, kaze Nevena.

Ostaje vjerna ideji da pjeva ono sto sama napise i komponuje.

,,Sada me nosi taj talas da sama komponujem, vidjecu mozda i za neke druge”, navodi Nevena.

Voli da se igram i da pravi promjene u muzici koju snima, ali kako dodaje uvijek se vraca dobroj melodiji.

,,Nestrpljiva sam i ne mogu da cekam dugo da objavim album. Ne bih mogla da cekam godinu da ne objavim nista”, istice Nevena.

U planu ima snimanje dueta, a radi i na pripremi koncerta, koji ce biti predstavljen u svim gradovima.

,,Matrica i pjevanje na playback mi nijesu zanimljivi”, zakljucila je Nevena.

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Leonardo da Vinci je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduzi na svijetu – 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inzenjeri Instituta za tehnologiju Masacusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspjesan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Medunarodnog udruzenja za skoljkaste i prostorne strukture, prosle nedjelje u Barseloni, u Spaniji, navodi se u saopstenju univerziteta.

Da Vinci je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vincijev predlog nije prosao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseci most s kablovima.

Ali, inzenjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vincijevoj ideji i proucavali su njegov crtez, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako moze reagovati na razlicite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinci zamislio, bio sasvim novo rjesenje u poredenju s tada popularnim mostovima s polukruznim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu tezinu.

Ali, Da Vinci je predlozio spljosten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lucno i razvuceno slovo “X”, s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

“To je nevjerovatno ambiciozno”, izjavila je Karli Bast, ucesnica istrazivanja i donedavna studentkinja MIT-a. “Bio bi to most cak oko 10 puta duzi od tipicnih mostova tog vremena”.

“Ali to rjesenje je geometrijski veoma savrseno, s mnogo vise zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipicnih lucnih mostova”, dodao je Dzon Oksendorf, profesor arhitekture i gradevinskog i ekoloskog inzenjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bocnom ljuljanju od optercenja, kao i kada dode do zemljotresa, Da Vinci je nacrtao da se noseci oslonci mosta na oba kraja luka ne pruzaju upravno nanize, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti moze biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve duzine, jer drvo ne bi bilo prakticno. Istrazivaci nijesu uz skicu nasli nikakve Da Vincijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inzenjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih “3D printerom”, koji su ugradeni u model mosta dugacak 80 santimetara.

Kada su lucni kameni mostovi gradeni u starom, Rimskom stilu, koriscene su skele da se kamenje zadrzi na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, posto se u teme luka postavi srednji, “kljucni kamen”. Istrazivaci MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

“Kada smo postavljali kljucni kamen, morali smo da ga utisnemo medu ostale”, rekla je Bast. “To je bio kriticni trenutak… i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smisljeno”.

U prethodnim pokusajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vincijevog crteza – na primjer Norveska ima takav pjesacki most, korisceni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od celika ili betona.

Ali, americki istrazivaci su zeljeli da znaju da li bi Da Vincijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inzenjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vincijev most izdrzao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vincijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmasili laksi i jaci mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vincijeve ideje.

“Ono sto mozemo nauciti iz crteza Leonarda da Vincija je da je oblik gradevine veoma vazan za njenu stabilnost”, rekla je Bast. “Ne samo da je Leonardovo rjesenje strukturalno stabilno, vec je vazno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Vazno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inzenjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog”.

Oksendorf je rekao da je tim zelio da sazna da li bi Da Vincijeva ideja “zaista mogla da stoji”.

“Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo dosli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena”, rekao je on. “Malo je vjerovatno da ce takav most ikada biti izgraden zbog cijene i prakticnosti, ali to bi moglo da inspirise buduce projektante da sanjaju velike snove”, rekao je Oksendorf za CNN.

  • Nurković: Majke Srebrenice simbol dostojanstva, istine i istrajne borbe za pravdu
    on 24/07/2026 at 15:17

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković i poslanici Kluba Bošnjačke stranke razgovarali su danas sa predstavnicama Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Udruženja Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ i Udruženja „Žena Podrinja“, poručivši da Crna Gora ostaje posvećena njegovanju kulture sjećanja, istine i pravde, kao i da bol porodica žrtava mora biti trajna opomena da se zločini poput genocida u Srebrenici nikada ne ponove.

  • Kabinet Milatovića uputio urgenciju: Spriječiti otuđenje dvorca Kruševac
    on 24/07/2026 at 15:05

    Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je od Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države da pripremi sve pravne mehanizme kako bi zaštitila državnu imovinu uoči ponovnog odlučivanja Skupštine o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Upozoravaju da bi usvajanje zakona omogućilo prenos dvorca „Kruševac“ sa pripadajućim zemljištem u privatnu svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš, što smatraju suprotnim Ustavu i zakonima Crne Gore.

  • "Tržnice i pijace" posjetile Dom starih: Domaći proizvođači donirali svježe voće korisnicima
    on 24/07/2026 at 15:00

    Društvo „Tržnice i pijace“ Podgorica organizovalo je, u saradnji sa JU Dom starih „Podgorica“, društveno odgovornu akciju „Susreti koji znače – Osmijeh za sve generacije“, tokom koje su korisnicima te ustanove uručeni pokloni u vidu svježeg voća koje su obezbijedili domaći proizvođači.

  • Babiš: Crna Gora je spremna za EU, vjerujem da će 2028. postati članica
    on 24/07/2026 at 14:49

    Crna Gora je spremna za članstvo u Evropskoj uniji i ima najbolje predispozicije da 2028. godine postane njena 28. članica, poručio je premijer Češke Andrej Babiš nakon sastanka sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Pragu. Dvojica zvaničnika ocijenila su da će ulazak Crne Gore donijeti koristi i državi i Evropskoj uniji, a razgovarali su i o unapređenju ekonomske i odbrambene saradnje dvije zemlje.

  • Sednica skupštine, jedina tačka - (ne)poverenje Vladi Srbije
    on 24/07/2026 at 14:43

    Sednica je zakazana za 27. jul na zahtev 109 poslanika vladajuće Srpske napredne stranke, saopštila predsednica parlamenta.

  • Mladi istraživači mogu konkurisati za nagrade do 1.000 eura
    on 24/07/2026 at 14:37

    Mreža za evropske politike – MASTER i Montenegro Robotics raspisali su konkurs za najbolji naučnoistraživački rad u okviru projekta „Budi MASTERmind: Nauka je tvoj put“, na koji se mogu prijaviti mladi istraživači iz Crne Gore uzrasta od 18 do 35 godina. Za tri najbolje ocijenjena rada obezbijeđene su novčane nagrade u ukupnom iznosu od 1.800 eura, kao i medijska promocija autora.

  • Stjepović: Današnja presuda vraća vjeru građanima da je pravda dostižna
    on 24/07/2026 at 14:22

    Današnja prvostepena presuda kojom je Zvicer osuđen na 40, Petar Lazović na 20, a Ljubo Milović na 19 godina zatvora najbolja je potvrda svega onoga što smo govorili otkako smo se osnovali – država Crna Gora, sve njene pravosudne institucije, a naročito bezbjednosni sektor bili su srasli sa mafijom, i teško da se moglo razlučiti gdje završava “podzemlje”, a gdje počinje država, rekao je poslanik Demokratske Crne Gore Duško Stjepović.

  • Ibrahimović i Felten: Njemačka ostaje snažan partner Crne Gore na evropskom putu
    on 24/07/2026 at 14:14

    Njemačka će i dalje biti snažan partner Crne Gore na njenom evropskom putu, poručeno je sa sastanka njemačkog ambasadora u Podgorici Petera Feltena sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović je danas primio Feltena u oproštajnu posjetu i zahvalio mu na izuzetnom doprinosu unapređenju odnosa dvije prijateljske države tokom njegovog četvorogodišnjeg mandata.

  • 'Dirnite mi u porodicu i odoh': Jirgen Klop po preuzimanju nemačkog fudbalskog tima
    on 24/07/2026 at 13:53

    Posle još jednog razočaravajućeg rezultata na velikim turnirima, četvorostruki svetski fudbalski prvak, Nemačka, udara temelje novog tima. Pep Gvardiola odbio Italiju.

  • Podgorica domaćin evropskog okupljanja Mense, Mujović: Vrijeme je da govorimo o naprednim stvarima
    on 24/07/2026 at 13:50

    Podgorica će od 29. jula do 2. avgusta biti domaćin Evropskog godišnjeg okupljanja članova Mense, jednog od najznačajnijih međunarodnih događaja ove organizacije, koji će okupiti više stotina učesnika iz brojnih evropskih i svjetskih zemalja. Tim povodom gradonačelnik Podgorice Saša Mujović razgovarao je sa predstavnicima Mense Crne Gore o završnim pripremama za organizaciju skupa, koji će biti održan u Naučno-tehnološkom parku.

  • Sporazum sa SAD: Prioriteti Jadransko-jonski koridor, energetika, Luka Bar i bezbjednosna infrastruktura
    on 24/07/2026 at 13:43

    Jadransko-jonski koridor sa gasovodom i optičkom mrežom, razvoj energetike i kritičnih minerala, modernizacija Luke Bar, izgradnja velikih data centara, kao i uvođenje sistema za skeniranje tereta na svim graničnim prelazima i u Luci Bar, ključni su projekti koje su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države definisale usaglašenim tekstom Sporazuma o saradnji u implementaciji strateških projekata. Dokument, koji je objavljen na sajtu Vlade predviđa i da će američka administracija povezivati crnogorske projekte sa američkim kompanijama i finansijskim institucijama, dok će Podgorica zadržati posljednju riječ u izboru partnera.

  • ECB zadržala iste kamatne stope
    on 24/07/2026 at 11:52

    Evropska centralna banka (ECB) je zadržala iste kamatne stope, ali je ostavila otvorenu mogućnost za njihovo povećanje u septembru, pošto novi skok cijena energenata prijeti da zadrži inflaciju iznad ciljanih dva odsto.

  • Više od 1,8 hiljada inspekcijskih kontrola od početka turističke sezone
    on 24/07/2026 at 09:43

    Poreski inspektori su od početka maja di 23. jula obavili 1,82 hiljade kontrola na teritoriji Crne Gore, utvrdili nepravilnosti kod 286 poreskih obveznika, zbog čega su izdata 424 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 1,45 miliona eura.

  • Japanska kompanija zainteresovana za ulaganje u pomorski sektor
    on 24/07/2026 at 09:35

    Japanska kompanija Mitsui O.S.K. Lines (MOL) i predstavnici Ministarstva pomorstva razmijenili su mišljenja o potencijalnoj saradnji u pomorskom sektoru, saopšteno je nakon sastanka ministra pomorstva Filipa Radulovića i predstavnika ove kompanije.

  • Institut Igalo u plusu 1,1 milion eura, platio dugove od 25 miliona
    on 24/07/2026 at 06:51

    Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ značajno je popravio finansijsku poziciju u prvoj polovini ove godine, nakon višegodišnjeg perioda obilježenog nagomilanim dugovima i problemima sa likvidnošću.

  • Vlada usvojila smjernice ekonomske politike do 2029: Prosječan privredni rast od 3,1 odsto
    on 23/07/2026 at 18:41

    Vlada je, na današnjoj sjednici usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2026 - 2029. godine, kojima se projektuje prosječan godišnji privredni rast od 3,1 odsto, smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, uz nastavak investicija i sprovođenje reformi u okviru evropske agende. U Vladi poručuju da evropske integracije više nijesu samo spoljnopolitički cilj, već ključni pokretač ekonomskog razvoja i institucionalnih promjena.

  • Koje mjere još stoje na raspolaganju za stabilizaciju cijena goriva?
    on 23/07/2026 at 15:34

    Država ima još jednu mogućnost da stabilizuje cijene goriva, a to je, kaže ekonomski analitičar Davor Dokić, da snizi akcizu na dizel na 50%. Rezultat bi bio, ističe, pad od šest centi po litru. Posljednji odbrambeni mehanizam je, poručuje, da Skupština predloži izmjene zakona o PDV-u. Svjetski eksperti procjenjuju globalnu recesiju do kraja godine, a analitičar Novak Svrkota smatra da je već na snazi zbog visoke zaduženosti, rasta kamatnih stopa, ali i prekida lanaca snabdijevanja naftnim derivatima.

  • Ministarka Adžović u Vašingtonu: Potpisaće Međudržavni sporazum sa SAD
    on 23/07/2026 at 14:46

    Ministarka javnih radova Majda Adžović boraviće do ponedjeljka u radnoj posjeti Vašingtonu. Iz Ministarstva su najavili da će tokom boravka biti potpisan Međudržavni sporazum između vlada Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o saradnji u implementaciji strateških projekata.

  • Jačanje saradnje i primjena evropskih standarda
    on 23/07/2026 at 14:23

    Jačanje saradnje, razmjena iskustava i primjena evropskih standarda su ključni preduslovi za razvoj efikasnijih javnih službi za zapošljavanje, ocijenjeno je iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  

  • Vlada predložila parlamentu da poništi oglas za dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 23/07/2026 at 13:41

    Vlada je na elektronskoj sjednici koju je održala danas odlučila da predloži parlamentu da poništila javni oglas za dodjelu koncesije za Aerodrome Podgorica i Tivat, rečeno je našem Portalu iz Vlade.