PREDSTAVLJENI U LONDONU

Samsung je sinoć u San Francisku, ali i u Londonu predstavio nove uređaje iz Galaxy S20 serije i novi preklopni smartphone Galaxy Z Flip. Među više od stotinu predstavnika medija iz cijelog svijeta Crna Gora je imala svog predstavnika, novinara RTCG, koji je među prvima testirao nove uređaje.

Karakteristike novih uređaja su takve da mogu promijeniti način na koji doživljavamo  muziku, fotografiju, film, video igrice.

Budući da sva tri modela nove serije, Galaxy S20, S20+ i S20 Ultra, dolaze sa podrškom za 5G mrežu, Samsung svojim korisnicima pruža uređaje sljedeće generacije koji će transformisati živote ljudi.

Galaxy S20 linija ima veće ekrane, nevjerovatnu video rezoluciju 8K, bateriju do čak 5.000 mAh, kameru do 108 MPx sa optičkim zumom od 30X i hibridnim od 100X , do 512 GB memorije, najnoviji čipset , ali i do nevjerovatnih 12 i 16 GB RAM memorije u posebnoj 5G Ultra varijanti.

Kada je riječ o Galaxy Z Flip fascinira inženjersko inovativno rješenje savitljivog stakla  koje doslovno preispituje zakone fizike budući da se njegov displej od 6.7 inča jednim pokretom sklapa u moderan i kompaktan oblik, dovoljno mali da stane u dlan jedne ruke.

Galaxy S20 će unaprijediti i iskustvo mobilnog gejminga. Uz ekran od 120Hz korisnicima je omogućeno nevjerovatno i neometano igračko iskustvo.

Osim predstavljanja novih uređaja, predstavnici Samsunga najavili su partnerstvo sa Microsoftom i Xbox-om na polju gejminga, kao i sa najvećim svjetskim striming servisom Netflixom.

Branimir Žugić, TVCG

GINIS

Prema evidenciji Ginisove knjige rekorda Japanac koji vjeruje u osmijeh je najstariji muškarac na svijetu sa 112 godina i 344 dana života.

Čitecu Vatanabe, rođen u Niigati na sjeveru Japana, u sredu je u staračkom domu dobio potvrdu za svoje dostignuće.

Prethodni rekorder, takođe Japanac Masazo Nonaka umro je prošlog mjeseca. Najstarija živa osoba na svijetu isto je iz Japana, a riječ je o Kane Tanaka, ženi kojoj je 117 godina.

Do prije desetak godina, Vatanabe je uzgajao bonsai (japanska tradicionalna umjetnost podizanja malih stabala) i izlagao svoje radove. Završio je poljoprivrednu školu, a zatim se preselio u Tajvan, da bi radio u Dai-Nippon Meiji na plantaži šećerne trske. U Tajvanu je živio 18 godina. Oženio se sa Micue i imali su petoro djece, naveli su iz Ginisa.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Vatanabe se vratio u Niigata i radio je u Vladi prefekture do odlaska u penziju. Uzgajao je i voće i povrće na porodičnoj farmi.

Na pitanje koja je tajna dugog života, Vatanabe ima ovaj savjet: “Ne ljutite se i nastavite da se smijete“.

GINIS

Prema evidenciji Ginisove knjige rekorda Japanac koji vjeruje u osmijeh je najstariji muškarac na svijetu sa 112 godina i 344 dana života.

Čitecu Vatanabe, rođen u Niigati na sjeveru Japana, u sredu je u staračkom domu dobio potvrdu za svoje dostignuće.

Prethodni rekorder, takođe Japanac Masazo Nonaka umro je prošlog mjeseca. Najstarija živa osoba na svijetu isto je iz Japana, a riječ je o Kane Tanaka, ženi kojoj je 117 godina.

Do prije desetak godina, Vatanabe je uzgajao bonsai (japanska tradicionalna umjetnost podizanja malih stabala) i izlagao svoje radove. Završio je poljoprivrednu školu, a zatim se preselio u Tajvan, da bi radio u Dai-Nippon Meiji na plantaži šećerne trske. U Tajvanu je živio 18 godina. Oženio se sa Micue i imali su petoro djece, naveli su iz Ginisa.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Vatanabe se vratio u Niigata i radio je u Vladi prefekture do odlaska u penziju. Uzgajao je i voće i povrće na porodičnoj farmi.

Na pitanje koja je tajna dugog života, Vatanabe ima ovaj savjet: “Ne ljutite se i nastavite da se smijete“.

“STARE NOTE – NOVI ZVUCI”

Treće izdanje Festivala crnogorske narodne pjesme “Stare note – novi zvuci” biće održano 26. marta u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović”. Radio televizija Crne Gore i ove godine će snimati i medijski podržati Festival.

Kako je najavljeno iz KIC-a, učesnici Festivala su: Dijana Hazirović, Radoje Simonović, Anđela Ulićević, Momir Lukovac, Đina Mićović, Ana Zeković, Nikolina Bajović, Milena Janković, Milena Pantović, Petar Bulatović, Katarina Radulović, Lana Vukčević, Anđela Vukčević, Tijana Jovović, Luka Lukić, Branka Zečević, Mia Kovačević, Sara Bulatović, Lazar Džudović, Maša Cupara, Nevena Skrobanović i Vukašin Delić.

Direktorica KIC-a i festivala Snežana Burzan istakla je da će specijalni gosti festivala, povodom 55 godina KIC-a biti poznati izvođači crnogorskog melosa Branka Šćepanović, Tanja Šeter i Zdravko Đuranović, te da očekuje i ove godine još kvalitetniji festival. Najavila je podršku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i još nekoliko prijatelja festivala. 

Umjetnički rukovodilac festivala Saša Magovčevi,ć koji će biti i vođa festivalskog orkestra, kazao je da će mladi pjevači biti pravo osvježenje na crnogorskoj muzičkoj sceni, da vrijedno rade i da su pripreme u toku koje podrazumijevaju rad sa orkestrom, izbor pjesama i ostalo.

“STARE NOTE – NOVI ZVUCI”

Treće izdanje Festivala crnogorske narodne pjesme “Stare note – novi zvuci” biće održano 26. marta u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović”. Radio televizija Crne Gore i ove godine će snimati i medijski podržati Festival.

Kako je najavljeno iz KIC-a, učesnici Festivala su: Dijana Hazirović, Radoje Simonović, Anđela Ulićević, Momir Lukovac, Đina Mićović, Ana Zeković, Nikolina Bajović, Milena Janković, Milena Pantović, Petar Bulatović, Katarina Radulović, Lana Vukčević, Anđela Vukčević, Tijana Jovović, Luka Lukić, Branka Zečević, Mia Kovačević, Sara Bulatović, Lazar Džudović, Maša Cupara, Nevena Skrobanović i Vukašin Delić.

Direktorica KIC-a i festivala Snežana Burzan istakla je da će specijalni gosti festivala, povodom 55 godina KIC-a biti poznati izvođači crnogorskog melosa Branka Šćepanović, Tanja Šeter i Zdravko Đuranović, te da očekuje i ove godine još kvalitetniji festival. Najavila je podršku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i još nekoliko prijatelja festivala. 

Umjetnički rukovodilac festivala Saša Magovčevi,ć koji će biti i vođa festivalskog orkestra, kazao je da će mladi pjevači biti pravo osvježenje na crnogorskoj muzičkoj sceni, da vrijedno rade i da su pripreme u toku koje podrazumijevaju rad sa orkestrom, izbor pjesama i ostalo.

SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

DRASTIČNO SMANJENJE

Naučnici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktiku otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 odsto otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

“Ovakvi padovi u populaciji sugerišu da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utiče na prehrambeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene”, kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Univerzitetu Stoni Bruk i od predvodnica ekspedicije Heder J. Linč..

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije “Od Pola do Pola” otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na ostrvu Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluostrva, prenosi Hina.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 odsto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.

Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.

Frida Bengtson iz Grinpisove kampanje za zaštitu okeana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

“Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 odsto svjetskih mora do 2030, kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utiecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima”, istaknula je Bengtson.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine.

U zadnjih nekoliko dana aktivisti Grinpisa izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim Sporazumom.

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju.

DRASTIČNO SMANJENJE

Naučnici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktiku otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 odsto otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

“Ovakvi padovi u populaciji sugerišu da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utiče na prehrambeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene”, kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Univerzitetu Stoni Bruk i od predvodnica ekspedicije Heder J. Linč..

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije “Od Pola do Pola” otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na ostrvu Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluostrva, prenosi Hina.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 odsto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.

Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.

Frida Bengtson iz Grinpisove kampanje za zaštitu okeana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

“Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 odsto svjetskih mora do 2030, kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utiecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima”, istaknula je Bengtson.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine.

U zadnjih nekoliko dana aktivisti Grinpisa izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim Sporazumom.

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju.

  • Milatović sa Guterešom: Uspjeh Crne Gore na evropskom putu bio bi važna poruka i za EU
    on 22/09/2026 at 21:48

    Uspjeh Crne Gore na evropskom putu bio bi važna poruka i za zemlju i za Evropsku uniju, poručeno je tokom sastanka predsjednika Jakova Milatovića sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom u Njujorku, na kojem je bilo riječi i o budućnosti UN-a i potrebi za efikasnijim multilateralizmom.

  • Ibrahimović: Stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički interes
    on 22/09/2026 at 21:09

    Stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički je interes Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva (UK), ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa specijalnom izaslanicom UK za Zapadni Balkan Karen Pirs.

  • Ibrahimović – Pirs: Crna Gora i UK posvećeni stabilnosti regiona i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana
    on 22/09/2026 at 20:22

    Ministar Ervin Ibrahimović poručio da je stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički interes Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva.

  • Milatović na otvaranju Generalne debate UN, večeras na prijemu kod Trampa
    on 22/09/2026 at 17:10

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je u Njujorku otvaranju Generalne debate 81. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje se okupio veliki broj svjetskih lidera. Tokom boravka u Njujorku Milatović će razgovarati sa visokim međunarodnim zvaničnicima o evropskoj budućnosti Crne Gore i globalnim izazovima, a večeras će prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija priređuje predsjednik SAD Donald Tramp.

  • Mandić: Danska važan saveznik u politici proširenja EU
    on 22/09/2026 at 16:03

    Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, poručio je da je danska važan partner Crne Gore u politici proširenja Evropske unije.

  • Ambasador Nizozemske: Ne tražimo da se pauzira EU put Crne Gore
    on 22/09/2026 at 15:32

    Nizozemska nije tražila usporavanje evropskih integracija Crne Gore niti pauzu u pregovaračkom procesu, već, zajedno sa ostalim članicama Evropske unije (EU), sprovodi redovnu proceduru procjene ispunjenosti uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kazao je ambasador Nizozemske u Crnoj Gori Martajn Elhersma.

  • Kavarić: Imamo stajališta i autobuse, a prevoz kao da nemamo
    on 22/09/2026 at 11:31

    Član Izvršnog odbora DPS Zeta Miloš Kavarić kritikovao je organizaciju javnog prevoza u toj opštini, navodeći da su za autobuska stajališta i autobuse izdvojene stotine hiljada eura, dok građani, kako tvrdi, i dalje nemaju funkcionalan prevoz.

  • URA traži povećanje koeficijenta za sve vatrogasce, zakon predat u skupštinsku proceduru
    on 22/09/2026 at 11:00

    Klub poslanika Građanskog pokreta URA predao je danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim se predlaže povećanje koeficijenta za zvanje vatrogasac-spasilac sa sadašnjih 7,30 na 9,50, saopštio je šef Kluba poslanika URA Zoran Mikić.

  • Belan: Mandić opterećenje za dalji napredak Crne Gore ka EU
    on 22/09/2026 at 10:06

    Jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan kazao je da su poslanici Evropskog parlamenta predstavili „istinski Euro model“ za Crnu Goru, poručujući da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić „opterećenje za dalji napredak Crne Gore prema članstvu u EU“.

  • Ljiljanić: Pitanje svih pitanja da li će Skupština usvojiti budžet
    on 22/09/2026 at 06:57

    Neizglasavanje velikog broja skupštinskih odluka je poruka da ovakvo funkcionisanje Glavnog grada može da opstaje formalno, ali i da se neće moći odlučivati bez dogovora sa odbornicima koji više ne pripadaju nekadašnjoj većini, rekla je za Dan Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika Podgorice. Ona smatra da su velike šanse da budžet Glavnog grada za narednu godinu ne bude usvojen. Postoji, kaže, rješenje.

  • Radović u ECB-u: Operativna spremnost CBCG ključna za uspješnu buduću integraciju u evropski centralnobankarski sistem
    on 22/09/2026 at 17:55

    Operativna i institucionalna spremnost Centralne banke Crne Gore ključna je za njenu uspješnu buduću integraciju u Evropski sistem centralnih banaka, poručeno je, između ostalog, tokom radne posjete guvernerke Irene Radović Evropskoj centralnoj banci u Frankfurtu.

  • Šarec za RTCG: "Euro model" ne vidim kao lošu namjeru, rezultat će zavisiti i od globalnih kretanja
    on 22/09/2026 at 14:50

    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je za Televiziju Crne Gore (TVCG) da Euro model vidi kao pokušaj da se podigne standard građana, ali upozorava da konačni efekti povećanja plata i penzija neće zavisiti samo od poteza Vlade, već i od globalnih ekonomskih kretanja, inflacije i rasta BDP-a.

  • Međunarodni stručnjaci iz oblasti osiguranja i upravljanja rizicima okupili se u Podgorici
    on 22/09/2026 at 12:50

    Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore bio je od 17. do 19. septembra domaćin Pete godišnje konferencije Eastern European Risk and Insurance Association (EERIA), koja je u Podgorici okupila predstavnike akademske zajednice, regulatornih institucija i sektora osiguranja iz Crne Gore i inostranstva. Kako su saopštili organizatori, ova konferencija doprinijela je jačanju međunarodne prepoznatljivosti Ekonomskog fakulteta i njegovom povezivanju sa međunarodnom akademskom, regulatornom i stručnom zajednicom, ali i promociji Crne Gore kao atraktivne destinacije za organizaciju međunarodnih naučnih i stručnih skupova.

  • Ispunjeni uslovi za zatvaranje Poglavlja 22: Nakon članstva dostupno oko 3,2 milijarde
    on 22/09/2026 at 10:14

    Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.

  • Rađenović: Smanjiti PDV na gorivo, građanima i privredi potreban dugoročni mehanizam zaštite od krize
    on 22/09/2026 at 09:58

    Svako novo poskupljenje goriva direktan je udar na životni standard građana i privredu, pa je zato potreban dugoročni mehanizam zaštite, a ne različite odluke svakog ponedjeljka, od jednog do drugog obračuna, istakao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.

  • Napravljen iskorak: Siva ekonomija pala sa 20,6 na 12,4 odsto BDP-a
    on 22/09/2026 at 08:30

    Obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6 odsto BDP-a u 2022. na 12,4 procenta u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena. Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.

  • Zanatska komora: Prihod zanatlija nije zagarantovan - ispitati Euro model, pa odlučiti
    on 22/09/2026 at 08:20

    Zanatska komora Crne Gore traži od Skupštine da Vladi vrati na novo razmatranje zakone za sprovođenje Euro modela poručujući da zanatstvo ne poznaje uravnilovku: zarada mora pratiti stručnost, odgovornost, produktivnost i tržišnu vrijednost rada. To se navodi u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor Boris Marđonović.

  • “Euroasfalt” i milioni bez odgovora
    on 22/09/2026 at 06:24

    Od puta Berane – Kolašin do zaobilaznice oko Rožaja, bosanskohercegovačka kompanija “Euroasfalt” ostavila je iza sebe projekte sa probijenim rokovima, višestruko uvećanim troškovima i nezavršenim radovima, a za štetu koju je država Crna Gora trpila i još uvijek trpi niko do sada nije odgovarao.

  • "Rast zarada može pokrenuti ekonomiju"
    on 22/09/2026 at 06:07

    Ekonomski analitičar Predrag Zečević i izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović saglasni su da bi Euro model i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta mogli donijeti značajan rast zarada i životnog standarda. Zečević ocjenjuje da bi veća primanja podstakla potrošnju, smanjila nejednakost i mogla pokrenuti novi ekonomski ciklus, dok Mrdović upozorava da Vlada paralelno mora spriječiti vještački rast cijena kako povećane zarade ne bi „pojele“ inflacija i trgovačke marže.

  • Tri četvrtine zaposlenih u uslugama: Poljoprivreda i proizvodnja ključ za veću otpornost
    on 22/09/2026 at 05:31

    Tri četvrtine zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru usluga. Za sagovornike RTCG to nije problem, ali savjetuju da se otpornost ekonomije gradi razvojem poljoprivrede, proizvodnje i drugih neuslužnih sektora, kako bi bila otpornija na eventualne krize.