OBAVILE RUTINSKU POPRAVKU

Prvi put u istoriji ljudskih misija u svemiru, dvije astronautkinje izasle su u svemirsku setnju da bi obavile rutinsku popravku na Medunarodnoj svemirskoj stanici.

Astronautkinje NASA-e Kristina Kouk i Dzesika Meir pocele su misiju standardnom bezbjednosnom provjerom svojih odijela, prije nego sto su izasle u slobodan prostor, pise Glas Amerike.

Prva svemirska setnja dvije astronautkinje bila je zakazana za mart ove godine, ali je otkazana, jer je NASA imala samo jedno odijelo u velicini “M”.

Kouk, inzenjerka elektrotehnike, pomogla je da se u prethodnih nekoliko mjeseci napravi odijelo odgovarajuce velicine za Dzesiku Meir.

NASA je saopstila da je prva setnja u svemiru sa dvije astronautkinje znacajan korak vrijedan pomena i slavlja, dok se agencija sprema za povratak covjeka na mjesec do 2024. u okviru programa “Artemis”. U toj istrazivackoj misiji po prvi put bi na povrsinu Mjeseca trebalo da se spusti i astronautkinja.

Ovo je prva misija na orbitalnoj stanici za obje astronautkinje, a Kouk ce postaviti rekord za najduzi boravak na svemirskoj letjelici kada je rijec o zenama, jer bi po zavrsetku misije trebalo da ima ukupno 328 dana u svemiru.

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Leonardo da Vinci je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduzi na svijetu – 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inzenjeri Instituta za tehnologiju Masacusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspjesan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Medunarodnog udruzenja za skoljkaste i prostorne strukture, prosle nedjelje u Barseloni, u Spaniji, navodi se u saopstenju univerziteta.

Da Vinci je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vincijev predlog nije prosao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseci most s kablovima.

Ali, inzenjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vincijevoj ideji i proucavali su njegov crtez, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako moze reagovati na razlicite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinci zamislio, bio sasvim novo rjesenje u poredenju s tada popularnim mostovima s polukruznim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu tezinu.

Ali, Da Vinci je predlozio spljosten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lucno i razvuceno slovo “X”, s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

“To je nevjerovatno ambiciozno”, izjavila je Karli Bast, ucesnica istrazivanja i donedavna studentkinja MIT-a. “Bio bi to most cak oko 10 puta duzi od tipicnih mostova tog vremena”.

“Ali to rjesenje je geometrijski veoma savrseno, s mnogo vise zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipicnih lucnih mostova”, dodao je Dzon Oksendorf, profesor arhitekture i gradevinskog i ekoloskog inzenjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bocnom ljuljanju od optercenja, kao i kada dode do zemljotresa, Da Vinci je nacrtao da se noseci oslonci mosta na oba kraja luka ne pruzaju upravno nanize, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti moze biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve duzine, jer drvo ne bi bilo prakticno. Istrazivaci nijesu uz skicu nasli nikakve Da Vincijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inzenjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih “3D printerom”, koji su ugradeni u model mosta dugacak 80 santimetara.

Kada su lucni kameni mostovi gradeni u starom, Rimskom stilu, koriscene su skele da se kamenje zadrzi na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, posto se u teme luka postavi srednji, “kljucni kamen”. Istrazivaci MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

“Kada smo postavljali kljucni kamen, morali smo da ga utisnemo medu ostale”, rekla je Bast. “To je bio kriticni trenutak… i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smisljeno”.

U prethodnim pokusajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vincijevog crteza – na primjer Norveska ima takav pjesacki most, korisceni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od celika ili betona.

Ali, americki istrazivaci su zeljeli da znaju da li bi Da Vincijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inzenjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vincijev most izdrzao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vincijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmasili laksi i jaci mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vincijeve ideje.

“Ono sto mozemo nauciti iz crteza Leonarda da Vincija je da je oblik gradevine veoma vazan za njenu stabilnost”, rekla je Bast. “Ne samo da je Leonardovo rjesenje strukturalno stabilno, vec je vazno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Vazno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inzenjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog”.

Oksendorf je rekao da je tim zelio da sazna da li bi Da Vincijeva ideja “zaista mogla da stoji”.

“Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo dosli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena”, rekao je on. “Malo je vjerovatno da ce takav most ikada biti izgraden zbog cijene i prakticnosti, ali to bi moglo da inspirise buduce projektante da sanjaju velike snove”, rekao je Oksendorf za CNN.

U DUBAIJU

Dubai ce od 24. do 27. oktobra biti domacin prvog globalnog izazova 2019. Globalno takmicenje u robotici ove godine okupice preko 190 zemalja u zelji da se takmice, ali i rijese problem zagadivanja okeana. Crnu Goru predstavice tim mladih ljudi koji ce predstaviti svoja rjesenja.

Ekipa mladih roboticara iz Crne Gore sastavila se da bi na najbolji nacin predstavila nasu zemlju i odgovorila ovogodisnjem izazovu – kako spasiti okean.

Ovo najuzbudjjivije svjetsko takmicenje u robotici spaja mlade ljude u zelji da pokazu svoje umijece, ali i da zajednicki dijele ideje i spremaju se za buduce izazove.

Sestaestogodisnjak Todor Capunovic, ljubav prema robotici osjetio je jos u osnovnoj skoli. Zbog uspjeha na takmicenju First Lego Liga izabran je da odgovori na izazov koji crnogorsku ekipu ceka u Dubaiju.

Aleksandar Boljevic i Komnen Kankaras odlazak u Dubai vide kao savrsenu priliku da upoznaju ljude slicnih interesovanja, da razmijene ideje i prosire znanja.

Pripreme za takmicenje bile su izazovne, ali i uzbudljive Ove godine ocekuju dobar plasman, alli i da se iz Dubaija vrate sa jos vise znanja, odgovora i motiva da nastave sa svojim radom.

Andrea Sekularac, TVCG

BRZINOM 35 KM/H

Dok je veci dio svijeta spavao, ogromni asteroid je prosao pored zemlje brzinom od 35.406 km/h.

Asteroid 2019 SR8 dijametra izmedu 20 i 44 metra prosao je pored Zemlje u srijedu. Poredenja radi, zid Koloseuma u Rimu visok je 48 metara, a toranj u Pizi 56 metara.

No, to nije sve, jer ce u petak pored Zemlje proci jos pet asteroida. Najveci od njih ima dijametar od 95 metara. Dok vecina asteroida predstavlja malu ili nikakvu opasnost za Zemlju, nasu planetu su u proslosti pogadali brojni asteroidi.

Meteorit velicine kuce bi eksplozijom u atmosferi proizveo silu vecu od nuklearne bombe bacene na Hirosimu 1945. godine. Svemirska stijena velicine zgrade s 22 sprata bi sravnila prostor na Zemlji velicine centralnog dijela Pariza.

Asteroid dug 800 metara bi unistio prostor velicine Virdzinije te bi uzrokovao snazne zemljotrese i podigao oblak prasine koji bi blokirao Sunce.

Asteroidi velicine Londona i veci bi prouzrokovali dogadaje koji bi rezultirali istrebljenjem covjecanstva.

ZA EKONOMIJU

Ekonomisti Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer, dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju za ovu godinu za rad na smanjenju siromastva u svijetu.

Njihov pristup rjesavanju pitanja siromastva sastoji se od “brizljvo osmisljenih eksperimenata”, kako bi se otkrio najefikasniji nacin da se pomogne ljudima, prenosi B92.

Eksperimentalni istrazivacki metod, koji su njih troje razvili, smatra se najinovativnijim u razvojnoj ekonomiji.

Duflo je tek druga zena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju, otkad je uvedena 1969. godine.

Nobelovu nagradu dodjeljuju svedske i norveske institucije, kao znak priznanja za akademska, kulturna, i/ili naucna dostignuca.

Po zelji svedskog naucnika i pronalazaca Alfreda Nobela, ta nagrada je ustanovljena 1895. godine.

TREBALO BI DA KOSTA 399 $

Epl, prema najavama analiticara Ming-Ci Kuoa, sprema Ajfon SE2, model slican Ajfonu 8, ali mnogo jeftiniji.

Ming-Ci Kuo je u proslosti bio uglavnom tacan sa svojim predvidanjima, a ovaj put je najavio nasljednika Ajfona SE predstavljenog u martu 2016. godine, par mjeseci nakon sto je predstavljen Ajfon 6S.

Tada je SE trebao biti jeftinija alternativa Ajfonu 6S, ali i izbor onima koji su htjeli manji Ajfon, buduci da je Ajfon 6 bio znatno veci od prethodnika 5S. Upravo zato je SE bio gotovo identican 5S modelu, no s jacim hardverom.

Na Ajfonu SE2 ce biti unaprijeden procesor, pa ce sada biti A13, identican kao u Ajfonu 11. U odnosu na Ajfon 11, ovaj ce imati gigabajt RAM memorije manje. Dakle, imace 3 gigabajta Rama i 64 ili 128 gigabajta interne memorije.

Cijena bi trebala biti identicna onoj starog modela SE, 399 dolara, a u prodaji bi se trebao naci pocetkom sljedece godine.

MOZE VAS UOCITI MEDU HILJADU LJUDI

Kineski naucnici razvili su ultramocnu vrstu kamere koja moze identifikovati jednu osobu unutar gomile od nekoliko desetina hiljada ljudi.

Kameru od 500 megapiksela razvili su naucnici sa Univerziteta Fudan u suradnji s Optickim institutom Cangcun iz Kineske akademije nauka, pise Independent.

Rijec je o kameri cija rezolucija sadrzi pet puta vise detalja od ljudskog oka, iako je po visini rezolucije nadmasuje kamera od 570 megapiksela s jednog cileanskog opservatorijuma ciji je cilj posmatranje udaljenih galaksija.

Kamera koju su otkrili kineski naucnici koristice se za videonadzor pa su je vec pohvalili kineski drzavni mediji zbog aplikacija kojima ce se sluziti kineska vojska i kompanije koje se bave videonadzorom.

Tehnologija prepoznavanja lica u kombinaciji s pracenjem pojedinaca u stvarnom vremenu na taj nacin doprinosi sigurnosnoj mrezi kojom Kina biljezi podatke o svim svojim gradanima.

Procjenjuje se da Kina trenutno ima 170 miliona nadzornih kamera, odnosno jednu na svakih 12 ljudi, sto njenu tehnologiju nadzornog hardvera i softvera cini jednom od najrazvijenijih na svijetu.

U svrhu pracenja svojih gradana Kina je prosle godine razvila tehnologiju prepoznavanja hoda koja moze identifikovati pojedinca na udaljenosti od 50 m samo na osnovu pokreta njegovog tijela.

Program “ptice spijunke”, s druge strane, koristi se jatima robotskih ptica s kamerama koje iz vazduha snimaju ljude.

Udruzenja za ljudska prava kritikovala su nadzornu tehnologiju koju kineska drzava primjenjuje na svojim gradanima, navodeci pritom da je rijec o teskom krsenju osnovinih ljudskih sloboda.

ODMAH REAGUJTE

U danasnje vreme, kada veliki broj stvari obavljamo putem interneta, vazno je znati i prepoznati znake da vas neko spijunira, kako biste mogli odmah da reagujete.

Strucnjaci isticu da ovih sedam znakova ukazuju na to da su hakeri mozda “provalili” u vas kompjuter.

Baterija laptopa se prebrzo prazni

Ako u pozadini radi neki nepozeljeni program, on koristi dodatnu energiju. Medu takvim softverom mogu se naci i oni namijenjeni spijuniranju, ali i virusi.

Programi se cesto ruse

Hakeri uvijek traze nove nacine za prikupljanje podatka. Da biste se zastitili, nemojte da ostavljate podatke, kao sto su oni o karticama i bankovnim racunima, na razne aplikacije, vec postavite komplikovane lozinke kako biste zastitili svoje podatke.

Kamera pocinje sama da snima

Sigurno nije dobar znak ako kamera ili mikrofon pocnu da se pale sami od sebe. Ne samo da hakeri tako mogu da dodu do vasih podataka, vec mogu i da vas fotografisu i snimaju. Najbolje bi bilo da kameru prekrijete, a mikrofon ukljucujete samo onda kada vam je potreban, kao i da redovno mijenjate lozinke.

Pocetna stranica nije ista

Ukoliko primjetite da se na vasem racunaru promijenila uobicajena pocetna stranica, obratite paznju, buduci da bi to moglo da znaci da je vas kompjuter zarazen softverom za spijuniranje.

Sumnjiva aktivnost na racunaru

Uvijek je dobro da, s vremena na vrijeme, pogledate istoriju pretrazivanja i posjeta sajtovima. Bilo kakva neuobicajena aktivnost moze da vam ukaze na to da je vas racunar zarazen.

Nepoznati programi

Jedan od nacina na koji neko moze da nadgleda vas racunar na daljinu je i putem malicioznog softvera, odnosno malware-a. Zbog toga bi trebalo redovno da provjeravate programe koje ste instalirali i da, ako primjetite bilo sto neuobicajno, odmah izbrisite takve programe.

Nepoznato svjetlo

Ako primjetite da lampica na vasem racunaru svijetli i pored toga sto na njemu ne radite nista – to bi je mogao biti znak za uzbunu, buduci da to moze da znaci da neko ili nesto salje ili prima podatke na vasem racunaru.

  • Ministarstvo pravde: Crna Gora i Hrvatska intenzivnom saradnjom da utvrde formalnu odgovornost za ratne zločine devedesetih
    on 18/11/2026 at 14:38

    Portal RTCG imao je uvid u pismo ministra pravde Bojana Božovića upućenog Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, a sa ciljem da se uspostavi mehanizam saradnje radi razmjene dokumentacije i podrške nadležnim pravosudnim organima u utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine devedesetih.

  • Krapović: Snažnija Evropa važan stub kolektivne bezbjednosti
    on 18/11/2026 at 13:30

    Snažna partnerstva, uzajamno povjerenje i koordinisano djelovanje od suštinskog su značaja za odgovor na savremene bezbjednosne prijetnje i izazove, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da je snažnija Evropa važan stub kolektivne bezbjednosti.

  • Plenković: Od Crne Gore čekamo podatke o 14 nestalih osoba
    on 18/11/2026 at 12:09

    Hrvatska od Crne Gore očekuje podatke o 14 nestalih osoba, identifikovanih imenom i prezimenom, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković, dok je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman najavio da Zagreb neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja niti članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji dok se ne riješe otvorena pitanja, među kojima je i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti.

  • Mandić: Skupština usvojila više od 500 zakona, od kojih je preko 300 povezano sa EU
    on 18/11/2026 at 11:49

    Skupština Crne Gore do sada je usvojila više od 500 zakona, od kojih je preko 300 povezano sa pravnom tekovinom Evropske unije, saopštio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić tokom sastanka sa delegacijom Parlamenta Australije, ističući da Skupština ima ključnu ulogu u završnoj fazi pristupnih pregovora.

  • Gorčević: Crna Gora sjutra zatvara još dva pregovaračka poglavlja
    on 18/11/2026 at 11:46

    Crna Gora će sjutra u Briselu privremeno zatvoriti još dva pregovaračka poglavlja, 16 i 22, koja se odnose na poreze, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

  • Mikić: Da Vlada nije prekinula socijalni dijalog, radnici bi danas imali 10 odsto veće plate
    on 18/11/2026 at 10:51

    Da Vlada nije prekinula socijalni dijalog i da je Opšti kolektivni ugovor (OKU) produžen nakon 30. aprila, zaposleni u Crnoj Gori danas bi primali deset odsto veće zarade, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.

  • Milatović: Crna Gora može biti veza između australijskog i evropskog tržišta
    on 18/11/2026 at 10:47

    Crna Gora i Australija imaju značajan prostor za unapređenje saradnje, posebno u oblastima investicija, turizma, energetike, zaštite životne sredine, obrazovanja i savremenih tehnologija, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom sastanka sa delegacijom Parlamenta Australije.

  • Božović: Napredak Crne Gore na EU putu ne može biti uslovljen prihvatanjem kopnene granice sa Hrvatskom
    on 18/11/2026 at 09:48

    Otvorena bilateralna pitanja između Crne Gore i Hrvatske ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, poručio je šef crnogorskog pregovaračkog tima Bojan Božović u pismu državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko-Zgombić. Naglasio je da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem periodu pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

  • Kalač: Zirojević želi da postane "imam umjesto imama"
    on 18/11/2026 at 08:34

    Član predsjedništva i predsjednik opštinskog odbora SPP-a Rožaje Mehmed Kalač uporedio je aktuelna dešavanja u vezi sa imamom u Koljenu i poslanika Evropskog saveza Nikolu Zirojevića sa crtanim filmom "Iznogud", čiji je glavni junak želio da postane sultan umjesto sultana, ali je do cilja pokušavao da dođe spletkama.

  • Milovi „Korijeni” za kulturu i istoriju: Bivši šef države osnovao fondaciju
    on 18/11/2026 at 07:28

    Bivši šef države i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, osnovao je krajem juna nevladinu fondaciju “Korijeni”, koja će se baviti promocijom kulture, istorije i kulturnog identiteta Crne Gore.

  • Đeljošaj sa predstavnicima MMF-a: Jačanje domaćih preduzeća ključno za održiv ekonomski rast
    on 18/11/2026 at 15:12

    Razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća jedan je od prioriteta ekonomske politike Vlade, a za dugoročno održiv privredni rast neophodno je jačanje proizvodnih kapaciteta, povećanje produktivnosti i lakši pristup finansiranju, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj tokom sastanka sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

  • Penzioneri: Vlada da objasni kako će spriječiti zaostajanje penzija za platama
    on 18/11/2026 at 14:26

    Penzioneri su pozvali Vladu da objasni na koji način najavljeni Euro model ispunjava evropske standarde u oblasti zaštite zaposlenih, socijalnog dijaloga i održivosti javnih finansija, upozoravajući na rizik od daljeg zaostajanja penzija za zaradama i slabljenja kupovne moći.

  • Crna Gora i SAD jačaju energetsku saradnju, u fokusu Jadransko-jonski gasovod
    on 18/11/2026 at 13:52

    Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale su Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj elektroenergetske i gasne infrastrukture, uključujući Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao i za privlačenje novih investicija, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Tokom praznika 409 inspekcijskih kontrola, izrečeno više od 233.000 eura kazni
    on 18/11/2026 at 13:05

    Tokom prazničnih dana, od 13. do 15. novembra, inspekcije su sprovele 409 nadzora, utvrdile 255 nepravilnosti i izdale 333 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 233.710 eura, saopšteno je iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

  • Počela rekonstrukcija puta Vladimir - Ostros: Investicija vrijedna gotovo 18 miliona eura
    on 18/11/2026 at 12:43

    Rekonstrukcija regionalnog puta Vladimir - Ostros, u dužini od oko 17 kilometara, vrijedna gotovo 18 miliona eura, doprinijeće boljoj saobraćajnoj povezanosti Bara i Ulcinja, većoj bezbjednosti saobraćaja, kao i razvoju privrede i turizma. To je poručeno na događaju povodom početka radova, kojem su prisustvovali vršilac dužnosti direktora Uprave za saobraćaj Luka Mugoša i predsjednici opština Ulcinj i Bar, Genci Nimanbegu i Dušan Raičević, navedeno je u saopštenju Uprave za saobraćaj.

  • Privredi dodatno vrijeme za refundaciju sredstava?
    on 18/11/2026 at 06:35

    Ministarstvo ekonomskog razvoja predložilo je Vladi Crne Gore da rok za podnošenje zahtjeva za refundaciju sredstava u okviru Programa za unapređenje konkurentnosti privrede za 2026. godinu bude produžen sa 15. novembra na 15. decembar. Razlog su kašnjenja u isporuci opreme i poteškoće privrednih subjekata u pribavljanju bankarskih garancija.

  • EK: Deficit i javni dug ostaju visoki
    on 17/11/2026 at 13:07

    Privreda Crne Gore trebalo bi da raste po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028, dok će budžetski deficit ostati iznad tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug iznad 60 odsto, procijenila je Evropska komisija (EK) u jesenjim ekonomskim prognozama.

  • Konatar: Hrana može odmah da pojeftini ako se usvoji predlog URE za smanjenje PDV-a
    on 17/11/2026 at 09:42

    Hrana može odmah da pojeftini ukoliko se usvoji predlog Građanskog pokreta URA za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, poručio je potpredsjednik te partije Miloš Konatar, navodeći da bi četvoročlana porodica, prema njihovim proračunima, zahvaljujući predloženim mjerama mogla da uštedi oko 60 eura mjesečno.

  • Gorivo od danas jeftinije: Benzin sedam, dizel tri centa
    on 17/11/2026 at 06:27

    Sve vrste goriva u Crnoj Gori od ponoći su jeftinije, pa će narednih sedam dana litar eurosupera 95 koštati 1,63 eura, eurosupera 98 1,66 eura, eurodizela 1,92 eura, a lož ulja 1,85 eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Koncesionari MHE koji u Plavu traže 50 miliona gube sporove
    on 17/11/2026 at 06:19

    Niko od koncesionara na vodotocima u Plavu koji zbog toga što su navodno onemogućeni da izgarde male hidroelektrane potražuju samo u ovoj sjevernoj opštini oko pedeset miliona eura, neće sasvim je izgledno, dobiti ništa od države.