4,8 RIHTERA

Zemljotres magnitude 4,8 potresao je danas ostrva u jugoistočnom Egejskom moru, a za sada nije prijavljeno da ima povrijeđenih ni materijalne štete.

Geodinamički institut Univerziteta u Atini saopštio je da je epicentar podvodnog zemljotresa bio 39 kilometara sjeverozapadno od ostrva Karpatos i da se dogodio odmah iza 18.00 po lokalnom vremenu.

Karpatos se nalazi između popularnih turističkih ostrva Rodos i Krit u djelu Grčke podložnom zemljotresima.

POČINJE SREDNJEEVROPSKA LIGA

Golbal reprezentacija Crne Gore nastupiće u subotu i nedjelju na prvom turniru Srednjeevropske lige u Ljubljani, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Navodi se da će na turniru, osim crnogorske i selekcije domaćina, igrati i Rumunija.

U ovogodišnjem izdanju tog takmičenja nastupiće još Danska, Mađarska i Italija.

Crnogorski golbalisti turnirom u Ljubljani počeće četvrti uzastopni nastup u tom takmičenju.

“Turnirom u Ljubljani počinje, nikada jača, Srednjeevropska liga. Na prvom turniru igraće se trokružno, po tri meča. Nije nam prioritet forma i da jurimo rezultat, bitno je da se uigravamo. Sve je podređeno B prvenstvu Evrope, da što spremnije dočekamo to takmičenje i ostvarimo što bolji rezultat u Izraelu”, kazao je kapiten Marko Nikolić.

Selektor Nikola Čurović u Ljubljani računa na Marka i Nikolu Nikolića, Gorana Macanovića, Mirnesa Ramovića, Miloša Ranitovića i debitanta u ligi, Mujo Babović.

Crnogorski golbalisti prošlogodišnji nastup u Srednjeevropskoj ligi završili su kao trećeplasirani na finalnom turniru u Ljubljani.

POČINJE SREDNJEEVROPSKA LIGA

Golbal reprezentacija Crne Gore nastupiće u subotu i nedjelju na prvom turniru Srednjeevropske lige u Ljubljani, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Navodi se da će na turniru, osim crnogorske i selekcije domaćina, igrati i Rumunija.

U ovogodišnjem izdanju tog takmičenja nastupiće još Danska, Mađarska i Italija.

Crnogorski golbalisti turnirom u Ljubljani počeće četvrti uzastopni nastup u tom takmičenju.

“Turnirom u Ljubljani počinje, nikada jača, Srednjeevropska liga. Na prvom turniru igraće se trokružno, po tri meča. Nije nam prioritet forma i da jurimo rezultat, bitno je da se uigravamo. Sve je podređeno B prvenstvu Evrope, da što spremnije dočekamo to takmičenje i ostvarimo što bolji rezultat u Izraelu”, kazao je kapiten Marko Nikolić.

Selektor Nikola Čurović u Ljubljani računa na Marka i Nikolu Nikolića, Gorana Macanovića, Mirnesa Ramovića, Miloša Ranitovića i debitanta u ligi, Mujo Babović.

Crnogorski golbalisti prošlogodišnji nastup u Srednjeevropskoj ligi završili su kao trećeplasirani na finalnom turniru u Ljubljani.

META PORUČIO

Albanski predsjednik Ilir Meta rekao je da je vrijeme da se riješi problem Beograda i Prištine, ali da rješenje nije u promjeni granica, već u poštovanju evropskih standarda u vezi manjinskih naroda.

Meta je, na svečanosti povodom obilježavanja 12 godina od proglašenja kosovske nezavisnosti u Tirani, rekao da u svijetu ima mnogo većinskih i manjinskih naroda, ali da je jedinstveno rješenje u demokratskom načinu rješavanja problema.

“Na Balkanu svaki narod, svaka nacija, je većina u jednoj i manjina u drugoj zemlji. Rješenje ne može biti promjena granice, već da se poštuju evropski standardi svake manjine u svakoj zemlji”, kazao je Meta, prenose agencije.

On je rekao da je jedino rješenje suživot i poštovanje evropskih standarda za manjine.

“Nijedno rješenje koje vodi u smjeru smanjenja broja Albanaca u Srbiji ili Srba na Kosovu, neće biti održivo”, poručio je Meta.

META PORUČIO

Albanski predsjednik Ilir Meta rekao je da je vrijeme da se riješi problem Beograda i Prištine, ali da rješenje nije u promjeni granica, već u poštovanju evropskih standarda u vezi manjinskih naroda.

Meta je, na svečanosti povodom obilježavanja 12 godina od proglašenja kosovske nezavisnosti u Tirani, rekao da u svijetu ima mnogo većinskih i manjinskih naroda, ali da je jedinstveno rješenje u demokratskom načinu rješavanja problema.

“Na Balkanu svaki narod, svaka nacija, je većina u jednoj i manjina u drugoj zemlji. Rješenje ne može biti promjena granice, već da se poštuju evropski standardi svake manjine u svakoj zemlji”, kazao je Meta, prenose agencije.

On je rekao da je jedino rješenje suživot i poštovanje evropskih standarda za manjine.

“Nijedno rješenje koje vodi u smjeru smanjenja broja Albanaca u Srbiji ili Srba na Kosovu, neće biti održivo”, poručio je Meta.

“GORSKA TRPEZA”

Sajam porodičnih gazdinstava sa sjevera “Gorska trpeza – sa planina sa ljubavlju” održan je u šoping centru “Delta City”.

Sajam je organizovan kao kruna projekta „Lokalna gastronomija kao dio turističke ponude“ koji Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Komove i Prokletije (RRA BKP) i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore realizuju u cilju standardizacije tradicionalnih planinskih proizvoda u pravcu obogaćivanja gastronomske i ukupne turističke ponude lokalnim poljoprivrednim proizvodima. 

Na sajmu se predstavlja 75 tradicionalnih, kvalitetnih, laboratorijski ispitanih proizvoda, sa oko 40 porodičnih gazdinstava. Kako bi se ovi proizvodi uspješno povezali sa potencijalnim kupcima iz hotela i restorana na primorju, projektni tim je obavio konsultacije sa nekim od najvećih hotela i prikupio njihove zahtjeve u smislu normi koje ti proizvodi moraju da zadovolje, kako bi se našli u njihovoj ponudi. Upravo u skladu sa tim zahtijevima 75 tradicionalnih proizoda je upakovano, označeno, registrovano i laboratorijski ispitano, pa po prvi put od uvođenja novog Zakona o bezbjednosti hrane imamo u ponudi čak 75 proizvoda sa malih gazdinstava koji potpuno zadovoljavaju sve zakonske norme i spremni su za tržište. 

Ovaj projekat se sprovodi kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora- Albanija koji finansira Evropska Unija.

Veoma sličan projekat “Promovisanje održivih lanaca vrijednosti u proizvodnji hrane kroz povezivanje sa turizmom”, na drugoj teritoriji je Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Komove i Prokletije realizovala u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, pod pokroviteljstvom EBRD/FAO, pa se sinergijom dva projekta uspjelo pokriti skoro kompletno područje sjevera Crne Gore.

Pored ovoga, kroz oba projekta su urađene gastro rute, kao novi turistički proizvod, a štampan je i kuvar tradicionalnih planinskih jela “Gorska trpeza”, na crnogorskom i engleskom jeziku.

“GORSKA TRPEZA”

Sajam porodičnih gazdinstava sa sjevera “Gorska trpeza – sa planina sa ljubavlju” održan je u šoping centru “Delta City”.

Sajam je organizovan kao kruna projekta „Lokalna gastronomija kao dio turističke ponude“ koji Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Komove i Prokletije (RRA BKP) i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore realizuju u cilju standardizacije tradicionalnih planinskih proizvoda u pravcu obogaćivanja gastronomske i ukupne turističke ponude lokalnim poljoprivrednim proizvodima. 

Na sajmu se predstavlja 75 tradicionalnih, kvalitetnih, laboratorijski ispitanih proizvoda, sa oko 40 porodičnih gazdinstava. Kako bi se ovi proizvodi uspješno povezali sa potencijalnim kupcima iz hotela i restorana na primorju, projektni tim je obavio konsultacije sa nekim od najvećih hotela i prikupio njihove zahtjeve u smislu normi koje ti proizvodi moraju da zadovolje, kako bi se našli u njihovoj ponudi. Upravo u skladu sa tim zahtijevima 75 tradicionalnih proizoda je upakovano, označeno, registrovano i laboratorijski ispitano, pa po prvi put od uvođenja novog Zakona o bezbjednosti hrane imamo u ponudi čak 75 proizvoda sa malih gazdinstava koji potpuno zadovoljavaju sve zakonske norme i spremni su za tržište. 

Ovaj projekat se sprovodi kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora- Albanija koji finansira Evropska Unija.

Veoma sličan projekat “Promovisanje održivih lanaca vrijednosti u proizvodnji hrane kroz povezivanje sa turizmom”, na drugoj teritoriji je Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Komove i Prokletije realizovala u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, pod pokroviteljstvom EBRD/FAO, pa se sinergijom dva projekta uspjelo pokriti skoro kompletno područje sjevera Crne Gore.

Pored ovoga, kroz oba projekta su urađene gastro rute, kao novi turistički proizvod, a štampan je i kuvar tradicionalnih planinskih jela “Gorska trpeza”, na crnogorskom i engleskom jeziku.

VUČIĆ

Srbija nije napadala, niti će napadati Crnu Goru, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da neće dozvoliti da se neko “iživljava nad srpskim narodom”.

On je novinarima u Minhenu kazao da Srbija ne napada Crnu Goru ni na jedan način, i da ne bi želio da govori da li je „u prošlosti bilo obrnutih slučajeva“.

„Srbija ima pravo da postavi pitanje prava svog naroda u Crnoj Gori i nastaviće na racionalan i legitiman i civilizovan način to da radi“, rekao je Vučić.

On je kazao da je danas više puta postavio pitanje i unaprijed konstatovao da nema odgovora, prenosi Tanjug.

Pitanje je, kako je naveo, zašto Srbi u Crnoj Gori nemaju ni približno ista prava kao Albanci u Sjevernoj Makedoniji, i zašto za njih „ne postoji želja da se postigne neki Ohridski sporazum“.

„Da djeca koja to hoće uče srpski, a ima ih više od 50 odsto, da srpski bude jedan od oficijelnih jezika, da imamo predsjednika parlamenta ili potpredsjednika Vlade, kao što je to predviđeno Ohridskim sporazumom, jer je Srba više proporcionalno u Crnoj Gori nego Albanaca u Sjevernoj Makedoniji”, naveo je Vučić.

Prema njegovim riječima, odgovora nema, ali će, ako se pitanje postavlja sve više, neko morati da ga pruži.

On je kazao da Beograd želi najbolje odnose i saradnju sa Podgoricom, i dodao da neće dozvoliti da neko vrijeđa, ili učini bilo šta protiv Crnogoraca, građana Srbije.

“Oni moraju da se osjećaju slobodno, i zato ću očitati bukvicu svima koji misle nešto protiv Crnogoraca u Srbiji. Ali nećemo dozvoliti da se neko iživljava nad srpskim narodom i da misli da ne mora da poštuje osnovna prava, ne samo u Crnoj Gori, već i bilo gdje u Evropi“, poručio je Vučić.

VUČIĆ

Srbija nije napadala, niti će napadati Crnu Goru, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da neće dozvoliti da se neko “iživljava nad srpskim narodom”.

On je novinarima u Minhenu kazao da Srbija ne napada Crnu Goru ni na jedan način, i da ne bi želio da govori da li je „u prošlosti bilo obrnutih slučajeva“.

„Srbija ima pravo da postavi pitanje prava svog naroda u Crnoj Gori i nastaviće na racionalan i legitiman i civilizovan način to da radi“, rekao je Vučić.

On je kazao da je danas više puta postavio pitanje i unaprijed konstatovao da nema odgovora, prenosi Tanjug.

Pitanje je, kako je naveo, zašto Srbi u Crnoj Gori nemaju ni približno ista prava kao Albanci u Sjevernoj Makedoniji, i zašto za njih „ne postoji želja da se postigne neki Ohridski sporazum“.

„Da djeca koja to hoće uče srpski, a ima ih više od 50 odsto, da srpski bude jedan od oficijelnih jezika, da imamo predsjednika parlamenta ili potpredsjednika Vlade, kao što je to predviđeno Ohridskim sporazumom, jer je Srba više proporcionalno u Crnoj Gori nego Albanaca u Sjevernoj Makedoniji”, naveo je Vučić.

Prema njegovim riječima, odgovora nema, ali će, ako se pitanje postavlja sve više, neko morati da ga pruži.

On je kazao da Beograd želi najbolje odnose i saradnju sa Podgoricom, i dodao da neće dozvoliti da neko vrijeđa, ili učini bilo šta protiv Crnogoraca, građana Srbije.

“Oni moraju da se osjećaju slobodno, i zato ću očitati bukvicu svima koji misle nešto protiv Crnogoraca u Srbiji. Ali nećemo dozvoliti da se neko iživljava nad srpskim narodom i da misli da ne mora da poštuje osnovna prava, ne samo u Crnoj Gori, već i bilo gdje u Evropi“, poručio je Vučić.

“POD PRITISKOM”

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je pod pritiskom Kremlja kako bi se Bjelorusija pripojila Rusiji, a u zamjenu dobila povoljnije cijene za isporuke goriva.

“Rusko rukovodstvo aludira na integraciju Bjelorusije u zamjenu za objedinjenu cijenu energenata”, rekao je Lukašenko prepričavajući nedavni sastanak u Sočiju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Lukašenko je izrazio uvjerenje da ni Rusi ni Bjelorusi ne bi željeli da idu tim putem.

Predsjednik Bjelorusije koji vodi zemlju od 1994. godine, sve više osuđuje ruski pritisak navodeći da Putin želi dalju integraciju dvije savezničke zemlje.

Lukašenko je nedavno optužio Kremlj da ne ispunjava svoje obaveze o snabdijevanju energijom, dok neki u Bjelorusiji strahuju da bi Putin mogao da razmotri spajanje dvije nacije kako bi proširio svoju vlasti.

Kremlj je sa svoje strane naveo da bi Bjelorusija, koja se oslanja na rusko snabdijevanje energijom, treba da prihvati veću ekonomsku saradnju ako želi da dobija ruske energente po subvencionisanim cijenama.

Tranzitne isporuke ruske sirove nafte u Evropu preko Bjelorusije nastavljaju se nesmetano, ali su bjeloruske rafinerije nafte svedene na minimalan kapacitet, što je zemlji uskratilo glavni izvor prihoda. Bjelorusija se ranije bavila izvozom naftnih derivata proizvedenih od jeftine ruske nafte.