CBCG I NBS

Predstavnici Centralne banke (CBCG) i Narodne banke Slovenije dogovorili su na sastanku u Ljubljani moguću saradnju i razmjenu iskustava na planu unapređenja platnog prometa i sanacije banaka.

Guverner CBCG, Radoje Žugić, sastao se danas sa guvernerom Banke Slovenije, Boštjanom Vasleom, sa kojim je, između ostalog, razgovarao o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i Sloveniji, kao i o stanju finansijske stabilnosti u obje zemlje.

“Sagovornici su se složili da je saradnja između CBCG i Narodne banke Slovenije izuzetno kvalitetna i dogovorili da se u narednom periodu preduzmu aktivnosti na njenom produbljivanju“, navodi se u saopštenju CBCG.

Narodna banka Slovenije već pruža podršku CBCG u dijelu pripreme za sprovođenje nezavisne procjene kvaliteta aktive (AQR) bankarskog sistema Crne Gore.

ĐUKANOVIĆ U MINHENU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se na marginama Minhenske konferencije sastao sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom, ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom.

Đukanović je razgovarao je u Minhenu i sa ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom.

Oni su istakli važnost dinamičnog nastavka politike proširenja uz ocjenu da su poruke nove briselske Komisije ohrabrujuće, u susret očekivanoj odluci za početak pregovora za Sjevernom Makedonijom i Albaniju tokom hrvatskog predsjedavanja i Zagrebačkom samitu.

Evropska perspektiva ZB nema alternativu, zajednički su ocijenili Đukanović i Lajčak i pohvalili odlične odnose dvije države uz podsticaj njihovom daljem razvoju u obostranom interesu.

Đukanović se u Minhenu sastao i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom.

Hejnc je iskazao visoke ocjene za strateški pogled predsjednika Đukanovića na ZB i istakao da je Rokfeler fond veoma aktivan u Regionu, uključujući i kroz uticaj na formiranje politika Evrope i SAD prema Balkanu, i da će tako biti i ubuduće.

Đukanović i Hejnc su podsjetili i na zajednički projekat u Crnoj Gori, Građanska kuća, i saglasili se da je i puna realizacija tog projekta od značaja za jačanje demokratije i građanskog koncepta društva.

Đukanović se sastao i sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom.

Šarec je poručio da Slovenija vidi Crnu Goru kao partnera i prijatelja i jedina agenda između dvije države je dobra saradnja zato što razumijemo jedni druge. Uz ocjenu da i Slovenija kao i međunarodna zajednica u cjelini moraju biti aktivniji na ZB, Šarec je naglasio da će svi biti jači kada Crna Gora i region uđu u EU.

Predsjednik Đukanović je zahvalio Sloveniji na kontinuiranoj i prijateljskoj podršci razvoju Crne Gore i njenim integracionim procesima. Naša želja je još snažnija ekonomska saradnja poručio je Predsjednik

URA

Podgorička URA pozdravila je današnju odluku Glavnog grada da zaustavi svu gradnju na brdu Gorica.

Ta odluka gradske uprave uslijedila je, kako navode, nakon više inicijativa i javnih poziva Građanskog pokreta URA da se brdo Gorica zaštiti i da mu se dodijeli stepen zaštićenog prirodnog dobra, što su juče i danas podržali najviši evropski zvaničnici iz pokreta Evropskih zelenih i fondacije Hanrih Bel.

“Pozdravljamo današnju odluku i vjerujemo da će ona biti samo početak aktivnosti koje su neophodne kako bi se naša Gorica i trajno zaštitila. Zadovoljni smo što je, nakon našeg višemjesečnog insistiranja, došlo do zabranje gradnje i vjerujemo da će Skupština Glavnog grada usvojiti naš predlog da Gorica konačno dobije status zaštićenog prirodnog dobra. Odnos prema Gorici, ali i drugim djelovima našeg grada, mora biti radikalno drugačiji i bolji, pa će ova pobjeda biti podstrek svim daljim i jednako važnim lokalnim borbama”, ukazao je predsjednik odborničkog kluba “Podgorička URA – Pravo na grad!” Luka Rakčević.

Inicijativu pokreta URA ranije je podržao kopredsjedavajući pokreta Evropskih zelenih i poslanik u Evropskom parlamentu (EP) Tomas Vajc, koji je kazao da se “brdo Gorica mora zaštititi od divlje i nekontrolisane urbanizacije, koja uništava Podgoricu”.

Šef za Balkan fondacije Hajnrih Bel Simon Ilse, takođe je ocijenio da je “inicijativa Građanskog pokreta URA dobra i neophodna, kako bi se Gorica trajno zaštitila i kako bi se Podgorica valjano odužila svom simbolu, kome duguje ime”.

Rakčević ne krije zadovoljstvo raspletom situacije i zabranom gradnje, ali ističe da borba za zelenu Podgoricu ne smije stati i da “svi građani, koji vole ovaj grad, moraju dati svoj doprinos tom plemenitom cilju”.

“Pitanje kakvu Podgoricu želimo, nužno znači i pitanje: kakvi ljudi hoćemo da budemo, jer je izgled našeg Grada ujedno i ogledalo našeg karaktera. Zbog toga današnja pobjeda na Gorici mora dati zamah drugim lokalnim borbama, protiv betoniranja Njegoševog parka, Kasarne Morača, Bloka V i drugih važnih djelova našeg grada. Poražavajuća činjenica da Podgorica u periodu od 2013. do 2025. godine ostaje bez preko milion i po kvadrata zelenih površina nam mora biti motiv, da odlučno podignemo glas protiv svake devastacije i svakog lošeg plana, kojim dobijaju privilegovani investitori, a gube svi građani. Ovo je NAŠ grad. I pobijedićemo!”, ukazao je Rakčević.

EPISKOPSKI SAVJET

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori saopštio je da će nastaviti litije, navodeći da razlozi za njih nijesu prestali.

Iz Savjeta su kazali da, pored zajedničkog saopštenja u vezi sa današnjim sastankom, osjećaju odgovornost pred narodom koji, kako su naveli, molitveno i dostojanstveno brani svoje svetinje, obraz i čast Crne Gore.

„Saopštavamo da ni na koji način nijesu prestali razlozi zbog kojih je skoro dva mjeseca stotine hiljada ljudi na ulicama crnogorskih gradova i šire“, poručili su iz Savjeta.

Oni su pozdravili napore da se kroz stručan dijalog pokuša doći do rešenja, i poručili da nastavljaju borbu još usrdnije i brojnije „do konačne promjene diskriminatornih i neustavnih odredbi zakona usmjerenih protiv Pravoslavne crkve u Crnoj Gori“.

„Blagodarimo narodu na vjeri, strpljenju i upornosti i molimo sve da nastavimo sa našim litijama zadržavajući njihov molitveni, hrišćanski i blagosloveni duh lišen svih stranačkih, političkih i nacionalnih razlika“, kaže se u saopštenju Savjeta.