BORBA PROTIV KORONAVIRUSA

U Ženevi se danas nastavlja dvodnevni forum Svjetske zdravstvene organizacije, na kojem oko 400 naučnika pokušavaju da ubrza razvoj testova, tretmana i vakcina u borbi protiv novog koronavirusa.

Prema posljednjim podacima, od ovog virusa je umrlo 1.113 osoba, dok je zaraženo blizu 45 hiljada.

Cilj foruma je identifikovanje praznina u znanju i prioriteta istraživanja, kako bi se dobile naučne informacije i medicinski proizvodi koji su najpotrebniji kako bi se minimizirao uticaj izbijanja virusa.

Učesnici će pokušati i da utvrde pravi izvor infekcije, razmjene biološke uzorke i djelove genoma virusa.

Oni će, navodi AP, pokušati da utvrde koji pristupi djeluju dovoljno obećavajuće da bi se prešlo na naredni korak, odnosno na testiranje nad ljudima kako bi se vidjelo da li ti pristupi zaista funkcionišu.

“Prednost dajemo onome što je hitno, što apsolutno moramo da znamo da bismo se borili protiv epidemije, da razvijemo ljekove, vakcine”, rekla je kopredsedavajuća sastanka, specijalista za virusne bolesti u francuskoj istraživačkoj instituciji INSERM Mari Pol Kini.

Na dnevnom redu je i pitanje da li je moguće stvoriti stalnu zalihu ljekova, sličnu zalihama vakcina koja je postojala za bolesti poput žute groznice i ebole.

“Ako ijedan od ljekova da rezultate, doći će do masovne potražnje”, rekao je ranije stručnjak za zarazne bolesti na Impirijal koledžu u Londonu Grejam Kuk.

Za sada nema dokazanih načina liječenja ili vakcina za novi virus.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je države da budu “što odlučnije” u borbi protiv novoimenovanog koronavirusa COVID-19.

POMOGLA ŠVAJCARSKA FIRMA

Njemačka obavještajna služba (BND) i američka CIA su decenijama špijunirale više stotina zemalja, a među njima je i Austrija, prenose austrijski mediji.

Uz pomoć švajcarske firme za tehnologiju šifrovanja uspjeli su da državama prodaju manipulisanu tehnologiju i tako prisluškuju navodno sigurnu komunikaciju.

Njemačka televizija ZDF uz pomoć američkih i švajcarskih medija imala je uvud u do sada neobjavljene dokumente koji obuhvataju operacije BND i CIA u periodu od 1970. do 1993. godine.

“Diplomatska i vojna komunikacija brojnih zemalja Trećeg svijeta, ali i evropskih država mogla je biti praćena”, navodi se u toj dokumentaciji, i operacija “Rubikon” se u njoj ocjenjuje kao jedan od najuspješnijih obavještajnih poduhvata u poslijeratnom periodu.

BND i CIA su od 1970. godine bili vlasnici švajcarske firme “Kripto AG”, koja proizvodi tehniku za navodno bezbjednu komunikaciju, a klijenti nijesu znali da su dvije obavještajne službe manipulisale proizvod koji je prodavala ova kompanija.

Najveći korisnik manipulisane tehnologije za šifrovanje komunikacije bila je Saudijska Arabija, ali i Iran.

Decenijama su BND I CIA mogli da “prisluškuju” komunikaciju iranskog rukovodstva, tako i za vrijeme talačke krize u američkoj ambasadi u Teheranu 1979. godine.

Dokumenti pokazuju da su BND i CIA veoma rano bili informisani o svrgavanju nekadašnjeg predsjednika Čilea Salvadora Alijendea, kao i o kršenju ljudskih prava vojne vlasti u Argentini.

Prosleđivanje komunikacije argentinske mornarice su 1982. pomogle Velikoj Britaniji u brzoj pobjedi u ratu oko Foklandskih ostrva.

BND nije želio da se izjasni na upit ZDF o novim saznanjima, a raniji ministar nadležan za obavještajnu službu Bernd Šmidbauer potvrdio je ovu obavještajnu operaciju.

“Operacija Rubikon je sigurno doprinijela da svijet bude bezbjedniji”, kazao je on.

PALA ULAGANJA

Britanska ekonomija stagnirala je u posljednja tri mjeseca prošle godine u očekivanju raspleta političkih nesuglasica u vezi sa Bregzitom.

Službeni podaci pokazali su da su aktivnosti u četvrtom tromjesečju stagnirale u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle 0,5 odsto.

Na godišnjem nivou britanski bruto domaći proizvod (BDP) u posljednja tri mjeseca prošle godine porastao je 1,1 odsto, prenosi HRportfolio.

Potrošnja domaćinstava, glavni pokretač ekonomskih aktivnosti u većem dijelu postreferendumskog perioda, rasla je najsporije u četiri godine i povećala se za slabih 0,1 odsto.

Poslovna ulaganja pala su jedan odsto, najsnažnije od kraja 2016. godine.

Industrijska proizvodnja smanjila se na godišnjem nivou 2,5 odsto, što je njen najveći pad od trećeg tromjesečja 2013. godine.

Podatak odražava obustavu rada u fabrikama automobila u novembru, kada se Britanija suočila sa mogućnošću Brexita bez sporazuma.

U cijeloj prošloj godini britanska ekonomija ipak je blago ubrzala, na 1,4 odsto.

U 2018. godini porasla je 1,3 odsto.

OPŠTINA ROŽAJE

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je konkurs za dodjelu sredstava iz budžeta Opštine Rožaje opredijeljenih za podršku preduzetnicama.

Konkurs je namijenjen preduzetnicama i preduzećima u kojima su žene nosioci biznisa, sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Opštine Rožaje, koji na njega treba da se prijave do 27. marta.

Sredstva predviđena budžetom rožajske Opštine za ovu godinu raspodjeljuju se za bisnis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima lokalne samouprave.

„Njima se na naročito podstiče ekonomski razvoj opštine, poljoprivrede i ruralnog područja i organske poljoprivredne proizvodnje, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, kao i lova i ribolova, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti, razvoj fizičke kulture i sporta i doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja“, navodi se u pozivu.

Za te podsticaje u ovoj godini je predviđeno ukupno desest hiljada eura.

Maksimalna visina podrške u okviru jednog biznis plana ne može iznositi više od 20 odsto ukupnog iznosa predviđenog budžetom za podršku ženskom preduzetništvu. Preduzeće ili preduzetnica, kako je objašnjeno, može konkurisati za ukupan iznos ili dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz biznis plana.

Preduzetnice koje žele da počnu sopstveni biznis treba da, između ostalog, prilože prijavu za dodjelu bespovratnih sredstva, izrađen biznis plan, ovjerenu kopiju lične karte ili pasoša, original ili ovjerenu kopiju potvrde o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i imovine.

Preduzetnice koje planiraju razvoj poslovanja pored navedenog treba da dostave i rješenje o upisu krajnjeg korisnika u sudski registar i o registraciji za porez na dodatu vrijednost (PDV), potvrdu Poreske uprave o urednom izmirivanju poreza i doprinosa, komplet obrazaca za godišnje račune za prethodnu godinu i odgovarajući obrazac za poslednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene.

Iz Komisije su objasnili da se neće podržati biznis planovi koji podrazumijevaju aktivnosti u nadležnosti Vlade, kojima se traži novac za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći i koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena i časopisa, ukoliko njihova objava nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti.

Neće se podržati ni biznis planovi koji se odnose na nezakonite i aktivnost štetne po okolinu i ljudsko zdravlje, kao i nemoralne i nelegalne aktivnosti.