ISTRAŽIVANJE AGENCIJE NAMICS

Trećina internet korisnika su djeca, a najčešći izazovi sa kojima su izloženi su prikupljanje ličnih podataka, lažne vesti, ugrožavanje privatnosti, zloupotreba u komercijalne svrhe i izloženost štetnim i uznemirujućim sadržajima, saopštila je danas digitalna agencija “Namics”, povodom Dana za bezbjedniji internet.

UNICEF-ovo istraživanje ‘Bezbjedan internet’ za cijelu porodicu je pokazalo da manje od 10 odsto djece uzrasta od četiri do osam godina ne koristi digitalne uređaje, a da neka djeca pristupe internetu i prije svoje treće godine”, istakao je predstavnik Namicsa Filip Gort, navedeno je u saopštenju.

Kako je ocijenjeno, zbog uzrasta u kom se susreću sa novim tehnologijama, današnja djeca se smatraju “digitalnim domorocima” (eng. digital natives). Ovaj termin koristi se za osobe koje odrastaju u digitalnoj eri i koji se razlikuju od onih koji su se sa modernim tehnologijama upoznali tek u odraslom dobu.

“Najčešće aktivnosti djece na internetu su konzumacija i reprodukcija video i foto sadržaja, slušanje muzike i igranje video igara, a ako samo uzmemo za primjer da 80 odsto školaraca provodi slobodno vrijeme uz igrice, jasno je da digitalna tehnologija oblikuje načine na koji djeca komuniciraju i na koji se druže”, naveo je Gort.

On je dodao da je zato važno da djeca imaju dovoljno znanja o internetu i izazovima modernog doba.

Podsjetio je i da su djeca koja nemaju pristup internetu mahom iz nerazvijenih i siromašnih područja.

“Ona uglavnom ne posjeduju uređaje pomoću kojih mogu pristupiti internetu ili ne znaju engleski – jezik najvećeg broja internet sadržaja. U modernom svijetu, nemogućnost korišćenja interneta, samo produbljuje razlike, jer nijesu svi u prilici da pristupe istim obrazovnim sadržajima, niti da koriste prednosti mobilnosti prilikom zapošljavanja”, kazao je Gort.

U Namicsu smatraju da se odgovori na izazove digitalne revolucije nalaze u podizanju svijesti o internetu, bezbjednosti u onlajn sferi, kao i širenju digitalne pismenosti.

“Moderno doba zahtijeva saradnju roditelja, učitelja i drugih koji se bave edukacijom djece sa predstavnicima industrije i donosiocima odluka. Svi nivoi bi trebalo da pošalju poruku da internet nije sam po sebi loš, ali da se mora upotrebljavati na određen način koji podrazumijeva odgovornost, kritičko razmišljanje i kreativnost”, zaključio je Gort.

Dan za bezbjedniji internet je kampanja započeta 2004. godine koja obuhvata najrazličitije teme od sajber maltretiranja do korišćenja društvenih mreža. Obilježava se u više od 150 država širom svijeta i fokusira aktuelne teme koje se odnose na prisustvo na mreži.

Cilj Dana za bezbjedniji internet, koji se sjutra obilježava se pod sloganom “Zajedno za bolji internet”, jeste da ukaže na pozitivnu stranu novih tehnologija i načine za odgovornu upotrebu digitalnih platformi.

U UKRAJINI VOJNA REFORMA

Kijev je završio prvu fazu vojne reforme prema standardima NATO-a, a planira se i ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, saopštile su Oružane snage Ukrajine, piše Sputnjik.

Prema saopštenju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine – započet je aktivan prelazak na standarde NATO i u zemlji je završena prva faza njihove reforme, prema čijim rezultatima su bile izgrađene nove komande i imenovani njihovi komandanti.

Istovremeno je ukrajinski ministar odbrane Andrej Zagorodnjuk izjavio da je u zemlji u toku usavršavanje vojne infrastrukture, definisane prema zahtjevima NATO, kao i da će u skladu sa standardima Alijanse, dvije nove baze biti izgrađene u Marijupolju i Sjevernodonjecku.

Vojni objekti će se nalaziti praktično na nekoliko desetina kilometara od granice sa Rusijom i nepriznatih republika Donbasa – Donjecke narodne republike i Luganske narodne republike.

Prema mišljenju ukrajinskih vlasti, baze će predstavljati granično utvrđenje NATO na jugoistoku zemlje. O tome je u decembru 2019. godine na sastanku lidera i šefova vlada zemalja članova Sjevernoatlantske alijanse govorio ukrajinski ministar inostranih poslova Vadim Pristajko.

Vojna pomoć SAD i NATO 

Istovremeno, vojna pomoć SAD i drugih država NATO Ukrajini se realizuje u konkretnoj pomoći u vazduhoplovnom naoružanju. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je na sastanku sa državnim sekretarom SAD Majklom Pompeom krajem januara ove godine istakao da će njegova zemlja proširiti saradnju sa SAD u oblasti odbrane i bezbjednosti i razmatrati mogućnost kupovine novog naoružanja.

“Ovo potvrđuje i prvi istorijski ugovor o direktnoj kupovini protivtenkovskih raketnih kompleksa ‘Dževelin'”, izjavio je Zelenski.

On je još dodao da se na sastanku razmatralo pojačanje ukrajinske ratne mornarice pomoću broda tipa “Island”, kao i jačanje protivazdušne odbrane Ukrajine, pri čemu su ukrajinske vlasti spremne da razmotre opciju kupovine neophodnog naoružanja.

Ukrajinski ambasador Vladimir Jeljčenko je nedavno izjavio da Vašington u 2020. godini planira da Kijevu dodijeli više od jedne milijarde dolara pomoći, od čega je za vojnu odbranu planirano 365 miliona dolara. Glavni prioritet koji je bio definisan u bilateralnim konsultacijama između Ministarstva odbrane Ukrajine i Pentagona je jačanje ukrajinske flote.

Uspostavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine

U Strategiji nacionalne bezbjednosti ‘Bezbjednost građanina – bezbjednost zemlje’, koju je Ukrajina nedavno usvojila, jedan od glavnih zadataka je ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta u granicama međunarodno priznatih granica Ukrajine.

“Tačnije, ovakvo ponovno uspostavljanje ukrajinske teritorije u granicama, koje uključuju Lugansku narodnu republiku, Donjecku narodnu republiku i Krim, očigledno podrazumijeva i ratna dejstva”, istakao je ekspert.

Prema podacima ukrajinskog Generalštaba, glavni rezultat vojne reforme je stvaranje specijalnih komandi prema obrascima NATO. Najvažnija od njih je – Zajednička komanda ujedinjenih snaga Ukrajinskih oružanih snaga. Njoj će biti potčinjene kopnene, mornaričke i vazdušne snage. Glavnokomandujući ovih snaga je privremeni komandant general potpukovnik Sergej Najev, poznat po antiruskim izjavama. On je duže vrijeme komandovao trupma ukrajinske vojske u Donbasu i jedan je od autora plana blickriga za oslobođenje jugoistoka zemlje i Krima od “ruskih osvajača”.

Sam Kijev to ne bi mogao da uradi. Upravo zbog toga Amerika i druge države Alijanse razmatraju ukrajinske vlasti kao saveznike u borbi protiv ruske agresije. Andrej Zagorodnjuk ističe da je njegov glavni cilj ostvarenje vojnih kriterijuma članstva u NATO i status Ukrajine kao člana Programa za unapređenje mogućnosti Sjevernoatlantske alijanse.

Većina stanovnika Ukrajine protiv pridruživanja Alijansi

Međutim, na osnovu socioloških istraživanja, većina stanovnika Ukrajine je kao i ranije protiv pridruživanja NATO. Prema anketi ukrajinskog Centra za socijalna i marketinška istraživanja “Socis” u januaru ove godine, u slučaju referenduma o ulasku u NATO – “za” je glasalo ukupno 46,2 odsto ispitanika.

KANDIDATKINJA ZA NASLJEDNICU MERKELOVE

Anegret Kramp-Karenbauer, koju je njemačka kancelarka Angela Merkel odredila kao svoju nasljednicu, neće se kandidovati za najvišu funkciju u Njemačkoj. Dojče vele i Sputnjik internešenel, koji su prenijeli ovu vijest, za sada nijesu dali više informacija.

Kramp-Karenbauer je na čelu Hrišćanskodemokratske partije.

Prema izvorima Rojtersa, Kramp-Karenbauer neće se kandidovati za mjesto kancelara 2021, kada budu bili održani izbori. Istovremeno, agencija ističe da je Merkelova insistirala na tome da Kramp-Karenbauer ostane na mjestu ministarke odbrane.

Podsjetimo, ona je nedavno bila u centru političkog skandala zbog kog je sazvan hitan sastanak vladajuće koalicije kojim je predsjedavala njemačka kancelarka Angela Merkel.

Jedina tema okupljanja bilo je pitanje budućnosti koalicije poslije političkog potresa na izborima u pokrajini Tiringiji kada je prvi put izabran jedan premijer uz pomoć desničarske Alternative za Njemačku.

Socijaldemokrate traže odgovor i odgovornost Hirišćansko-demokratske unije i kritikuju rukovodstvo Anegret Kramp-Karenbauer, nasljednice Merkelove na čelu CDU.

NAKON PRAZNIKA

Milioni Kineza vraćaju se na posao pošto se ovogodišnji praznik povodom Kineske nove godine pretvorio u produženi karantin zbog izbijanja korona virusa.

Mnogi će, međutim, raditi od kuće.

U brojnim gradovima na snazi su striktna uputstva za karantin, a većina firmi traži od zaposlenih da rade sa daljine kako bi se smanjile šanse za prenošenje virusa, prenosi CNN.

Zbog korona virusa trpe mnoge kompanije, ne samo u Kini već širom svijeta.

Troškovi su već vidljivi, a među prvima posljedice će osjetiti auto-industrija, jer je Kina najveći dobavljač djelova za fabrike automobila u svijetu.