STEČAJ U MAESTRALU

Stečajna uprava firme Maestral inženjering oglasila je na prodaju stambene prostore i garažu u zgradi u Bečićima i udio Maestral inženjeringa u firmi Mediteran kapital po ukupnoj cijeni od 622 hiljade eura.

Maestral inženjering je vlasništvo biznismena Blaža Dedića, prenosi Dan.

U zgradi u Bečićima prodaju se dva stana i četiri garažna mjesta, kao i još jedno garažno mjesto na drugoj parceli po cijeni od 180 hiljada eura. Stanovi se prodaju za manje od hiljadu EUR po kvadratu.

Udio od 22 odsto u vlasništvu firme Mediteran kapital se prodaje po cijeni od 431 hiljadu eura. Tu firmu je prije tri godine Dedić osnovao sa Vanjom Čavor, koja ima 78 odsto udjela.

Firma Mediteran kapital ima stalnu imovinu vrijednu 5,4 miliona, dok je na kraju 2018. godine bila u minusu od 100 hiljada eura, pokazuju podaci iz Centralnog registra privrednih subjekata i Poreske uprave.

Ponude za imovinu Dedićeve firme se mogu dostavljati Privrednom sudu do 28. februara, dok je otvaranje zakazano za 4. mart.

U Maestral inženjering stečaj je uveden krajem septembra prošle godine, a ta firma je bila u blokadi 11 godina na iznos od preko devet miliona eura. Stečaj je uveden zbog duga od 217 hiljada eura na zahtjev Poreske uprave.

Dedić je bio vlasnik hotela Mediteran preko firme Maestral turs. U tu firmu je uveden stečaj zbog duga od preko deset miliona.

Hotel je kupila firma Spenser i hil čiji je vlasnik bivši košarkaš Nikola Peković.

U 2019.

U prošloj godini 62 osuđene osobe tražile su pomilovanje, a crnogorski predsjednik Milo Đukanović uvažio je jednu molbu i to osuđenog za ugrožavanje sigurnosti, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu predsjednika Crne Gore.

Vikend novine pišu da su osim za to krivično djelo, molbe za pomilovanje predsjedniku stizale i od osuđenih za ubistvo, teško ubistvo, nedozvoljene polne radnje, falsifikovanje isprava, lažno prijavljivanje, nedavanje izdržavanja, zloupotrebu službenog položaja.

“Od 1. januara do 31. decembra prošle godine Đukanović je odlučivao o 62 molbe za pomilovanje osuđenih osoba i donio 61 odluku, kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih i jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje R.M., pri čemu je Ministarstvo pravde dalo predlog da se molba uvaži”, precizirano je u dokumentu.

Kako je istaknuto, odluka o pomilovanju se odnosi na oslobođenje od izvršenja izrečene kazne rada u javnom interesu u trajanju od 100 sati, zbog počinjenog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.

“Ministarstvo pravde u postupku pomilovanja je nakon pribavljenog mišljenja Centra za socijalni rad, cijeneći navode molbe za pomilovanje, sačinilo obrazloženi predlog da se uvaži molba za pomilovanje i dostavilo ga Đukanoviću na odlučivanje”, navodi se u dokumentu.

Sve molbe za pomilovanje, dodaje se, prošle su zakonom predviđenu proceduru.

Navodi se da je prošle godine 18 osoba, koje su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv života i tijela, tražilo pomilovanje od predsjednika, ali on te molbe nije uvažio.

„U pitanju je šest osoba osuđenih za ubistva, zatim pet osuđenih za teško ubistvo, pet osoba koje su počinile krivično djelo teška tjelesna povreda, zatim dvije osobe koje su počinile laku tjelesnu povredu“, precizira se u dokumentu.

Kada su u pitanju krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, Đukanović je, kako je već navedeno, donio jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje osuđene osobe za počinjeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Đukanović je donio dvije odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih osoba za počinjena krivična djela iznuđivanje iskaza i ugrožavanje sigurnosti.

Navodi se da u dijelu Krivičnog zakonika koji se odnosi na krivična djela protiv polne slobode, nije uvažena molba za pomilovanje jednom osuđeniku.

Pravosnažno osuđena osoba za nedozvoljene polne radnje nije dobila pomilovanje.

U 2019.

U prošloj godini 62 osuđene osobe tražile su pomilovanje, a crnogorski predsjednik Milo Đukanović uvažio je jednu molbu i to osuđenog za ugrožavanje sigurnosti, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu predsjednika Crne Gore.

Vikend novine pišu da su osim za to krivično djelo, molbe za pomilovanje predsjedniku stizale i od osuđenih za ubistvo, teško ubistvo, nedozvoljene polne radnje, falsifikovanje isprava, lažno prijavljivanje, nedavanje izdržavanja, zloupotrebu službenog položaja.

“Od 1. januara do 31. decembra prošle godine Đukanović je odlučivao o 62 molbe za pomilovanje osuđenih osoba i donio 61 odluku, kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih i jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje R.M., pri čemu je Ministarstvo pravde dalo predlog da se molba uvaži”, precizirano je u dokumentu.

Kako je istaknuto, odluka o pomilovanju se odnosi na oslobođenje od izvršenja izrečene kazne rada u javnom interesu u trajanju od 100 sati, zbog počinjenog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.

“Ministarstvo pravde u postupku pomilovanja je nakon pribavljenog mišljenja Centra za socijalni rad, cijeneći navode molbe za pomilovanje, sačinilo obrazloženi predlog da se uvaži molba za pomilovanje i dostavilo ga Đukanoviću na odlučivanje”, navodi se u dokumentu.

Sve molbe za pomilovanje, dodaje se, prošle su zakonom predviđenu proceduru.

Navodi se da je prošle godine 18 osoba, koje su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv života i tijela, tražilo pomilovanje od predsjednika, ali on te molbe nije uvažio.

„U pitanju je šest osoba osuđenih za ubistva, zatim pet osuđenih za teško ubistvo, pet osoba koje su počinile krivično djelo teška tjelesna povreda, zatim dvije osobe koje su počinile laku tjelesnu povredu“, precizira se u dokumentu.

Kada su u pitanju krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, Đukanović je, kako je već navedeno, donio jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje osuđene osobe za počinjeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Đukanović je donio dvije odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih osoba za počinjena krivična djela iznuđivanje iskaza i ugrožavanje sigurnosti.

Navodi se da u dijelu Krivičnog zakonika koji se odnosi na krivična djela protiv polne slobode, nije uvažena molba za pomilovanje jednom osuđeniku.

Pravosnažno osuđena osoba za nedozvoljene polne radnje nije dobila pomilovanje.

POŠTA CG

Netačan je zaključak da je prekinut poštanski saobraćaj sa Kinom, saopšteno je iz Pošte Crne Gore.

“Znači, poštanski saobraćaj između Crne Gore i Kine funkcioniše. Do greške je došlo zbog informacije da su obustavljeni letovi nekih kompanija, što nije od presudnog značaja za funkcionisanje poštanskog saobraćaja, jer se isti može odvijati sa drugim avio-kompanijama.

Poštanski saobraćaj između Kine i Crne Gore funkcioniše.

U slučaju promjena blagovremeno ćemo obavijestiti javnost.

Izvinjavamo se korisnicima koji su pogrešno protumačili informaciju”, navodi se u saopštenju.

PEROVIĆ ZA PORTAL

U Los Anđelesu u nedjelju kasno uveče biće održana 92. ceremonija dodjele Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauke, uz prenos na Portalu RTCG.

Nominacije su objavljene 13. januara, a urednik fimskog programa RTCG Vuk Perović za naš Portal pričao je o očekivanjima uoči ceremonije u “Dolbi teatru”, ali i sumirao dostignuća regionalne i svjetske kinematografije u prošloj godini.

  • Koji su filmovi obilježili 2019.godinu, koje vrijedi pogledati?

Svakako da su devet nominovanih za Oskara za najbolji film obilježili 2019. Kanski pobjednik “Parazit” je ostvarenje koje ne bi trebalo propustiti, isto važi za Tarantinov “Bilo jednom u Holivudu”, u kom je hrabro donekle napravio iskorak iz njegove prepoznatljive estetike, zatim “Irca” velikog Martina Skorsezea sa glumačkom postavkom iz snova, ali “Jojo Rabbita” Taike Vaititia, jednu vrlo zanimljivu komediju tokom koje će vam često biti neprijatno zato što se smijete. Ovo, na primjer, nije baš tipični oskarovski film i jako ga je lijepo vidjeti na listi. Ne zaboravimo i tehnički savršeno otvarenje reditelja Sema Mendesa “1917”. Makedonski dokumentarni film “Zemlja meda” već je ušao u istoriju Oskara zbog dvije novimacije u, do skoro, nespojivim kategorijama i obavezno bi ga trebalo pogledati.

Veliki je broj filmova koji su obilježili proteklu godinu, a brojni nijesu na Oskarima zbog različtim razloga. Tu ne bi trebalo zaboraviti “Portrait of a lady on fire”, francuske rediteljke Selin Skjama, ili “Izdajnika” Marka Belokija, “Zviždaće” Kornela Porumbojua ili “Uncut Gems” braće Safdi.

  • Pred nama je 92. dodjela nagrade Oskar. Sudeći po kladionicama, neka imena su se već izdvojila u nekim kategorijama. Da li su moguća iznenađenja?

Iznenađenja su svakako moguća i bilo ih je na nedavnim ceremonijama. Prošle godine je vrlo malo ljudi očekivalo da će “Zelena knjiga” pobjediti “Romu” u trci za najbolji film ili nedavno “Moonlight” “La La Land”. Takođe, Oskar Olivije Kolman je prošle godine bio iznenađenje, vrlo lijepo iznenađenje, jer joj nijesu davane velike šanse prije ceremonije. Akademija za film nedavno je primila veliki broj novih članova čime je željela da promijeni i osvježi strukturu profesionalaca koji glasaju za pojedinačne kategorije i najbolji film. Volio bih da ove godine iznenade “Parazit” za najbolji film i “Zemlja meda”.

  • Film “Zemlja meda” iz Sjeverne Makedonije je doživio uspjeh i nominovan je u dvije kategorije – za najbolji dokumentarni i strani film. Kakve su njegove šanse?

To dokle je stigla “Zemlja meda” je fantastičan uspjeh. Na listama renomiranih američkih medija to je film koji je obilježio 2019. Od prošlogodišnjeg Sandens festivala na kom su nagrađeni, cijeli filmski svijet govori o tom ostvarenju, a valjda je svima jasno iz koje autsajderske pozicije su krenuli. U obje kategorije u kojima su nominovani imaju vrlo jake konkurente. U kategoriji za najbolji filma van engleskog govornog područja je i “Parazit” kog svi već vide kao pobjednika, dok će se u kategoriji dokumentarnog filma velika borba voditi između “For Sama”, “The Cave” i “Zemlje meda”. Takođe, u toj kategoriji nikada nije lako predvidjeti pobjednika, pa se nadam da će bez obzira na projekcije “Zemlja meda” na kraju dobiti Oskara. Ali bez obzira na to kako se završilo veče u Dolbu teatru, oni su napravili fantastičan uspjeh.

  • Kako ocjenjujte regionalnu kinematografiju u 2019. godini? Koje bi ste filmove izdvojili?

Regionalna kinematografija je imala prilično uspješnu godinu, pogotovo Sjeverna Makedonija. “Zemlja meda” je, eto, evidentno iskočila i po kvalitetu i po nagradama. Premijerno je prikazana na velikom svjetskom festivalu gdje je i dobila nagrade da bi zatim putovala svijetom i evo stigla i do Oskara. “Bog postoji, njeno ime je Petrunija”, rediteljke Teone Strugar Mitevske, premijerno je prikazan u takmičarskoj selekciji Berlinskog filmskog festivala i kasnije imao odličan festivalski život, ali i zvaničnu bioskopsku distribuciju širom svijeta, što je sjajan uspjeh. Dokumentarno-igrano ostvarenje rediteljke Dane Budisavljević, “Dnevnik Diane Budisavljević”, obilježilo je regionalne festivale.

  • Koji su najočekivanije filmske premijere u ovoj godini?

Veliki lanci bioskopa, a i vjerni fanovi, sigurno da najviše iščekuju nove filmove iz Marvelovog ili DC-jevog univerzuma. Očekuju nas “Crna udovica” i “Čudesna žena 1984”. Dizni nastavlja sa “oživljavanjem” njihovih animiranih ostvarenja, a ove godine je na redu nekada izuzetno uspješni “Mulan”. Tu je i novi Džejms Bond, pa i novo ostvarenje Kristofera Nolana i nastavak nekada ultimativnog hita “Top Gan”.

Ja se radujem filmu “Promising Young Women”, kreatora sjajne serije “Killing Eve”, zatim naslovu “The Personal History of David Copperfield”, novom ostvarenju majstora političke satire Armanda Janučija koji je ovoga puta malo promijenio preokupaciju. I Robert Zemekis bi do kraja godine trebalo da završi film, što je sigurno vrijedno gledanja. Takođe, ono što ćemo vidjeti na velikim festivalima, osim Berlina, i dalje nije poznato, a kao što već znamo, tu bude veliki broj filmova koji na kraju obilježe godinu.

  • Povećana su sredstava u ovoj godini za finansiranje filmova iz Crne Gore. Koliko će to biti potencijalni uspjeh za našu kinematografiju?

Uspjeh je što su povećana sredstva za crnogorsku kinematografiju. I to veliki. Od osnivanja Filmskog centra uslovi u crnogorskoj kinematografiji se poboljšavaju iz godine u godinu. Uslovi su izuzetno bitni za kasniji potencijalni uspjeh, ali oni mogu da čine tek dobru pretpostavku za uspjeh, ne mogu da ga i garantuju. Mislim da se filmska scena u Crnoj Gori razvija, da imamo mladih autora na koje treba obratiti pažnju i koji će tek da se pokažu, a tu su i oni malo stariji koji će sada snimati svoje filmove u boljim i drugačijim uslovima nego ranije. Mislim da smo već postali mnogo vidljivi na festivalskoj sceni, a za veliki uspjeh nekada treba i malo strpljenja.

  • Šta fali crnogorskoj produkciji kako bi filmovi bili zapaženiji i van našeg govornog područja?

Mislim da su neki crnogorski filmovi u posljednje vrijeme vrlo zapaženi van našeg govornog područja. Ne zaboravimo da smo nedavno imali film na Venecijanskom filmskom festivalu, zatim u Montrealu, da su kratki filmovi naših mladih reditelja imali zavidan festivalski uspjeh. To je igra na svjetskom nivou. Ogroman broj filmova se snimi svake godine. I svi ostali imaju velika ambicije. I mnogo veće i mnogo bogatije zemlje. A za takav uspjeh nema recepta i nema garancije. A i u tome je čar svega toga.

Važno je da su uslovi sve bolji i bolji i da se vrijedno radi. Npr. “Zemlja meda” je snimana godinama i niko nije mogao da pretpostavi da će jedna vrlo mlada ekipa ovako daleko da dogura. Za autore je danas jako važno da imaju podršku institucije, priliku da rade i razvijaju buduća ostarenje i da ih snimaju u boljim uslovima nego ranije. Prošle godine su snimljeni filmovi od kojih se očekuju dosta na međunarodnom planu. Mislim da je trenutno u crnogroskoj kinematografiji dosta dinamično, a da nas mnogo toga tek očekuje.

Ozren Zogović

REM

Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije tvrdi da televizije Happy, Pink M i RTS nijesu prekršile članove Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Konvenciji o prekograničnoj televiziji, učestvujući, kako su naveli iz naše Agencije za elektronske medije, u svojevrsnoj anticrnogorskoj medijskoj politici.

Savjet Agencije za elektronske medije Crne Gore uputio je ovoj agenciji žalbu da se u određenim programskim sadržajima na ovim televizijama promoviše i podstiče mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

Predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović kazao je juče za Pobjedu da ovo tijelo već drugi put za godinu dana šalje dopis Regulatornom tijelu za elektronske medije u Srbiji sa informacijom o kršenju određenih članova Direktive EU o AVM uslugama, kao i Konvencije o prekograničnoj televiziji u pojedinim sadržajima koji se emituju na televizijama za koje je nadležan srpski REM.

“U posljednjem dopisu za nas su bili sporni određeni sadržaji koji su emitovani na Happy TV – „Ćirilica“ i „Jutarnji program“, Pink TV – „Jutarnji program“ i RTS – „Četvrtkom u 9“. U prvom slučaju nijesmo dobili nikakav odgovor, dok smo na posljednji dopis odgovor dobili prije tri dana. U njemu nas regulator iz Srbije samo obavještava da po njihovom mišljenju u navedenim programskim sadržajima nije kršena Konvencija o prekograničnoj televiziji, dok su za Direktivu o AVM uslugama naveli da nije osnovano pozivanje na nju”, kazao je Vujović.

Savjet Agencije je na sjednici koja je počela juče razmatrao odgovor koji je dobio od REM-a, ali sjednica nije završena i biće nastavljena u ponedjeljak.

“Zauzećemo konačan stav prema odgovoru srpskog regulatora, kao i prema spornim programskim sadržajima koji su emitovani u prethodnih mjesec i po dana. U svakom slučaju AEM je poštovao procedure koja se odnose na prekogranične televizije i u daljem postupanju će samostalno odlučivati o programskim sadržajima koji dolaze iz druge države putem različitih platformi”, kazao je Vujović.

Iz Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije su Savjetu agencije za elektronske medije odgovorili da u programu Happy TV emitovanom 30. decmebra pošle godine i 6. janauara 2020. u emisiji „Ćirilica“ nije neprikladno isticano nasilje, niti je pak podsticna rasna ili bilo koja druga netrpeljivost.

“Kada je u pitanju navodno kršenje Direktive o audiovizuzelnim medijskim uslugama, ističemo da je zakonodavstvo Republike Srbije harmonizovano sa istom u smislu koje Republika Srbija ima u procesu pridruživanja EU, a u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i prodruživanju, potvrđenog između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, te smatramo da je pozivanje na odredbe navedene direktive neosnovano”, saopštili su iz Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.

REM

Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije tvrdi da televizije Happy, Pink M i RTS nijesu prekršile članove Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Konvenciji o prekograničnoj televiziji, učestvujući, kako su naveli iz naše Agencije za elektronske medije, u svojevrsnoj anticrnogorskoj medijskoj politici.

Savjet Agencije za elektronske medije Crne Gore uputio je ovoj agenciji žalbu da se u određenim programskim sadržajima na ovim televizijama promoviše i podstiče mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

Predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović kazao je juče za Pobjedu da ovo tijelo već drugi put za godinu dana šalje dopis Regulatornom tijelu za elektronske medije u Srbiji sa informacijom o kršenju određenih članova Direktive EU o AVM uslugama, kao i Konvencije o prekograničnoj televiziji u pojedinim sadržajima koji se emituju na televizijama za koje je nadležan srpski REM.

“U posljednjem dopisu za nas su bili sporni određeni sadržaji koji su emitovani na Happy TV – „Ćirilica“ i „Jutarnji program“, Pink TV – „Jutarnji program“ i RTS – „Četvrtkom u 9“. U prvom slučaju nijesmo dobili nikakav odgovor, dok smo na posljednji dopis odgovor dobili prije tri dana. U njemu nas regulator iz Srbije samo obavještava da po njihovom mišljenju u navedenim programskim sadržajima nije kršena Konvencija o prekograničnoj televiziji, dok su za Direktivu o AVM uslugama naveli da nije osnovano pozivanje na nju”, kazao je Vujović.

Savjet Agencije je na sjednici koja je počela juče razmatrao odgovor koji je dobio od REM-a, ali sjednica nije završena i biće nastavljena u ponedjeljak.

“Zauzećemo konačan stav prema odgovoru srpskog regulatora, kao i prema spornim programskim sadržajima koji su emitovani u prethodnih mjesec i po dana. U svakom slučaju AEM je poštovao procedure koja se odnose na prekogranične televizije i u daljem postupanju će samostalno odlučivati o programskim sadržajima koji dolaze iz druge države putem različitih platformi”, kazao je Vujović.

Iz Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije su Savjetu agencije za elektronske medije odgovorili da u programu Happy TV emitovanom 30. decmebra pošle godine i 6. janauara 2020. u emisiji „Ćirilica“ nije neprikladno isticano nasilje, niti je pak podsticna rasna ili bilo koja druga netrpeljivost.

“Kada je u pitanju navodno kršenje Direktive o audiovizuzelnim medijskim uslugama, ističemo da je zakonodavstvo Republike Srbije harmonizovano sa istom u smislu koje Republika Srbija ima u procesu pridruživanja EU, a u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i prodruživanju, potvrđenog između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, te smatramo da je pozivanje na odredbe navedene direktive neosnovano”, saopštili su iz Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.

UDALJENI SA SJEDNICE

Skupština Crne Gore za januarske neto zarade poslanika izdvojila je 127.157 eura. Svi poslanici primili su pune zarade, jer poslanički klub DF-a još nije kažnjen zbog udaljenja sa sjednice parlamenta krajem decembra, piše Pobjeda.

Administrativni odbor trebalo bi, kada dobije prijeldog generalnog sekretara, da donese odluku o umanjenju zarada poslanicima DF-a za pola, jer im je izrečena mjera udaljenja sa sjednice zbog incidenta kojim su pokušali da spriječe usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Punu platu primili su i oni koji bojkotuju Skupštinu – poslanici Demokrata, kao i Dritan Abazović iz Ure, jer primjena Odluke o utvrđivanju kriterijuma za procjenu opravdanog odsustva još nije stupila na snagu, već će osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.

Poslanički klub Demokrata ukupno je za januar primio 9.828 eura, od čega je zarada Alekse Bečića 1.451, a Borisa Bogdanovića 1.475 eura. Vladimir Čađenović i Dženan Kolić primaju razliku u zaradi, pa im je isplaćeno 1.174, odnosno 1.221 euro. Dritan Abazović primio je 1.475 eura.

Jedini poslanik koji je u januaru primio platu veću od dvije hiljade je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta. Njegova zarada bila je 2.902 eura, veća čak i od plate predsjednika Skupštine Ivana Brajovića. Brajović je primio 1.973 eura u januaru, a potpredsjednici Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu 1808, odnosno 1.583 eura.

Zaradi od dvije hiljade u januaru primakla se Marija Ćatović (DPS) – 1.987 eura, kao i Branko Čavor (DPS) – 1.906 eura. Više od 1.800 eura januarske zarade su Predraga Bulatovića (DF), Marine Jočić (DF), Branka Radulovića (DF), Miodraga Vukovića (DPS), Jovanke Laličić (DPS), Miodraga Lekića (Demos).

Lideri DF-a, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, u januaru primili su 1.662, odnosno 1.496, odnosno 1.675 eura. Plata Ranka Krivokapića (SDP) bila je 1.756 eura, dok Draginja Vuksanović (SDP) prima razliku u zaradi – 449 eura. Boris Mugoša (SD) primio je u januaru 1.526, a Andrija Popović (LP) 1.675 eura.

Poslanici Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović i Nedžad Drešević, primili su 1.580, odnosno 1.621 euro.

Bivši poslanik Demokrata Mijomir Pejović koristi pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, primio je 1.424 eura. Nadoknadu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši savjetnik predsjednika parlamenta, Obrad Nenezić, te mu je po tom osnovu isplaćeno u januaru 1.272 eura.

Zarada generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Jovićevića u januaru je bila 1.650 eura, a njegovih zamjenika, Mersudina Gredića i Marije Mirjačić, 1.310, odnosno 1.295 eura. Pomoćnice generalnog sekretara, Jelena Radonjić i Nataša Komnenić, primile su 1.007, odnosno 1.083 eura. Savjetnici predsjednika Skupštine, kojih je sedam, ukupno su primili skoro devet hiljada eura.

UDALJENI SA SJEDNICE

Skupština Crne Gore za januarske neto zarade poslanika izdvojila je 127.157 eura. Svi poslanici primili su pune zarade, jer poslanički klub DF-a još nije kažnjen zbog udaljenja sa sjednice parlamenta krajem decembra, piše Pobjeda.

Administrativni odbor trebalo bi, kada dobije prijeldog generalnog sekretara, da donese odluku o umanjenju zarada poslanicima DF-a za pola, jer im je izrečena mjera udaljenja sa sjednice zbog incidenta kojim su pokušali da spriječe usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Punu platu primili su i oni koji bojkotuju Skupštinu – poslanici Demokrata, kao i Dritan Abazović iz Ure, jer primjena Odluke o utvrđivanju kriterijuma za procjenu opravdanog odsustva još nije stupila na snagu, već će osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.

Poslanički klub Demokrata ukupno je za januar primio 9.828 eura, od čega je zarada Alekse Bečića 1.451, a Borisa Bogdanovića 1.475 eura. Vladimir Čađenović i Dženan Kolić primaju razliku u zaradi, pa im je isplaćeno 1.174, odnosno 1.221 euro. Dritan Abazović primio je 1.475 eura.

Jedini poslanik koji je u januaru primio platu veću od dvije hiljade je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta. Njegova zarada bila je 2.902 eura, veća čak i od plate predsjednika Skupštine Ivana Brajovića. Brajović je primio 1.973 eura u januaru, a potpredsjednici Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu 1808, odnosno 1.583 eura.

Zaradi od dvije hiljade u januaru primakla se Marija Ćatović (DPS) – 1.987 eura, kao i Branko Čavor (DPS) – 1.906 eura. Više od 1.800 eura januarske zarade su Predraga Bulatovića (DF), Marine Jočić (DF), Branka Radulovića (DF), Miodraga Vukovića (DPS), Jovanke Laličić (DPS), Miodraga Lekića (Demos).

Lideri DF-a, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, u januaru primili su 1.662, odnosno 1.496, odnosno 1.675 eura. Plata Ranka Krivokapića (SDP) bila je 1.756 eura, dok Draginja Vuksanović (SDP) prima razliku u zaradi – 449 eura. Boris Mugoša (SD) primio je u januaru 1.526, a Andrija Popović (LP) 1.675 eura.

Poslanici Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović i Nedžad Drešević, primili su 1.580, odnosno 1.621 euro.

Bivši poslanik Demokrata Mijomir Pejović koristi pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, primio je 1.424 eura. Nadoknadu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši savjetnik predsjednika parlamenta, Obrad Nenezić, te mu je po tom osnovu isplaćeno u januaru 1.272 eura.

Zarada generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Jovićevića u januaru je bila 1.650 eura, a njegovih zamjenika, Mersudina Gredića i Marije Mirjačić, 1.310, odnosno 1.295 eura. Pomoćnice generalnog sekretara, Jelena Radonjić i Nataša Komnenić, primile su 1.007, odnosno 1.083 eura. Savjetnici predsjednika Skupštine, kojih je sedam, ukupno su primili skoro devet hiljada eura.

RADONJIĆ

Profesor dr Radovan Radonjić kaže da su učesnici litija grupa za pritisak koja ne priznaje državu, ne poštuje njene zakone i hoće iz nadustavne pozicije da diktira što suverena država Crna Gora ima pravo, a što ne.

“Molebanskim litijama po Crnoj Gori pokušava se stvoriti utisak kao o silnoj, ogromnoj, neukrotivoj i nepobjedivoj krstaškoj vojsci, predvođenoj samim ‘kosovskim legionarima’, pred kojom Crnoj Gori ne preostaje ništa drugo do da pognute glave kapitulira i baci joj pod noge sav svoj istorijski ugled i međunarodni prestiž, svoj ponos i svoju neukaljanu čast – srećna što joj je pripalo da bude njihova i da njima služi”, ocjenjuje u intervjuu Vikend novinama prof. dr Radovan Radonjić.

Profesor poručuje da se varaju oni koji misle da “zato što je mala obimom i ponekad ne baš dovoljno apriorno budna prema prevarantima raznih “fela” i “kalibara” – mogu lako sa Crnom Gorom.

“Lavina napada na Crnu Goru, jedini je govor koji nude bogoljubivi molebanski litijaši: pun prevara, zlih namjera prema ovoj državi, licemjerja i oholosti kakvu ovi prostori ne poznaju”, rekao je Radonjić.

Oni, tvrdi Radonjić, umišljaju da su božji ljudi za koje ne važe zemljski zakoni, a ne grupa za pritisak koja ne priznaje državu, ne poštuje njene zakone i hoće iz nadustavne pozicije da diktira što suverena država Crna Gora ima pravo, a što ne, pri čemu mnogi od njih nijesu ni vjernici, ni njeni građani.

“Pokušavaju da uvjere građane Crne Gore i važne međunarodne adrese da je SPC osam stotina godina prisutna u našoj državi, koju je stvorila skupa sa njenom kulturno-istorijskom baštinom, a pri tome ne pružaju nijedan dokaz: da su prije AB revolucije bilo kad i u bilo kom svojstvu bili u Crnoj Gori, s obzirom na to da je vjerska organizacija pod nazivom Srpska pravoslavna crkva stvorena tek dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića, 17. juna 1920. godine, pa ni tada kao pravoslavna crkva Srbije, već kao vjerska zajednica jugoslovenskih pravoslavaca; da su za vrijeme NOB bili uglavnom saradnici okupatora koji su rušili, a ne gradili Crnu Goru; da su u vrijeme druge Jugoslavije bili na samoj društvenoj margini, ali ne zato što je “komunizam zabranjivao religiju”, već zbog kvislinške hipoteke koju su imali; da su poslije AB revolucije istjerali Crnogorce iz njihovih crkava, a ove u ime tobožnje opravke i restauracije teško devastirali”, ističe Radonjić.

Tvrdi i da nastoje da ikonografijom i retorikom prikriju činjenicu da najveći broj njih ili ne smatra sebe građanima Crne Gore, ili nijesu građani Crne Gore, radi čega i nastoje da svoj navodni problem rješavaju vaninstitucionalnim putem i sredstvima i time još više i očiglednije, omalovaže, naruže i, koliko mogu, iznutra potkopaju temelje ove zemlje.

Ističe i da je “Crna Gora, takva kakva je – uprkos pokušajima mnogih i spolja i iznutra da je prikažu kao provizorijum, “fildžan-državu ili “statističku grešku” – sasvim normalna država i da se s njom ne treba igrati.”

“Drugim riječima, varaju se oni koji misle da – zato što je mala obimom i ponekad ne baš dovoljno apriorno budna prema prevarantima raznih “fela” i “kalibara” – mogu s njom lako. Bar utoliko što s nje niko do sada nije ponio ni slavu, ni poštenje”, zaključio je profesor Radonjić.

  • Zeta: Do devet sati na referendumu glasalo oko 4,5 odsto birača
    on 14/12/2025 at 08:32

    Građani Zete izjašnjavaju se danas na 26 biračkih mjesta u Zeti, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u zatvoru u Bijelom Polju, da li su za ili protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Glasačka mjesta otvorena su u sedam časova.

  • Eko-tim: Očekujemo odluku Ministarskog savjeta Energetske zajednice za TE Pljevlja
    on 14/12/2025 at 08:29

    Nakon što je Termoelektrana Pljevlja još 2020. godine potrošila dozvoljenih 20.000 sati rada prema „opt-out“ mehanizmu Direktive o velikim ložištima, Crna Gora se već gotovo tri godine nalazi u prekršaju obaveza preuzetih iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Tokom tog perioda TE Pljevlja je nastavila sa radom bez potpunog usklađivanja sa standardima zaštite životne sredine koji se primjenjuju na postrojenja ove vrste, izjavili su iz NVO Eko-tim. 

  • „Poslednja kap“ Mađarima?
    on 14/12/2025 at 08:23

    Nakon što su u javnost dospeli slučajevi zlostavljanja u državnim ustanovama za decu i mlade, u mađarskoj prestonici Budimpešti u subotu je više od 50.000 ljudi zatražilo ostavku premijera Viktora Orbana. Uzvikivali su parole poput „Orban, gubi se!".

  • Zašto davaoci sperme imaju stotine dece
    on 14/12/2025 at 08:19

    Evropsko tržište sperme cveta, ali da li se sperma nekih donora koristi za pravljenje previše beba?

  • Spajić čestitao jevrejski praznik Hanuku
    on 14/12/2025 at 08:19

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić čestitao je predstavnicima jevrejske zajednice i pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori - Hanuku, osmodnevni praznik, čije praznovanje počinje u nedjelju, 14. decembra.

  • Izgubljeni sporovi za devet mjeseci državu koštali 18,7 miliona
    on 14/12/2025 at 08:15

    Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona EUR po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine, piše Pobjeda. 

  • Brza veza primorja i auto-puta: Monteput traži projektanta za saobraćajnicu Budva-Ljubotinj
    on 14/12/2025 at 08:01

    Monteput je raspisao tender vrijedan 1,7 miliona eura za izradu idejnog projekta brze saobraćajnice koja će povezati obilaznicu Budve sa auto-putem Bar–Boljare, na dionici od Markovića do Ljubotinja. Riječ je o jednom od ključnih infrastrukturnih koridora planiranih duž Crnogorskog primorja.

  • Satler: Vjerujem da ćemo imati uspješnu Međuvladinu konferenciju
    on 14/12/2025 at 07:54

    Ambasador EU u Podgorici Johan Satler istakao je u Jutarnjem programu TVCG kako se nada da ćemo 16. decembra u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji, imati uspješan dan. Naveo je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna.

  • Guba potvrđena u Hrvatskoj: Bolest se pojavila nakon više od 30 godina
    on 14/12/2025 at 07:44

    Guba (lepra) potvrđena je u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala. Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili za RTL da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.

  • Rekord na tržištu nekretnina: Penthaus u Dubaiju prodat za skoro 130 miliona eura
    on 14/12/2025 at 07:38

    Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj cijeni po kvadratnom metru. U pitanju je penthaus od 4.385 kvadratnih metara koji se nalazi u stambenom kompleksu koji nosi naziv brenda "Bugati".