U 2019.

U prošloj godini 62 osuđene osobe tražile su pomilovanje, a crnogorski predsjednik Milo Đukanović uvažio je jednu molbu i to osuđenog za ugrožavanje sigurnosti, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu predsjednika Crne Gore.

Vikend novine pišu da su osim za to krivično djelo, molbe za pomilovanje predsjedniku stizale i od osuđenih za ubistvo, teško ubistvo, nedozvoljene polne radnje, falsifikovanje isprava, lažno prijavljivanje, nedavanje izdržavanja, zloupotrebu službenog položaja.

“Od 1. januara do 31. decembra prošle godine Đukanović je odlučivao o 62 molbe za pomilovanje osuđenih osoba i donio 61 odluku, kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih i jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje R.M., pri čemu je Ministarstvo pravde dalo predlog da se molba uvaži”, precizirano je u dokumentu.

Kako je istaknuto, odluka o pomilovanju se odnosi na oslobođenje od izvršenja izrečene kazne rada u javnom interesu u trajanju od 100 sati, zbog počinjenog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.

“Ministarstvo pravde u postupku pomilovanja je nakon pribavljenog mišljenja Centra za socijalni rad, cijeneći navode molbe za pomilovanje, sačinilo obrazloženi predlog da se uvaži molba za pomilovanje i dostavilo ga Đukanoviću na odlučivanje”, navodi se u dokumentu.

Sve molbe za pomilovanje, dodaje se, prošle su zakonom predviđenu proceduru.

Navodi se da je prošle godine 18 osoba, koje su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv života i tijela, tražilo pomilovanje od predsjednika, ali on te molbe nije uvažio.

„U pitanju je šest osoba osuđenih za ubistva, zatim pet osuđenih za teško ubistvo, pet osoba koje su počinile krivično djelo teška tjelesna povreda, zatim dvije osobe koje su počinile laku tjelesnu povredu“, precizira se u dokumentu.

Kada su u pitanju krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, Đukanović je, kako je već navedeno, donio jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje osuđene osobe za počinjeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Đukanović je donio dvije odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih osoba za počinjena krivična djela iznuđivanje iskaza i ugrožavanje sigurnosti.

Navodi se da u dijelu Krivičnog zakonika koji se odnosi na krivična djela protiv polne slobode, nije uvažena molba za pomilovanje jednom osuđeniku.

Pravosnažno osuđena osoba za nedozvoljene polne radnje nije dobila pomilovanje.

REM

Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije tvrdi da televizije Happy, Pink M i RTS nijesu prekršile članove Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Konvenciji o prekograničnoj televiziji, učestvujući, kako su naveli iz naše Agencije za elektronske medije, u svojevrsnoj anticrnogorskoj medijskoj politici.

Savjet Agencije za elektronske medije Crne Gore uputio je ovoj agenciji žalbu da se u određenim programskim sadržajima na ovim televizijama promoviše i podstiče mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

Predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović kazao je juče za Pobjedu da ovo tijelo već drugi put za godinu dana šalje dopis Regulatornom tijelu za elektronske medije u Srbiji sa informacijom o kršenju određenih članova Direktive EU o AVM uslugama, kao i Konvencije o prekograničnoj televiziji u pojedinim sadržajima koji se emituju na televizijama za koje je nadležan srpski REM.

“U posljednjem dopisu za nas su bili sporni određeni sadržaji koji su emitovani na Happy TV – „Ćirilica“ i „Jutarnji program“, Pink TV – „Jutarnji program“ i RTS – „Četvrtkom u 9“. U prvom slučaju nijesmo dobili nikakav odgovor, dok smo na posljednji dopis odgovor dobili prije tri dana. U njemu nas regulator iz Srbije samo obavještava da po njihovom mišljenju u navedenim programskim sadržajima nije kršena Konvencija o prekograničnoj televiziji, dok su za Direktivu o AVM uslugama naveli da nije osnovano pozivanje na nju”, kazao je Vujović.

Savjet Agencije je na sjednici koja je počela juče razmatrao odgovor koji je dobio od REM-a, ali sjednica nije završena i biće nastavljena u ponedjeljak.

“Zauzećemo konačan stav prema odgovoru srpskog regulatora, kao i prema spornim programskim sadržajima koji su emitovani u prethodnih mjesec i po dana. U svakom slučaju AEM je poštovao procedure koja se odnose na prekogranične televizije i u daljem postupanju će samostalno odlučivati o programskim sadržajima koji dolaze iz druge države putem različitih platformi”, kazao je Vujović.

Iz Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije su Savjetu agencije za elektronske medije odgovorili da u programu Happy TV emitovanom 30. decmebra pošle godine i 6. janauara 2020. u emisiji „Ćirilica“ nije neprikladno isticano nasilje, niti je pak podsticna rasna ili bilo koja druga netrpeljivost.

“Kada je u pitanju navodno kršenje Direktive o audiovizuzelnim medijskim uslugama, ističemo da je zakonodavstvo Republike Srbije harmonizovano sa istom u smislu koje Republika Srbija ima u procesu pridruživanja EU, a u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i prodruživanju, potvrđenog između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, te smatramo da je pozivanje na odredbe navedene direktive neosnovano”, saopštili su iz Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.

UDALJENI SA SJEDNICE

Skupština Crne Gore za januarske neto zarade poslanika izdvojila je 127.157 eura. Svi poslanici primili su pune zarade, jer poslanički klub DF-a još nije kažnjen zbog udaljenja sa sjednice parlamenta krajem decembra, piše Pobjeda.

Administrativni odbor trebalo bi, kada dobije prijeldog generalnog sekretara, da donese odluku o umanjenju zarada poslanicima DF-a za pola, jer im je izrečena mjera udaljenja sa sjednice zbog incidenta kojim su pokušali da spriječe usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Punu platu primili su i oni koji bojkotuju Skupštinu – poslanici Demokrata, kao i Dritan Abazović iz Ure, jer primjena Odluke o utvrđivanju kriterijuma za procjenu opravdanog odsustva još nije stupila na snagu, već će osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.

Poslanički klub Demokrata ukupno je za januar primio 9.828 eura, od čega je zarada Alekse Bečića 1.451, a Borisa Bogdanovića 1.475 eura. Vladimir Čađenović i Dženan Kolić primaju razliku u zaradi, pa im je isplaćeno 1.174, odnosno 1.221 euro. Dritan Abazović primio je 1.475 eura.

Jedini poslanik koji je u januaru primio platu veću od dvije hiljade je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta. Njegova zarada bila je 2.902 eura, veća čak i od plate predsjednika Skupštine Ivana Brajovića. Brajović je primio 1.973 eura u januaru, a potpredsjednici Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu 1808, odnosno 1.583 eura.

Zaradi od dvije hiljade u januaru primakla se Marija Ćatović (DPS) – 1.987 eura, kao i Branko Čavor (DPS) – 1.906 eura. Više od 1.800 eura januarske zarade su Predraga Bulatovića (DF), Marine Jočić (DF), Branka Radulovića (DF), Miodraga Vukovića (DPS), Jovanke Laličić (DPS), Miodraga Lekića (Demos).

Lideri DF-a, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, u januaru primili su 1.662, odnosno 1.496, odnosno 1.675 eura. Plata Ranka Krivokapića (SDP) bila je 1.756 eura, dok Draginja Vuksanović (SDP) prima razliku u zaradi – 449 eura. Boris Mugoša (SD) primio je u januaru 1.526, a Andrija Popović (LP) 1.675 eura.

Poslanici Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović i Nedžad Drešević, primili su 1.580, odnosno 1.621 euro.

Bivši poslanik Demokrata Mijomir Pejović koristi pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, primio je 1.424 eura. Nadoknadu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši savjetnik predsjednika parlamenta, Obrad Nenezić, te mu je po tom osnovu isplaćeno u januaru 1.272 eura.

Zarada generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Jovićevića u januaru je bila 1.650 eura, a njegovih zamjenika, Mersudina Gredića i Marije Mirjačić, 1.310, odnosno 1.295 eura. Pomoćnice generalnog sekretara, Jelena Radonjić i Nataša Komnenić, primile su 1.007, odnosno 1.083 eura. Savjetnici predsjednika Skupštine, kojih je sedam, ukupno su primili skoro devet hiljada eura.