RADONJIĆ

Profesor dr Radovan Radonjić kaže da su učesnici litija grupa za pritisak koja ne priznaje državu, ne poštuje njene zakone i hoće iz nadustavne pozicije da diktira što suverena država Crna Gora ima pravo, a što ne.

“Molebanskim litijama po Crnoj Gori pokušava se stvoriti utisak kao o silnoj, ogromnoj, neukrotivoj i nepobjedivoj krstaškoj vojsci, predvođenoj samim ‘kosovskim legionarima’, pred kojom Crnoj Gori ne preostaje ništa drugo do da pognute glave kapitulira i baci joj pod noge sav svoj istorijski ugled i međunarodni prestiž, svoj ponos i svoju neukaljanu čast – srećna što joj je pripalo da bude njihova i da njima služi”, ocjenjuje u intervjuu Vikend novinama prof. dr Radovan Radonjić.

Profesor poručuje da se varaju oni koji misle da “zato što je mala obimom i ponekad ne baš dovoljno apriorno budna prema prevarantima raznih “fela” i “kalibara” – mogu lako sa Crnom Gorom.

“Lavina napada na Crnu Goru, jedini je govor koji nude bogoljubivi molebanski litijaši: pun prevara, zlih namjera prema ovoj državi, licemjerja i oholosti kakvu ovi prostori ne poznaju”, rekao je Radonjić.

Oni, tvrdi Radonjić, umišljaju da su božji ljudi za koje ne važe zemljski zakoni, a ne grupa za pritisak koja ne priznaje državu, ne poštuje njene zakone i hoće iz nadustavne pozicije da diktira što suverena država Crna Gora ima pravo, a što ne, pri čemu mnogi od njih nijesu ni vjernici, ni njeni građani.

“Pokušavaju da uvjere građane Crne Gore i važne međunarodne adrese da je SPC osam stotina godina prisutna u našoj državi, koju je stvorila skupa sa njenom kulturno-istorijskom baštinom, a pri tome ne pružaju nijedan dokaz: da su prije AB revolucije bilo kad i u bilo kom svojstvu bili u Crnoj Gori, s obzirom na to da je vjerska organizacija pod nazivom Srpska pravoslavna crkva stvorena tek dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića, 17. juna 1920. godine, pa ni tada kao pravoslavna crkva Srbije, već kao vjerska zajednica jugoslovenskih pravoslavaca; da su za vrijeme NOB bili uglavnom saradnici okupatora koji su rušili, a ne gradili Crnu Goru; da su u vrijeme druge Jugoslavije bili na samoj društvenoj margini, ali ne zato što je “komunizam zabranjivao religiju”, već zbog kvislinške hipoteke koju su imali; da su poslije AB revolucije istjerali Crnogorce iz njihovih crkava, a ove u ime tobožnje opravke i restauracije teško devastirali”, ističe Radonjić.

Tvrdi i da nastoje da ikonografijom i retorikom prikriju činjenicu da najveći broj njih ili ne smatra sebe građanima Crne Gore, ili nijesu građani Crne Gore, radi čega i nastoje da svoj navodni problem rješavaju vaninstitucionalnim putem i sredstvima i time još više i očiglednije, omalovaže, naruže i, koliko mogu, iznutra potkopaju temelje ove zemlje.

Ističe i da je “Crna Gora, takva kakva je – uprkos pokušajima mnogih i spolja i iznutra da je prikažu kao provizorijum, “fildžan-državu ili “statističku grešku” – sasvim normalna država i da se s njom ne treba igrati.”

“Drugim riječima, varaju se oni koji misle da – zato što je mala obimom i ponekad ne baš dovoljno apriorno budna prema prevarantima raznih “fela” i “kalibara” – mogu s njom lako. Bar utoliko što s nje niko do sada nije ponio ni slavu, ni poštenje”, zaključio je profesor Radonjić.

PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura biće do 14 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Ujutru na sjeveru magla ili niska oblačnost. Vjetar slab promjenljivog smjera, ujutru ponegdje umjeren sjeverni.

Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do pet, najviša dnevna od nula do 14 stepeni.

FILIPOVIĆ U ŽIVOJ ISTINI

U Crnoj Gori imamo koordinisanu višemjesečnu kampanju iz Srbije, rekao je politički analitičar Ljubo Filipović u emisiji “Živa istina”, komentarišući tezu da u litijama protivnika Zakona o slobodi vjeroispovjesti djeluje apsolutna sinergija nekoliko prilično različitih motiva.

“Unutar Crne Gore imamo proksije tih medija. Imamo jasan ruski narativ u svemu ovome. Danas znamo da su američkim izborima i Bregzitu doprinijele manipulacije korisničkim podacima. U Crnoj Gori je 70 posto građana na internetu, a od toga veliki broj na društvenim mrežama, a upravo društvene mreže danas oblikuju javno mnjenje i javni diskurs. Zbog toga smo izloženi veoma velikim manipulacijama, a svjesni smo da i u društvima sa veoma velikom demokratskom tradicijom bilo moguće manipulisati velikim grupama ljudi. To se dešava i kod nas. Centar tih aktivnosti nije otkriven, a Digitalni forenzički centar je na tragu otkrića koordinisane aktivnosti čiji je cilj stvaranje haosa i izazivanje nekih, moguće, neprijatnih situacija”, upozorava Filipović.

“Bojim se da njihov narativ dobija podršku zapadnih medija”, rekao je Filipović, odgovarajući na pitanje – koliko se na ključnim adresama na zapadu prima narativ da su aktuelna dešavanja u Crnoj Gori obračun neokomunističkog, odnosno, pretrajalog komunističkog sistema sa ljudskim, odnosno, crkvenim pravima.

“Ovdje je u pitanju hrišćanska crkva, a u Americi imamo administraciju u kojoj je taj konzervativni hrišćanski element jako prisutan i oni igraju na tu kartu”, rekao je Filipović.

Podsjetio je da su se mogli vidjeti velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Americi koji legitimno traže da ih američka administracija zaštiti u Crnoj Gori.

“U isto vrijeme kada oni odlaze u Stejt Department, sveštenik Momčilo Krivokapić daje izjavu za ruske medije u kojoj kaže da je u Crnoj Gori u toku rat protiv zapada. To su poruke koje mi kao društvo i naša adminstracija ne umijemo da iskomuniciramo na zapadu“, kazao je Filipović.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa špekulacijama o planu za formiranje, takozvane, narodne liste koju bi činile partije dijela opozicije, a koja bi imala podršku Srpske pravoslavne crkve, Filipović je rekao da smatra da to nije moguće.

“Možda bi neko mogao da pomisli da je to logičan slijed događaja, međutim, mislim da takva ideja nikada ne bi mogla da valorizuje energiju protesta u tom smjeru i mislim da je politički kanibalizam unutar opozicije previše jak da čak ni autoritet mitropolita Amfilohija koji je nesumnjiv u dobrom dijelu opozicije, ne bi mogao da ujedini ove ljude koji bi se mogli nazvati liderima nekog narodnog pokreta”, rekao je Filipović.

Na primjedbu da je, prema špekulacijama, najrezervisaniji upravo mitropolit Amfilohije jer je „u nešto boljim odnosima sa Demokratama koji su nešto rezervisaniji prema toj ideji od ostalih, Filipović je rekao da „Demokrate, svakako, crpe podršku od strane Crkve, međutim, nekoliko puta se nijesu odazvali na pozive mitropolita.

“„Mitropolitov autoritet je nesumnjiv, ali mislim da je saradnja Demokrata i Demokratskog fronta nemoguća. Moguće da krug manjih partija oko SNP-a pristupi toj potencijalnoj listi ali, eto, može se svašta desiti“, rekao je Filipović.

Na pitanje – kako je moguće da su Vijesti, kao medijska kuća koja je ključna medijska poluga prosrpskih, proruskih, anti-NATO snaga u Crnoj Gori od 2015. godine, a naročito uoči izbora 2016., istovremeno glavni partner Vlade Crne Gore i Ambasade Evropske komisije, Filipović je rekao da ne bi išao tako daleko, ali da se možda radi o takozvanom ‘peer pressure’, odnosno, pritisku grupe, okruženja.

“U opoziciji se to dešava. Evo šta se desilo sa Nebojšom Medojevićem. Ušao je u priču sa ljudima iz Nove srpske demokratije kao suverenista i liberal, a došao je do situacije da govori o teorijama zavjere, o Soroševim…”, kazao je Filipović dodajući na što bi Vijesti trebalo da obrate pažnju.

“Svi koji pominju tu nemoguću jednačinu da grade Crnu Goru u kojoj će DPS i DF zajedno biti manjina što je trenutno nerealno, trebalo bi da obrate pažnju na situaciju u kojoj u partijama koje su otvoreno pro-NATO, članovi postaju ljudi koji ne dijele partijske vrijednosti. Tako možda i veliki dio čitalaca Vijesti ne dijeli vrijednosti za koje ja vjerujem da Vijesti stoje iza njih. Možda kod mene postoji izvjesna naivnost, ali vjerujem da nijesu daleko otišli od svoje misije”, rekao je Filipović.

FILIPOVIĆ U ŽIVOJ ISTINI

U Crnoj Gori imamo koordinisanu višemjesečnu kampanju iz Srbije, rekao je politički analitičar Ljubo Filipović u emisiji “Živa istina”, komentarišući tezu da u litijama protivnika Zakona o slobodi vjeroispovjesti djeluje apsolutna sinergija nekoliko prilično različitih motiva.

“Unutar Crne Gore imamo proksije tih medija. Imamo jasan ruski narativ u svemu ovome. Danas znamo da su američkim izborima i Bregzitu doprinijele manipulacije korisničkim podacima. U Crnoj Gori je 70 posto građana na internetu, a od toga veliki broj na društvenim mrežama, a upravo društvene mreže danas oblikuju javno mnjenje i javni diskurs. Zbog toga smo izloženi veoma velikim manipulacijama, a svjesni smo da i u društvima sa veoma velikom demokratskom tradicijom bilo moguće manipulisati velikim grupama ljudi. To se dešava i kod nas. Centar tih aktivnosti nije otkriven, a Digitalni forenzički centar je na tragu otkrića koordinisane aktivnosti čiji je cilj stvaranje haosa i izazivanje nekih, moguće, neprijatnih situacija”, upozorava Filipović.

“Bojim se da njihov narativ dobija podršku zapadnih medija”, rekao je Filipović, odgovarajući na pitanje – koliko se na ključnim adresama na zapadu prima narativ da su aktuelna dešavanja u Crnoj Gori obračun neokomunističkog, odnosno, pretrajalog komunističkog sistema sa ljudskim, odnosno, crkvenim pravima.

“Ovdje je u pitanju hrišćanska crkva, a u Americi imamo administraciju u kojoj je taj konzervativni hrišćanski element jako prisutan i oni igraju na tu kartu”, rekao je Filipović.

Podsjetio je da su se mogli vidjeti velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Americi koji legitimno traže da ih američka administracija zaštiti u Crnoj Gori.

“U isto vrijeme kada oni odlaze u Stejt Department, sveštenik Momčilo Krivokapić daje izjavu za ruske medije u kojoj kaže da je u Crnoj Gori u toku rat protiv zapada. To su poruke koje mi kao društvo i naša adminstracija ne umijemo da iskomuniciramo na zapadu“, kazao je Filipović.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa špekulacijama o planu za formiranje, takozvane, narodne liste koju bi činile partije dijela opozicije, a koja bi imala podršku Srpske pravoslavne crkve, Filipović je rekao da smatra da to nije moguće.

“Možda bi neko mogao da pomisli da je to logičan slijed događaja, međutim, mislim da takva ideja nikada ne bi mogla da valorizuje energiju protesta u tom smjeru i mislim da je politički kanibalizam unutar opozicije previše jak da čak ni autoritet mitropolita Amfilohija koji je nesumnjiv u dobrom dijelu opozicije, ne bi mogao da ujedini ove ljude koji bi se mogli nazvati liderima nekog narodnog pokreta”, rekao je Filipović.

Na primjedbu da je, prema špekulacijama, najrezervisaniji upravo mitropolit Amfilohije jer je „u nešto boljim odnosima sa Demokratama koji su nešto rezervisaniji prema toj ideji od ostalih, Filipović je rekao da „Demokrate, svakako, crpe podršku od strane Crkve, međutim, nekoliko puta se nijesu odazvali na pozive mitropolita.

“„Mitropolitov autoritet je nesumnjiv, ali mislim da je saradnja Demokrata i Demokratskog fronta nemoguća. Moguće da krug manjih partija oko SNP-a pristupi toj potencijalnoj listi ali, eto, može se svašta desiti“, rekao je Filipović.

Na pitanje – kako je moguće da su Vijesti, kao medijska kuća koja je ključna medijska poluga prosrpskih, proruskih, anti-NATO snaga u Crnoj Gori od 2015. godine, a naročito uoči izbora 2016., istovremeno glavni partner Vlade Crne Gore i Ambasade Evropske komisije, Filipović je rekao da ne bi išao tako daleko, ali da se možda radi o takozvanom ‘peer pressure’, odnosno, pritisku grupe, okruženja.

“U opoziciji se to dešava. Evo šta se desilo sa Nebojšom Medojevićem. Ušao je u priču sa ljudima iz Nove srpske demokratije kao suverenista i liberal, a došao je do situacije da govori o teorijama zavjere, o Soroševim…”, kazao je Filipović dodajući na što bi Vijesti trebalo da obrate pažnju.

“Svi koji pominju tu nemoguću jednačinu da grade Crnu Goru u kojoj će DPS i DF zajedno biti manjina što je trenutno nerealno, trebalo bi da obrate pažnju na situaciju u kojoj u partijama koje su otvoreno pro-NATO, članovi postaju ljudi koji ne dijele partijske vrijednosti. Tako možda i veliki dio čitalaca Vijesti ne dijeli vrijednosti za koje ja vjerujem da Vijesti stoje iza njih. Možda kod mene postoji izvjesna naivnost, ali vjerujem da nijesu daleko otišli od svoje misije”, rekao je Filipović.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1538. sklopljen je vojni savez između Venecije (njemačko-rimskog cara Karla V) i pape Pavla III radi suprotstavljanja Otomanskoj imperiji. Na strani saveza, zvanog Sveta liga, bila je i Crna Gora.

 

1725 – Umro je ruski car Petar I Aleksejevič – Romanov, poznat kao Petar Veliki. Po dolasku na prijesto 1682. sproveo je, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima je obezbijedio Rusiji jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao je  Akademiju nauka, pokrenuo prve novine «Vedemosti», a 1703. na ušću Neve podigao je novu prijestonicu –  Sankt Peterburg.

1828 – Rođen je Žil Vern, francuski pisac  naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana, među kojima su najpoznatiji: «Put oko svijeta za 80 dana», «20.000 milja pod morem», «Put na Mjesec», «Put u središte Zemlje».

1870 – Na riječkom gradu Obodu rođen je Andrija Jovićević, istaknuti pedagog, publicista i pripovjedač, u narodu poznat kao učitelj Andro. Sa šesnaest godina počeo je učiteljsku karijeru u Manastiru Morači, zatim je radio u Poljima kolašinskim, Golubovcima, Bjelicama i na Čevu. Za prvog predsjednika Crnogorskog učiteljskog udruženja izabran je 1901. u Nikšiću. Objavio je bogatu etnološko-antropo-geografsku građu o crnogorskim plemenima, nahijama, jeziku, običajima. Poznata djela: «Domaće vaspitanje i njegovanje djece u Crnoj Gori», «Slike iz prošlosti Ceklina», «Manastiri u Crnoj Gori» i «Dnevnik iz albanskih ratova». Bibliografija Andrije Jovićevića ima preko 120 jedinica, kojima su obuhvaćeni  stručni radovi, prilozi, prikazi, udžbenici i pripovijetke.

 

1904 – Počeo je rusko-japanski rat, koji je imao odjeka među crnogorskim iseljenicima, ali i u samoj Crnoj Gori. Ruska vlada bila je obaviještena da preko 200 Crnogoraca želi da učestvuje u ratu protiv Japana. Učešće u tom ratu svedeno je na manje grupe crnogorskih dobrovoljaca, podoficira i oficira.

 

1984 – Na stadionu Koševo u Sarajevu, u prisustvu 50.000 gledalaca, otvorene su l4. zimske olimpijske igre. Na prvim Olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji, učestvovali su sportisti iz 49 država, najveći broj u istoriji ZOI.

 

2005 –  U Beogradu je umro poznati filmski i televizijski reditelj, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosi Zdravko Velimirović. Rođen je 11. oktobra 1930. na Cetinju; gimnaziju je završio u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju u Beogradu i Parizu. Bio je redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Zalagao se za očuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora i bio jedan od osnivača beogradskog pokreta za zajedničku državu. Režirao je devet igranih filmova, 40 dokumentarnih i nekoliko dokumentarnih TV serija.  Zdravko Velimirović dobitnik je dvije Zlatne arene u Puli, te više drugih značajnih domaćih i internacionalnih nagrada i priznanja. Poznati filmovi: “Lelejska gora”, “Derviš i smrt”, “Vrhovi Zelengore”, Dorotej”.

 

2005 – Ijan Vilmut, profesor edinburškog Instituta Roslin i Kraljevskog koledža u Londonu koji je 1996. klonirao ovcu Doli dobio je dozvolu da klonira matične ćelije ljudskog embriona u okviru istraživanja neuroloških bolesti.

2007 – Predstavnici crnogorske Skupštine i Vlade Ranko Krivokapić i Željko Šturanović, kao i šefovi većine poslaničkih klubova, potpisali su u Podgorici Deklaraciju o prihvatanju principa koje je 19. januara predložio Odbor Savjeta Evrope za politički sistem, radi prijema Crne Gore u tu organizaciju. Potpisivanjem Deklaracije prihvaćena je obaveza da principi Savjeta Evrope budu ugrađeni u novi ustav. To je podrazumijevalo građansko ustrojstvo države, manji upliv politike na izbor sudija i tužilaca, zaštitu ljudskih prava, zabranu smrtne kazne, regulisanje statusa oružanih i bezbjednosnih snaga i obavještajnih službi,kao i sredstva parlamentarnog nadzora nad njima.

2008 – Lider francuske ekstremne desnice  Žan-Mari Le Pen osuđen je uslovno na tri godine zatvora i na novčanu kaznu od 10.000 eura zbog izjave date 2005. da nacistička okupacija Francuske, kako je rekao, nije bila posebno nehumana. Sud je takođe osudio i urednika magazina “Rivarol” na 5.000 eura i novinara koji je intervjuisao Le Pena na 2.000 eura.

2009 -U Kotoru je obilježeno dvanaest vjekova od prenosa moštiju svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor, kao i 12. vjekova Bokeljske mornarice. Svečanosti su prisustvovali brojni crkveni i državni zvaničnici Crne Gore i Hrvatske: kotorski biskup Ilija Janjić, zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, crnogorski  predsjednici države i parlamenta Filip Vujanović i Ranko Krivokapić, te predsjednik hrvatskog Sabora Luka Bebić i dr. Iako nepozvani, svečanosti su prisustvovala i petorica sveštenika Crnogorske pravoslavne crkve.

2010 – Opozicioni ukrajinski lider Viktor Janukovič proglasio je tijesnu pobjedu na predsjedničkim izborima, iako njegova rivalka Julija Timošenko nije priznala poraz. Međunarodni posmatrači proglasili su izbore u Ukrajini impresivnim primjerom demokratije i pozvali Timošenkovu da pruži ruku Janukoviču.

 

2010 – Papa Benedikt XVI osudio je zlostavljanje djece od strane sveštenika, rekavši da crkva nikad neće prestati da osuđuje takvo ponašanje. Papa je to izjavio u trenutku dovršavanja pisma irskim vjernicima povodom masovnog seksualnog zlostavljanja u crkvenim ustanovama u toj zemlji i skandala oko zataškavanja.

2013  – U centru Ljubljane protestovalo je dvadeset hilja ljudi protiv kojih je policija upotrijebila suzavac. Nezadovoljni Slovenci tražili su ostavke vodećih političara, među kojima premijera Janeza Janše, gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i poslanika slovenačkog parlamenta. Demonstranti, koji su protest nazvali „Trećim sveslovenačkim ustankom“ posebno su negodovali zbog tvrdnji Janeza Janše da iza protesta stoji stara ljevičarska elita koja želi, kao je rekao, da sruši njegovu vladu i da se treba suprotstaviti „ljevičarskom fašizmu“. Istoga dana u Ljubljani je održan i skup podrške Janši, na kome je učestvovalo 12 hiljada ljudi. Drugi sveslovenački ustanak protiv političkih i ekonomskih elita održan je u januaru, a prvi u decembru 2012.

 

2013 – U 67. godini umro je poznati beogradski glumac Josif Tatić. Tokom glumačke karijere u pozorištu, na filmu i na televiziji ostvario je veliki broj prepoznatljivih likova, a najšira publika pamti ga po ulogama Jataganca u TV seriji „Bolji život“, Tanasija Vitorovića – „Taleta Surovog“ u seriji „Grlom u jagode“, i u „Šovinističkoj farsi“. Igrao je i u filmovima „Tri karte za Holivud“, „Vizantijsko plavo“, „Za sada bez dobrog naslova“, „Posljednji krug u Monci“ i drugim.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1924 – U američkoj državi Nevadi, prvi put je upotrijebljena gasna komora za izvršenje smrtne kazne.

2005 – Izraelski i palestinski lideri Arijel Šaron i Mahmud Abas objavili su na Samitu u Egiptu okončanje četiri i po godišnjeg sukoba između njihova dva naroda.

2010 – U novosagrađenom domu, počela je da radi prva vatrogasna jedinica na Žabljaku.

PREDSTAVA ANE VUKOTIČ

Predstava „The Beauty Queen“ Martina Makdone, u režiji Ane Vukotić biće izvedena u subotu 8. februara na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Diplomska predstava Ane Vukotić jedna je od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena u oktobru 2004. godine.

Scenografiju i kostime osmislila je Jelena Tomašević.

U predstavi igraju: Marta Pićurić, Ana Vujošević, Dejan Ivanić i Momčilo Otašević.

Predstava počinje u 20.30 sati.

OPORAVIO SE OD POVREDE

Fudbaler iz Senegala Kalidu Kulibali vjerovatno će se za vikend vratiti u tim Napolija, prenijeli su danas italijanski mediji.

Kulibali je dva mjeseca van terena zbog povrede mišića.

Povrijedio se na utakmici sa Parmom, na kojoj je debitovao trener Napolija Đenaro Gatuzo, i od tada nije igrao.

Napoli će narednu utakmicu igrati protiv Lećea u Seriji A, a još nije poznato da li će Kulibali biti u postavi ili na klupi.

OPORAVIO SE OD POVREDE

Fudbaler iz Senegala Kalidu Kulibali vjerovatno će se za vikend vratiti u tim Napolija, prenijeli su danas italijanski mediji.

Kulibali je dva mjeseca van terena zbog povrede mišića.

Povrijedio se na utakmici sa Parmom, na kojoj je debitovao trener Napolija Đenaro Gatuzo, i od tada nije igrao.

Napoli će narednu utakmicu igrati protiv Lećea u Seriji A, a još nije poznato da li će Kulibali biti u postavi ili na klupi.

ZA VIKEND

Oluja i poplave koje su pogodile nekoliko država u SAD, uvod su u najsnažniju oluju od 2013. godine, pod nazivom “Kira”, koja će pogoditi Britaniju za vikend.

Britanska meteorološka služba izdala je upozorenje da oluja može biti “opasna po život”.

Kako prenosi Independent, očekuje se da će širom zemlje oluja donijeti sa sobom snažne vjetrove jačine od 80 do 96 kilometara na čas.

U pojedinim djelovima očekuje se da će dostizati i jačinu od 128 kilometara na čas, zbog čega prijeti rizik od povreda koje mogu nanijeti objekti nošeni vjetrom.

Nevrijeme prijeti i da nanese štetu zgradama i izazove velike talase na obali.

Takođe, očekuje se i da će obilne padavine izazvati poplave u sjevernim djelovina Engleske i Velsa.

Meteorološka služba objavila je niz upozorenja koja važe za period od subote uveče do utorka po podne, kako bi osigurala da javnost bude spremna na poremećaje u funkcionisanju saobraćaja i drugih usluga.

ZA VIKEND

Oluja i poplave koje su pogodile nekoliko država u SAD, uvod su u najsnažniju oluju od 2013. godine, pod nazivom “Kira”, koja će pogoditi Britaniju za vikend.

Britanska meteorološka služba izdala je upozorenje da oluja može biti “opasna po život”.

Kako prenosi Independent, očekuje se da će širom zemlje oluja donijeti sa sobom snažne vjetrove jačine od 80 do 96 kilometara na čas.

U pojedinim djelovima očekuje se da će dostizati i jačinu od 128 kilometara na čas, zbog čega prijeti rizik od povreda koje mogu nanijeti objekti nošeni vjetrom.

Nevrijeme prijeti i da nanese štetu zgradama i izazove velike talase na obali.

Takođe, očekuje se i da će obilne padavine izazvati poplave u sjevernim djelovina Engleske i Velsa.

Meteorološka služba objavila je niz upozorenja koja važe za period od subote uveče do utorka po podne, kako bi osigurala da javnost bude spremna na poremećaje u funkcionisanju saobraćaja i drugih usluga.

  • Zeta: Do devet sati na referendumu glasalo oko 4,5 odsto birača
    on 14/12/2025 at 08:32

    Građani Zete izjašnjavaju se danas na 26 biračkih mjesta u Zeti, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u zatvoru u Bijelom Polju, da li su za ili protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Glasačka mjesta otvorena su u sedam časova.

  • Eko-tim: Očekujemo odluku Ministarskog savjeta Energetske zajednice za TE Pljevlja
    on 14/12/2025 at 08:29

    Nakon što je Termoelektrana Pljevlja još 2020. godine potrošila dozvoljenih 20.000 sati rada prema „opt-out“ mehanizmu Direktive o velikim ložištima, Crna Gora se već gotovo tri godine nalazi u prekršaju obaveza preuzetih iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Tokom tog perioda TE Pljevlja je nastavila sa radom bez potpunog usklađivanja sa standardima zaštite životne sredine koji se primjenjuju na postrojenja ove vrste, izjavili su iz NVO Eko-tim. 

  • „Poslednja kap“ Mađarima?
    on 14/12/2025 at 08:23

    Nakon što su u javnost dospeli slučajevi zlostavljanja u državnim ustanovama za decu i mlade, u mađarskoj prestonici Budimpešti u subotu je više od 50.000 ljudi zatražilo ostavku premijera Viktora Orbana. Uzvikivali su parole poput „Orban, gubi se!".

  • Zašto davaoci sperme imaju stotine dece
    on 14/12/2025 at 08:19

    Evropsko tržište sperme cveta, ali da li se sperma nekih donora koristi za pravljenje previše beba?

  • Spajić čestitao jevrejski praznik Hanuku
    on 14/12/2025 at 08:19

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić čestitao je predstavnicima jevrejske zajednice i pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori - Hanuku, osmodnevni praznik, čije praznovanje počinje u nedjelju, 14. decembra.

  • Izgubljeni sporovi za devet mjeseci državu koštali 18,7 miliona
    on 14/12/2025 at 08:15

    Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona EUR po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine, piše Pobjeda. 

  • Brza veza primorja i auto-puta: Monteput traži projektanta za saobraćajnicu Budva-Ljubotinj
    on 14/12/2025 at 08:01

    Monteput je raspisao tender vrijedan 1,7 miliona eura za izradu idejnog projekta brze saobraćajnice koja će povezati obilaznicu Budve sa auto-putem Bar–Boljare, na dionici od Markovića do Ljubotinja. Riječ je o jednom od ključnih infrastrukturnih koridora planiranih duž Crnogorskog primorja.

  • Satler: Vjerujem da ćemo imati uspješnu Međuvladinu konferenciju
    on 14/12/2025 at 07:54

    Ambasador EU u Podgorici Johan Satler istakao je u Jutarnjem programu TVCG kako se nada da ćemo 16. decembra u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji, imati uspješan dan. Naveo je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna.

  • Guba potvrđena u Hrvatskoj: Bolest se pojavila nakon više od 30 godina
    on 14/12/2025 at 07:44

    Guba (lepra) potvrđena je u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala. Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili za RTL da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.

  • Rekord na tržištu nekretnina: Penthaus u Dubaiju prodat za skoro 130 miliona eura
    on 14/12/2025 at 07:38

    Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj cijeni po kvadratnom metru. U pitanju je penthaus od 4.385 kvadratnih metara koji se nalazi u stambenom kompleksu koji nosi naziv brenda "Bugati".