U IRANU

Građani Irana od jutros glasaju na parlamentarnim izborima na kojima je moguća niža izlaznost zbog diskvalifikacije više od 7.000 potencijalnih kandidata, uglavnom reformista i umjerenih političara.

Vođstvo Irana i državni mediji pozvali su birače da izađu na izbore, a neki su taj čin opisivali kao vjersku obavezu.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei glasao je u džamiji blizu svog kabineta nedugo pošto su birališta otvorena u 7.00 po lokalnom vremenu (4.30 po centralnoevropskom) i pozvao Irance da izađu na izbore.

“Svako kome je stalo do iranskih nacionalnih interesa treba da učestvuje na izborima. Neprijatalji žele da vide koji su rezultati maksimalnog pritiska SAD”, rekao je Hamnei, misleći na američke sankcije kojima je ograničena sposobnost Irana da izvozi naftu, zbog čega je ekonomija zemlje u recesiji.

Hamnei je ove nedjelje rekao da će visoka izlaznost na izborima osujetiti antiiranske “zavjere i planove” Amerikanaca i onih koji podržavaju Izrael.

Na izborima za parlament sa 290 mjesta učestvuje oko 7.000 kandidata.

Pravo glasa ima oko 58 od 80 miliona Iranaca.

Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 2016. godine izlaznost je bila oko 62 odsto.

Birališta se zatvaraju u 18.00 (15.30 po centralnoevropskom vremenu), a prvi rezultati očekuju se sjutra.

NA ŽABLJAKU NAUČNI SKUP

Naučno-stručna konferencija “Informacione tehnologije – sadašnjost i budućnost 2020”, počela je sinoć na Žabljaku, a na otvaranju je upriličena modna revija crnogorske dizajnerke Marine Banović Džuver.

Organizator skupa je Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, a učesnici iz zemlje i inostranstva imali su priliku da vide 21 model iz nove kolekcije, inspirisane crnogorskom tradicijom, kulturnom baštinom i vezom.

“O kvalitetu ove konferencije govori sama brojka, ovo je 24. konferencija, i ima potpuno istu i jasnu ideju, misiju i svoje ciljeve”, kazao je profesor na ETF-u i organizator konferencije Božo Krstajić.

On je naglasio da su ove godine imali sreće da je crnogorska renomirana kreatorka Marina Banović pristala da prezentuje svoje modele u sklopu konferencije. Dobili su i podršku od lokalne Turističke organizacije, Nacionalne turističke organizacije, i kompanija na UCG-u koje su bili suorganizatori ove konferencije.

Kako je naglasio, upravo je sinergija umjetnosti i nauke razlog prisustva modne kreatorke Marine Banović Džuver.

“Ja sam i ponosna i srećna što sam sam bila večeras gost konferencije. Premijerno je prikazan dio Kolekcije 2020/21 – zima, a drugi dio će biti u okviru predstojećih modnih događaja”, dodala je istaknuta crnogorska dizajnerka.

Programski odbor konferencije sačinjavaju eminentni naučnici iz osam država, a konferencija je podržana od Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike – IEEE i IEEE sekcije za Srbiju i Crnu Goru.

Pored prezentacije autorskih radova, na konferenciji će eminentni i kompetentni međunarodni i domaći eksperti uzeti učešća na panelima sa temama: IoT security risks, ICT u elektroenergetici i Blockchain tehnologija i primjene.

“Ovo je jako dobra prilika da se ljudi okupe, razmjene mišljenja i da vide šta je to najsavremenije iz oblasti informacionih tehnologija, koje danas dobijaju posebno na značaju iz prostog razloga što informacione tehnologije imaju upliv u sve ostale oblasti elektortehnike”, istakao je dekan ETF-a Saša Mujović.

Kao i ranijih godina, biće omogućeno da šira stručna i naučna javnost i svi zainteresovani prate dešavanja na konferenciji preko interneta, putem video-konferencije. Linkovi za pristup konferenciji, kao i svi detalji programa i ostalih aktivnosti, biće dostupni na zvaničnom sajtu www.it.ac.me.

Pored naučnih i stručnih aktivnosti, organizatori su se potrudili da učesnici uživaju u čarima Durmitora i mnoštvu lokalnih turističkih sadržaja, kroz organizovana druženja u vidu manifestacija kao što su SKI workshop, Kuvano vino u Jezerima, Durmitorko sijelo uz gitaru, Jezerski pogled sa Savine vode i IT Banquet na Crnom jezeru.

Podršku konferenciji su pružili Prirodno-matematički fakultet UCG-a, Fakulet Informacionih tehnologija Univerziteta Donja Gorica, Fakultet organizacionih nauka Univerzitet Beograd (FON UB), Ministarstvo nauke Crne Gore, Čikom d.o.o. Roaming Networks, Symantec/Broadcom, Opština Žabljak, TO Žabljak i NTO Crne Gore.

SPREMNI ZA KORONAVIRUS

Vlada razmatra više lokacija koje bi mogle da budu karantin za slučaj masovnog obolijevanja ili pojave slučajeva novog koronavirusa, a jedna od njih je i bivša vojna kasarna u ulcinjskom naselju Zoganj, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Iz tog Vladinog resora Vijestima su kazali da se trenutno razmatra više lokacija koje po osnovnim karakteristikama treba da ispunjavaju minimum građevinskih i logističkih uslova da bi mogle biti korišćene za potrebe karantina.

„Planovi postupanja koji se razrađuju za slučaj masovnog obolijevanja ili priliva potencijalno inficiranih podrazumijevaju više lokacija na teritoriji države”, piše u odgovoru Minstarstva.

Iz tog resora kazali su da se zbog imovinsko-pravnih odnosa, kojim su opterećene pojedine lokacije, posebno vodi računa da svi potencijalni objekti budu u državnom vlasništvu, a da je osnovni prioritet ispunjenost potrebnih uslova u ovakvim situacijama.

Rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije novim koronavirusom trenutno se smatra niskim.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) tokom prošlog mjeseca saopštili su da su u saradnji sa zdravstveno-sanitarnom inspekcijom uspostavili kontrolu na granicama, jer Crna Gora kao turistička država može očekivati veliki broj putnika.

Iz IJZ-a su Vijestima u srijedu kazali da je u tom trenutku pod zdravstveno sanitarnim nadzorom bilo 46 osoba, koje su boravile u područjima pogođenim koronavirusom.

“Ovaj broj je jako promjenjiv i posljedica je činjenice da se najveći broj osoba, koje se stave pod nadzor, relativno kratko zadržavaju u Crnoj Gori. Najveći priliv u posljednja 24 časa je bio na području u nadležnosti higijensko-epidemiološke službe Kotor (više od devet osoba)”, rekli su iz IJZ-a.

Iz IJZ-a su kazali i da je zdravstveno stanje svih osoba stavljenih pod nadzor dobro, odnosno da nemaju simptome koji bi odgovarali infekciji novim koronavirusom i da će javnost biti obaviještena u slučaju bilo kakvih simptoma.

PREDLOG NOVOG CJENOVNIKA

Odbor za finansije, privredu i razvoj Glavnog grada predložio je lokalnom parlamentu usvajanje Predloga odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta, kojom je predviđen niz izmjena.

Dnevne novine pišu da je tom odlukom predviđen niz izmjena u cijeni za opšta i posebna parkirališta, a kojom je planirano smanjenje cijene usluga u svim zonama, osim u prvoj, za stanare zgrada u pojedinim djelovima grada.

Novi cjenovnik posebno je usmjeren na rješavanje problema parkiranja stanara u pojedinim djelovima grada, pa je povlašćena mjesečna cijena za zonu II pojeftinjena sa osam na sedam eura, za zonu III sa sedam na šest eura.

Navodi se da je utvrđena i zona IV u kojoj mjesečna pretplata iznosi samo pet eura, ali je cijena po započetom satu identična kao i u trećoj zoni 0,4 eura.

Cijena za zonu I ostala je nepromijenjena i iznosi deset eura na mjesečnom nivou.

Kako se navodi, novoutvrđeni cjenovnik usluga usklađen je sa strateškim dokumentom za tu oblast Planom održive urbane mobilnosti Podgorice, pa je stoga na skoro svim posebnim parkiralištama povećana cijena po započetom satu za deset ili 20 centi.

Na taj način uprava Glavnog grada želi da rastereti strogi centar grada i zavede saobraćajni red u tom dijelu grada.

Najskuplja parking mjesta biće iza RK “Ražnatović” u Ulici Miljana Vukova, gdje je cijena po započetom satu 70 centi, baš kao i u neposrednoj blizini na Trgu Balšića.

Na parkingu ispred Gradskog stadiona, u Ulici Vaka Đurovića, parking će biti 60 centi, kao i u Ulici Serdara Jola Piletića, kod Uprave policije.

Cijena po započetom satu od 50 centi biće kod hotela Podgorica, u ulicama Ivana Milutinovića, Kane Radović, 19. decembra, Velimira Terzića i u Moskovskoj ulici.

Najjeftini parking u centru Podgorice i dalje će biti u Ulici Stanka Dragojevića, koji će biti 40 centi po započetom satu.

Takođe, cijena po započetom satu biće viša i u javnim garažama u centru grada, gdje će umjesto dosadašnjih 50 centi cijena biti 60 centi.

U obrazloženju te odluke navodi se da je dugogodišnjom implementacijom cjenovnika Društva ocijenjeno da je neophodno mijenjati sam koncept.

To je, kako se navodi, naročito potrebno u dijelu posebnih parkirališta, gdje su glavni parametri za određivanje cijena uređenost, odnosno neuređenost parkinga, a ne realni parametri poput lokacije samog parkinga, kapaciteta, saobraćajnih tokova u dijelu grada gdje se parkinzi nalaze, kao i potreba i zahtjeva korisnika.

Predlog odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta naći će se na sjednici lokalnog parlamenta, koja je zakazana za ponedjeljak.

SVE VIŠE OBOLJELIH

U ambulantama podgoričkog Doma zdravlja posljednjih sedmica povećan je broj pacijenata koji ljekarsku pomoć uglavnom traže zbog simptoma karakterističnih za akutne respiratorne infekcije.

Sedmično, kazala je za Dnevne novine izabrana doktorica za odrasle u podgoričkom Domu zdravlja dr Milena Cojić Rovčanin, izabrani doktori otprilike pregledaju između 50 i 75 pacijenata sa simtomima akutne respiratorne infekcije.

“Simptomi prisutni kod većine tih pacijenata su bol u grlu, kašalj sa ili bez iskašljavanja sekreta, povišena tjelesna temperatura, bol u kostima i mišićima i drugo”, pojasnila je Cojić Rovčanin.

Ljekarsku pomoć, dodaje, traže i mlađi i stariji pacijenti.

“Kod starijih su obično češće komplikacije u vidu upale pluća. Ono što je dobro jeste da je znatan broj starijih pacijenata vakcinisan protiv gripa pa se stiče utisak da je broj oboljelih i učestalost komplikacija znatno niža u odnosu na prethodne godine”, naglasila je Cojić Rovčanin.

Akutne respiratorne infekcije uglavnom su izazvane respiratornim virusima i, kako ističe, antibiotici u tom slučaju ne pomažu.

“Pacijentima se savjetuje da miruju, da uzimaju dovoljno tečnosti i simptomatsku terapiju koja u najvećem broju slučajeva uključuje lijekove protiv bolova i povišene tjelesne temperature. Ne postoji način da se dužina trajanja simptoma smanji zbog čega je najbitnije da se organizam odmara i da se izbjegne nastanak komplikacija”, naglasila je Cojić Rovčanin.

Ona dodaje da pacijenti često misle da ukoliko dobiju antibiotsku terapiju da će to zaustaviti i otkloniti sve simptome akutne respiratorne infekcije.

“To je zabluda. Simptomi akutne respiratorne infekcije obično traju od sedam do 10 dana. Ukoliko traju duže treba se javiti ljekaru. Takođe ukoliko su simptomi bolesti od početka jako izraženi i daju tešku kliničku sliku ne treba čekati već se odmah javiti ljekaru”, savjetovala je Cojić Rovčanin.

Da bi zdravi ostali, za februar, neuobičajeno visokim temperaturama, kako kaže, treba voditi računa prije svega o imunitetu.

“Kao što uvijek ljekari naglašavaju o imunitetu treba voditi računa tokom cijele godine. Redovan san, fizička aktivnost, konzumiranje dovoljnih količina voća i povrća predstavljaju najbolji način kako možemo pomoći našem imunitetu. U toku ovih februarskih dana kada je sezona respiratornih virusa aktuelna savjetujemo da se izbjegava boravak u prostorijama u kojima borave lica koja već imaju respiratornu infekciju, da se te prostorije što češće provjetravaju, da se održava higijena kako prostorija tako i ruku”, savjetovala je Cojić-Rovčanin.

GLIMOR

Sjedinjene Američke Države oduvijek su bile snažan zagovornik stabilnosti na Zapadnom Balkanu, a na osnovu onoga što se trenutno tamo dešava, vidimo da postoje uslovi da se mir i stabilnost u regionu održe, rekao je za Pobjedu Džim Gilmor, američki ambasador u OEBS-u.

“Kao što znate, SAD su uvijek bile snažan zagovornik mira na Zapadnom Balkanu. Ove godine se obilježava 25-godišnjica Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan sukob na prostoru bivše Jugoslavije. Kao što vidimo, trenutno se na Balkanu dešava dosta pozitivnih stvari”, rekao je Gilmor Pobjedi u toku telefonskog brifinga sa novinarima.

Gilmor kaže i da se stvari na Balkanu kreću u pozitivnom smjeru.

“Albanija je sada predsjedavajuća OEBS-om, Hrvatska predsjedava Savjetom Evropske unije. OEBS ima puno terenskih misija na Zapadnom Balkanu, tako da možete vidjeti u kojoj mjeri svi radimo u pravcu mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Mislim da se stvari na Balkanu kreću se u veoma pozitivnom pravcu”, ocijenio je američki diplomata, dodajući da je optimističan u pogledu razvoja mnogih balkanskih zemalja.

Dodaje da SAD žele da podstaknu Srbiju da se još više približi EU.

“Optimističan sam u pogledu razvoja mnogih zemalja u regionu Balkana, uključujući i to da bismo željeli da podstaknemo interesovanje Srbije za približavanje Evropskoj uniji. Mi mislimo da je to zapravo vrlo pozitivan smjer u kojem idu i i ima dosta načina da se to realizuje. Na osnovu onoga što trenutno vidimo u regionu, mir i stabilnost su održivi”, rekao je Gilmor.

Odluka Ukrajinaca, da imaju svoju crkvu, nije napad na rusku pravoslavnu crkvu

Upitan da prokomentariše trenutnu situaciju oko pravoslavne crkve u Ukrajini, Gilmor je kazao da su Ukrajinci u „velikoj mjeri zbog ilegalne agresije na Ukrajinu, odlučili da imaju svoju crkvu“

“Svjesni smo da ruske vlasti na okupiranom Krimu vrše represiju protiv pravoslavne crkve, ukrajinske pravoslavne crkve i zaplijenjuju njenu imovinu tamo, uključujući glavnu ukrajinsku pravoslavnu katedralu na Krimu”, rekao je Gilmor.

On je kazao da odluka Ukrajinaca, da imaju svoju crkvu, nije napad na rusku pravoslavnu crkvu.

“To nije napad na Rusku pravoslavnu crkvu, to je jednostavno samo njihova pravoslavna crkva, a ipak Rusi napadaju Pravoslavnu crkvu Krima pokušavajući da konfiskuju katedrale na Krimu. Zato Sjedinjene Države pozivaju Rusiju da vrati katedralu ukrajinskoj pravoslavnoj zajednici i dozvoli pripadnicima vjerskih zajednica i pravoslavne zajednice na Krimu da tamo mogu da ispovjedaju vjeru”, kazao je Gilmor.

SAD, dodao je on, čvrsto stoji iza vjerskih sloboda i radiće na zaštiti prava vjernika i njihovih vjerovanja gdje god da su.

“Dakle, ovo je jednostavno dio zapadne civilizacije, i to je ono gdje Rusi moraju da isprave svoje ponašanje i učine ispravne stvari”, istakao je američki ambasador.

Zaključuje i da takvo ponašanje, nije ponašanje ruskog naroda.

“Sjedinjene Države imaju puno povjerenje u ruski narod. Vjerujemo da su dobri ljudi. Ne vjerujemo da su agresivni prema svojim komšijama. Mislimo da su pristojni, zaista dobri ljudi, ali njihova vlada djeluje u njihovo ime i napada te ljude, uključujući i ostale vjerske zajednice, a mi to jednostavno ne podržavamo”, zaključio je Gilmor.

IZMJENA ODLUKE

Vlada je juče izmijenila Odluku o kriterijumima i načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, piše Pobjeda.

Nakon sjednice je saopšteno da je izmjenama odluka usaglašena sa novim Zakonom o javnom partnerstvu i izmjenama Zakona o crnogorskom partnerstvu.

Izmijenjena odluka koja je objavljena nakon sjednice ima četiri člana.

U jednom od njih se navodi da ovaj program, kako ga skraćeno zovu, ekonomskog državljanstva sprovodi Agencija za investicije Crne Gore.

Izmijenama člana 13 odluke iz 2018 daje se pravo i maloljetnim članovima porodice aplikanta da steknu crnogorsko državljanstvo, a da ne čekaju da postanu punoljetni.

U ranijoj odluci je pisalo da aplikant podnosi zahtjev za sebe i članove svoje porodice između ostalog i za „djecu mlađu od 18 godina života, koja crnogorsko državljanstvo mogu steći punoljetstvom“, a u novoj odluci je izbrisan dio “koja crnogorsko državljanstvo mogu steći punoljetstvom”.

Izmijenjen, odnosno preciziran je i član 15 koji sada glasi da kontrolu uplate vrši nezavisni revizor koga na osnovu javnog poziva angažuje nadležni organ.

U prethodnoj odluci je bio i dio „angažovan za praćenje ulaganja u razvojne projekte”.

Vlada je dala saglasnost da je izgradnja turističkog naselja kategorije pet zvjezdica Rt Stari Ulcinj Kruče investitora „Stroj servis gradnja” iz Bara i propratna infrastruktura od značaja za razvoj države Crne Gore.

Vlada je takođe dala saglasnost i da je izgradnja turističkog turističkog kompleksa pet zvjezdica u Baru investitora „Canj investment” Podgorica od značaja za razvoj Crne Gore.

Vlada je dala saglasnost na Plan korišćenja sredstava Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore za 2020.

VUJOŠEVIĆ

Ogromna je i neoprostiva krivica DPS vlasti, što u Crnoj Gori još nijesmo regulisali pitanje položaja vjerskih zajednica, kaže za Pobjedu prof. dr Ilija Vujošević.

U našem ličnom, pa i u životu države, poručuje on, skupo se plaća hamletovska neodlučnost kada nećemo nešto uraditi kad možemo, pa ne možemo kad hoćemo i tu, dodaje on, ne pomaže naknadna pamet.

Vujošević kaže da zakon nije bio uzrok podjela ni osamnaeste, ni četrdeset prve, ni osamdeset devete – jer ga nije bilo.

“Pa nije ni danas, osim kao povod da velikosrpski nacionalisti, pod egidom SPC koja je masovnim litijama izašla izvan prostora „porte i oltara“, vrate Crnu Goru „za Goleš planinu“. Pritom mislim da su podjele, i onda i danas, mnogo više bolne za Crnogorce zato što im Srbi (ne svi, naravno) osporavaju nacionalni i državni subjektivitet, a obrnuto nikada! Uz duboko poštovanje svim etničkim zajednicama, Crne Gore nema bez Crnogoraca”, kaže Vujovešić i dodaje da isto tako nema ni Srbije bez Srba ni, Engleske bez Engleza…

“Dok je ova vlast meandrirala u izboru političkih ciljeva, mitropolit Amfilohije je imao jasne ciljeve i nespornu inteligenciju i posvećenost da ih ostvaruje. Po ličnom autoritetu izdigao se iznad brojnih snisishodljivaca u vrhu i po dubini institucija i tako postigao moć da negira i sami pravni poredak „fildžan“ države. Očigledni simbol njegove premoći stoji na vrhu Rumije”, istakao je u intervjuu Pobjedi prof. dr Ilija Vujošević, prvi predsjednik Socijaldemokratske partije, Crnogorskog vijeća evropskog pokreta i Fondacije Sveti Petar Cetinjski

Koje to pravo, pita Vujošević, nemaju Srbi, a koja on kao Crnogorac ima.

“Za to moje ekskluzivno pravo ne znam. Da znam, uvjeravam ih da bih se borio da mi to pravo bude uskraćeno, dok ne bude i njima dato. I obrnuto pitanje: da li postoji neko pravo koje ja kao Crnogorac faktički nemam, a koje tobože ugroženi Srbi u Crnoj Gori ekskluzivno uživaju? Postoji. Navešću samo jedno. Pravo na otvorena vrata u preko 600 crkava i manastira svete Crnogorske crkve mojih predaka”, poručio je profesor Vujošević.

SA CEMI I CRNVO

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastaće se danas u okviru dijaloga i inicijative Savez za Evropu, sa predstavnicima Centra za monitoring (CEMI) i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Marković je, kako navode iz Vlade, inicirao dijalog sa relevantnim političkim i društvenim akterima, kako bi razgovarali o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive.

Predsjednik i članovi Vlade razgovarali su ranije sa predstavnicima Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Građanske alijanse (GA), u okviru dijaloga i inicijative “Savez za Evropu”.

Iz Vlade su saopštili da su od nevladinih organizacija dobili više prijedloga i inicijativa u cilju jačanja kredibiliteta institucija i povjeranja javnosti u njihov rad, kao i snaženja izbornog sistema. 

Zajednica opština Crne Core podržala je inicijativu i poziv predsjednika Vlade upućen svim relevantnim političkim i društvenim subjektima na dijalog o temama od ključnog značaja za uspješno okončanje procesa evropske integracije Crne Gore. 

“Za uspjeh ovog procesa neophodno je da, kao država i kao društvo u cjelini, stavimo u funkciju sve svoje političke, društvene i institucionalne kapacitete”, poručuju iz Zajednice opština.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Ovaj se dan od 1999. obilježava kao Međunarodni dan maternjeg jezika. Generalna Skupština UNESKO-a je na 30. zasjedanju u Parizu 21. februara 1999. proklamovala Dan maternjeg jezika u cilju promovisanja jezičke kulture, raznolikosti i višejezičnosti, kao i u znak sjećanja na studente koji su 21. februara 1952. ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični. Prema procjenama, u svijetu gotovo svakodnevno nestane po jedan jezik, a lingvisti predviđaju da će od oko postojećih 6.000 jezika do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 odsto. Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje civilizacijski nijesu na nivou zapadnih standarda i nemaju institucije.

 

Na današnji dan 1513. umro je papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503.) papska država postala je centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael Santi papine privatne odaje, a Bramante rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

 

1613 – Na ruski prijesto stupio  je Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov, koja je vladala Rusijom do 1917.

 

1677 – Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, iznijeta u kapitalnom djelu «Etika», izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Spinozin kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvao je gnjev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila  iz svojih redova.

1808 – Vladika Petar I odbio je ponudu francuskog generala Marmona o otvaranju francuskog konzulata na Cetinju, prihvatajući da se konzulat otvori u graničnom pojasu. Tim povodom vladika je napomenuo da je njegova odluka neprikosnovena i da, eventualno, drugačiju može donijeti Opštecrnogorski zbor, te da se u tom slučaju mora konsultovati s ruskim dvorom.

 

1893 – Rođen je španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor gitare u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku tog instrumenta prilagodio polifoničnim djelima.

 

1900 –  Umro je arhimandrit Nićifor Dučić. Nakon crnogorsko-turskog rata 1862. iz Hercegovine je emigrirao u Crnu Goru. Na Cetinju je bio imenovan za upravnika državne štamparije, a potom i za upravitelja svih osnovnih škola u Crnoj Gori. Čin arhimandrita dobio je 1883. kada je na njegovo insistiranje otvorena   «Privremena bogoslovija», kao i deset osnovnih škola. Za knjaza Nikolu obavljao je važne diplomatske poslove u Beogradu i Beču. Napustio je Crnu Goru 1867. i preselio se u Beograd.

 

1911 – Umro je Robert Tolinger, muzičar, porijeklom Čeh, koji je Crnu Goru smatrao posljednjom oazom slobode na Slovenskom jugu. Violončelist i dirigent, ostvario je bogatu pedagošku, kompozitorsku i koncertnu karijeru u Crnoj Gori od 1890. do 1897. Bio je učitelj klavira na Dvoru – knjeginjama Jeleni i Kseniji i knjazu Mirku. Za doprinos razvoju muzike u Crnoj Gori, knjaz Nikola ga je odlikovao Danilovim krstom petog stepena.

 

1916 – Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu. U toj bici, okončanoj 18. decembra, poginulo je oko milion njemačkih i francuskih vojnika.

 

1924 – U selu Bogetići, srpski žandarmi uhapsili su majora Šćepana Mijuškovića, perjanika Stevana Mijuškovića i nekoliko seljaka zbog sumnji da sarađuju s crnogorskim komitima. Nakon torture kojoj su bili izloženi, Šćepan i Stevan prebačeni su u Nikšić i tamo ubijeni, a njihova tijela bačena u jamu u blizini Nikšića. Njihovi mučitelji i ubice, srpski žandarmerijski kapetan Milan Kalabić, Vasilije Grbić i Krsto Đurđević, našli su se na sudu tek 1930.

 

1974 – U Skupštini Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglašen je novi Ustav kojim su definisane promjene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajedinice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi Federacije.

 

2005 –  U Londonu je umro kubanski pisac Giljermo Kabrera Infante. Kabrera koji je pisao romane, eseje i filmsku kritiku smatra se jednim od najoriginalnijih pisaca  20. vijeka na španskom govornom području. Poznata djela: roman “Tri tužna tigra” (1967) i zbirka političkih eseja “Moja Kuba”, objavljena 1991.

 2008 – Ispred doma Narodne skupštine u Beogradu održan je protestni miting „Kosovo je Srbija“. Nakon mitinga, kojem je prema procjeni policije prisustvovalo oko 150 hiljada građana, grupe huligana kamenovale su diplomatska predstavništva i napale ambasade Sjedinjenih Američkih Država  i Hrvatske; razbijali su izloge i pljačkali prodavnice. U ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, koju su zapalili, stradala je jedna osoba.

2010 – Nagrada „Zlatni medvjed“ na 60. filmskom festivalu u Berlinu dodijeljena je filmu „Med“ turskog reditelja Semia Kaplanoglua. Film „Med“ završni je dio Kaplanogluove trilogije, koju čine i filmovi „Mlijeko“ i „Jaje“. Nagrada za režiju dodijeljena je Romanu Polanskom za politički triler „Pisac iz sjenke“.

 

2011 – Nakon višednevnog nasilja na istoku  Libije, protesti protiv 41-godišnje vladavine Moamera Gadafija zahvatili su i prijestonicu  te zemlje – Tripoli.

2012 – Ministri finansija euro zone dogovorili su paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura da bi se izbjegao haotičan bankrot nakon što su primorali Atinu na nepopularne mjere štednje, a privatne vlasnike obveznica da preuzmu veće gubitke. Poslije  komplikovanog sporazuma, postignutog u zoru, rečeno je da je kupljeno vrijeme za stabilizaciju 17-člane jedinstvene valute i jačanje njenih finansijskih odbrambenih mehanizama, ali da i dalje ostaje duboka sumnja u sposobnost Grčke da se oporavi i izbjegne bankrot na duži rok.

2014 – U Vašingtonu su se sastali američki predsjednik Barak Obama i tibetanski duhovni vođa dalaj lama. Obama je naveo da podržava tibetansku kulturu, ali ne i nezavisnost te zemlje, a dalaj lama da on tome i ne teži. Oba lidera izrazila su nadu da će biti nastavljeni razgovori između predstavnika Kine i predstavnika dalaj lame. Kina je, međutim, reagovala na taj susret, upozorivši da će on ozbiljno naškoditi njenim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1957 – U Crnogorskom narodnom pozorištu premijerno je izvedena predstava «Četvrti ugao», drama u dva dijela o vođama pobune mornara u Boki 1918, tekst Radoslava Rotkovića, u režiji Ilije Nikolića. Uloge su tumačili: Petar Begović, Neđeljko Pavić, Dobrica Stefanović, Danilo Radulović, Čedo Vukanović, Stevan Mišić, Branko Obradović i drugi.

2009 – U Kotoru je održana četvrta Međunarodna veslačka regata pomorskih institucija na kojoj je pobijedila ekipa Pomorskog fakulteta iz Kotora.

2014 – Prva Crnogorka na Zimskim olimpijskim igrama, Ivana Bulatović iz Kolašina, završila je slalom na 44. mjestu od 88 takmičarki.

2014 – Ukrajinske biatlonke Vita Valentina Sjemerenko, Julija Džima i Jelena Pidgrušnjaja osvojile su titulu prvaka i okitile se zlatom. Ukrajina je 20 godina čekala na titulu olimpijskog prvaka na Zimskim olimpijskim igrama. Prvo zlato osvojila je Oksana Bajul u umjetničkom klizanju 1994.

  • Nurković: Podrška inicijativi sa se ulica u Baru nazove „Ulicom žrtava barskog masakra”
    on 08/09/2025 at 19:01

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković primio je aktivistu za ljudska prava i člana nestranačke Građanske inicijative “21. maj” mr Aleksandra Sašu Zekovića. Razgovarano je o iskustvima i izazovima ljudskih prava i politika sjećanja u praksi, uključujući i pokušaje revizionizma.

  • Crna Gora i japanska JERA otvaraju put ka energetskom partnerstvu
    on 08/09/2025 at 18:42

    Vlada Crne Gore i japanska energetska kompanija JERA, potpisaće 10. septembra Memorandum o razumijevanju kojim se otvara mogućnost izgradnje LNG terminala i gasne termoelektrane u Crnoj Gori. Dokument predstavlja, kako je navedeno, "kvalitativni iskorak u odnosima dvije države, jer prelazi okvir dosadašnje razvojne i tehničke pomoći i otvara perspektivu strateških infrastrukturnih ulaganja".

  • Gorčević u Austriji: Crna Gora će donijeti novu energiju Evropskoj uniji
    on 08/09/2025 at 18:04

    Ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević boravila je u zvaničnoj posjeti Austriji, gdje se sastala sa saveznom ministarkom za evropske i međunarodne poslove, Beatom Majnl-Rajzinger, i saveznom ministarkom za Evropu, integracije i porodicu u Kancelariji saveznog kancelara, Klaudiom Plakolm. Tokom razgovora potvrđena je snažna podrška Austrije evropskom putu Crne Gore, kao i spremnost da se nastavi intenzivna bilateralna saradnja i razmjena iskustava u sprovođenju reformi.

  • Mandić sa Ervinom: Intenzivirati političku, ekonomsku i kulturnu saradnju
    on 08/09/2025 at 16:51

    Crna Gora i Indonezija njeguju tradicionalno dobre i prijateljske odnose, koje je potrebno osnažiti kroz intenzivniju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji se sastao danas sa ambasadorom Indonezije u Crnoj Gori Andreanom Ervinom.

  • "Najnoviji slučaj nasilja u školama poslednje zvono za uzbunu"
    on 08/09/2025 at 15:35

    Poslanica Pokreta Evropa sad i članica Odbora za prosvjetu Branka Marković, u osvrtu na najskoriji slučaj nasilja u školama saopštila je da je duboko zabrinuta zbog stanja u našem društvu, i činjenice da je nasilje postalo gotovo uobičajena pojava – toliko da javnost sve rjeđe reaguje sa istim osjećajem uznemirenosti. To nikako ne smijemo prihvatiti, kaže ona.

  • Ibrahimović sa ambasadorima Belgije i Indonezije: Jačanje prijateljskih odnosa i saradnje
    on 08/09/2025 at 14:57

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se danas, u odvojenim susretima, sa novoimenovanim ambasadorima Belgije i Indonezije u Crnoj Gori, povodom njihovih nastupnih posjeta.

  • Tokom protesta na Cetinju dominirale slike Nena Kaluđerovića; Miličić: Glorifikacija optuženog za zločine
    on 08/09/2025 at 13:59

    Iz Nove srpske demokratije saopštili su da su na Cetinju, povodom godišnjice protesta na Belvederu, na video bimu dominirale slike Nena Kaluđerovića, koji se nalazi na crvenoj interpolovoj potjernici više evropskih zemalja.

  • Skupština o izboru Mirjane Vučinić 15. septembra
    on 08/09/2025 at 13:24

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti predlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore.

  • Vuković-Kuč: Spajić bagateliše suštinske teme
    on 08/09/2025 at 13:20

    Čak i kad na vlast dođeš kao apostol, to jest, ministar SPC i branitelj njenih svetinja, kao premijer ne bi smio da se klanjaš spomeniku fašisti u srcu SPC i proglašavaš to seoskom temom, kazala je poslanica DPS Crne Gore Aleksandra Vuković-Kuč.

  • Stanić: Ovu Vladu treba srušiti
    on 08/09/2025 at 13:12

    Direktno priznanje da ova vlast ništa ne valja, jer da valja ne bi se svako malo rekonstruisala”, naveo je na mreži X predsjednik GO SDP i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić. 

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.  

  • Rast proizvodnje šumskih sortimenata
    on 07/09/2025 at 15:35

    Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u drugom kvartalu ove godine bilježi rast od 105,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

  • Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode
    on 07/09/2025 at 10:44

    Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić poručio je da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo žedno.

  • Suprotni smjerovi indeksa
    on 06/09/2025 at 20:34

    Suprotni smjerovi indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je bonitetna kuća Standard & Poor's (S&P) potvrdila stabilan kreditni rejting Crne Gore.

  • Obveznice bolja alternativa od kredita, ali Vlada mora ponuditi povoljne uslove
    on 06/09/2025 at 18:41

    Nedavna najava Ministrastva finanasija da bi se Crna Gora do kraja godine mogla zadužiti kod građana izdavanjem državnih obveznica povoljnija je opcija od uzimanja kredita ili izlaska na međunarodno tržište, smatraju sagovornici Dnevnika. Ističu da bi nadležni taj proces trebalo dobro da isplaniraju i građanima ponudi povoljnije uslove od komercijalnih banaka kako bi bili motivisani da višak novca ulože u državu.

  • Radulović: Luka Bar prirodna kapija Evrope i ogroman razvojni potencijal
    on 06/09/2025 at 14:39

    Crna Gora je otvorena za investicije i spremna da iskoristi svoj pomorski potencijal na najbolji način, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović, nakon sastanka sa ministrom saobraćaja i logističkih usluga Saudijske Arabije, Saleh bin Naser Al-Jaserom.