RADULOVIĆ OCIJENIO

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović kaže da je nedostatak snijega, u stvari, elementarna nepogoda, i da vlada treba da pomogne zimskim turističkim centrima da što bolje dočekaju ljeto, kada će sve krenuti nabolje.

 

Radulović za Dnevne novine kaže da ova zimska sezona pokazuje da, ipak, nijesmo dovoljno uložili u zimske turističke centre, iako nedostatak snijega uz visoke temperature, ponekad predstavlja nepremostivu prepreku turističkim radnicima.

“Potrebno je još ulaganja. Ne može se čekati zimska turistička sezona, uz ove klimatske promjene, sa dva topa za stvaranje vještačkog snijega. Očigledno je da to nije dovoljno. Međutim, i da ih imamo više, ove godine bi bila slaba vajda od njih. To nije slučaj samo sa Kolašinom i Žabljakom, već su u problemu i centri u regionu, kao što je Kopaonik. To je elementarna nepogoda,” kaže Radulović.

On ističe da nije prvi put da najveći dio zime u Crnoj Gori prođe bez snijega, i na takvu elementarnu nepogodu uvijek moramo računati.

“Nije dobro, ali bilo je sličnih godina pa se opet preživjelo. Turizam na Žabljaku, u Kolašinu, Rožajama, a od nedavno je na turističkoj mapi i Plav, drastično je pogođen ovom lošom zimskom turističkom sezonom. Turističkim radnicima u ovim krajevima ne preostaje ništa drugo nego da se nadaju dugom i toplom ljetu, koje će na naše planine privući veliki broj turista. Siguran sam da će se to dogoditi, jer planine za razliku od mora imaju dvije sezone, ljetnju i zimsku”, ističe predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.

On podsjeća da je zbog klimatskih promjena vrlo česta situacija da bude loša zimska turistička sezona i da neke banke čak i ne daju kredite za izgradnju hotela i skijališta na planinama ispod 1.650 metara nadmorske visine.

“Očigledno je došlo do promjene klime i treba očekivati da bude sve manje snijega. Teško je govoriti o tome šta je najbolje uraditi. Imamo predivne planine koje će našem turizmu znatno doprinijeti i ljeti. Zimi nema tog sadržaja koji može da zamijeni snijeg”, ističe Radulović.

On očekuje da će snijeg ipak pasti i da bi druga polovina februara i mart mogli da budu povoljni za skijališta.

“To može da ublaži dosadašnje loše efekte, naročito aku budu organizovane neke akcije koje bi privukle turiste, pa makar i vikendima. Sadržaji koji postoje na planinama i koji se grade, u svakom slučaju, svoju će valorizaciju doživjeti tokom ljeta. U smislu profita za turističke radnike je bolja ljetnja sezona na planinama, jer sa manje novca mogu da pruže gostu ono što on očekuje. Zimi su troškovi mnogo veći”, zaključuje Radulović.

Dobro bi došle subvencije

Radulović kaže da je turističkim radnicima teško da “prežive” kada elementarna nepogoda dovede do toga da sezona bude slaba.

“Mislim da bi Vlada mogla da im pomogne. Dobro bi im došle neke subvencije, kako bi spremno dočekali ljeto. Tada će biti druga priča. Siguran sam da će ljeti na našim planinama biti isto toliko turista koliko bi ih bilo zimi da je bilo snijega. Potrebna im je pomoć da prebrode ovaj period do ljetnje sezone”, kaže Radulović.

POTPISAN UGOVOR

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je 28. januara ugovor o isporuci ultrazvučnih aparata proizvođača “Philips” SAD za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori sa firmom Farmalab iz Podgorice. Ukupna vrijednost nabavke je 541.493,03 eura (sa PDV-om), a aparati bi u ustanove u Crnoj Gori trebalo da stignu najkasnije 45 dana od dana potpisivanja ugovora, navodi se u potpisanom ugovoru.

 

Kako je za Dnevne novine pojasnio direktor FZO Sead Čirgić, u JZU bi trebalo da stigne ukupno 17 aparata.

“Fond za zdravstveno osiguranje je, nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, zaključio ugovor o isporuci 17 ultrazvučnih aparata za potrebe JZU Crne Gore, i to za: JZU Opšta bolnica Cetinje, JZU Dom zdravlja Andrijevica, JZU Dom zdravlja Danilovgrad, JZU Dom zdravlja Herceg Novi, JZU Dom zdravlja Cetinje, JZU Dom zdravlja Mojkovac, JZU Dom zdravlja Podgorica, JZU Dom zdravlja Rožaje, JZU Dom zdravlja Kolašin, JZU Dom zdravlja Tivat i JZU Dom zdravlja Ulcinj po jedan aparat sa odgovarajućim sondama, a za JZU Opšta bolnica Berane, JZU Opšta bolnica Bijelo Polje, JZU Opšta bolnica Nikšić po dva aparata sa odgovarajućim sondama, u skladu sa iskazanim potrebama ustanova i Bilansom potreba koji je sačinilo Ministrstvo zdravlja” naveo je Čirgić.

Prema njegovim riječima, ovo je veoma važan projekat, na čiju realizaciju se čekalo duži vremenski period.

“Pojedine JZU su posjedovale dotrajale, tehnički prevaziđene ultrazvučne aparate, a ovom nabavkom su obezbijeđeni savremeni i kvalitetni ultrazvučni aparati poznatog svjetskog proizvođača ‘Philips’. Isporukom novih ultrazvučnih aparata su stvoreni uslovi za unapređenje ultrazvučne dijagnostike i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga pacijentima u navedenim ustanovama”, naglasio je Čirgić.

POTPISAN UGOVOR

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je 28. januara ugovor o isporuci ultrazvučnih aparata proizvođača “Philips” SAD za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori sa firmom Farmalab iz Podgorice. Ukupna vrijednost nabavke je 541.493,03 eura (sa PDV-om), a aparati bi u ustanove u Crnoj Gori trebalo da stignu najkasnije 45 dana od dana potpisivanja ugovora, navodi se u potpisanom ugovoru.

 

Kako je za Dnevne novine pojasnio direktor FZO Sead Čirgić, u JZU bi trebalo da stigne ukupno 17 aparata.

“Fond za zdravstveno osiguranje je, nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, zaključio ugovor o isporuci 17 ultrazvučnih aparata za potrebe JZU Crne Gore, i to za: JZU Opšta bolnica Cetinje, JZU Dom zdravlja Andrijevica, JZU Dom zdravlja Danilovgrad, JZU Dom zdravlja Herceg Novi, JZU Dom zdravlja Cetinje, JZU Dom zdravlja Mojkovac, JZU Dom zdravlja Podgorica, JZU Dom zdravlja Rožaje, JZU Dom zdravlja Kolašin, JZU Dom zdravlja Tivat i JZU Dom zdravlja Ulcinj po jedan aparat sa odgovarajućim sondama, a za JZU Opšta bolnica Berane, JZU Opšta bolnica Bijelo Polje, JZU Opšta bolnica Nikšić po dva aparata sa odgovarajućim sondama, u skladu sa iskazanim potrebama ustanova i Bilansom potreba koji je sačinilo Ministrstvo zdravlja” naveo je Čirgić.

Prema njegovim riječima, ovo je veoma važan projekat, na čiju realizaciju se čekalo duži vremenski period.

“Pojedine JZU su posjedovale dotrajale, tehnički prevaziđene ultrazvučne aparate, a ovom nabavkom su obezbijeđeni savremeni i kvalitetni ultrazvučni aparati poznatog svjetskog proizvođača ‘Philips’. Isporukom novih ultrazvučnih aparata su stvoreni uslovi za unapređenje ultrazvučne dijagnostike i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga pacijentima u navedenim ustanovama”, naglasio je Čirgić.

TREĆI PO REDU

Ministarstvo odbrane Crne Gore raspisalo je treći po redu oglas za dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od tri mjeseca u kasarni “Milovan Šaranović”, Danilovgrad.

Iz tog vladinog resora navode da se mogu prijaviti crnogorski državljani starosti od 18 do 25 godina. 

Za zainteresovane mladiće i djevojke oglas je otvoren do 28. februara.

“Opšti i posebni uslovi koje kandidati moraju ispunjavati i potrebna dokumentacija biće objavljeni u srijedu 5. februara u dnevnom listu Pobjeda, kao i na sajtu Ministarstva odbrane”, navodi se u saopštenju.

TREĆI PO REDU

Ministarstvo odbrane Crne Gore raspisalo je treći po redu oglas za dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od tri mjeseca u kasarni “Milovan Šaranović”, Danilovgrad.

Iz tog vladinog resora navode da se mogu prijaviti crnogorski državljani starosti od 18 do 25 godina. 

Za zainteresovane mladiće i djevojke oglas je otvoren do 28. februara.

“Opšti i posebni uslovi koje kandidati moraju ispunjavati i potrebna dokumentacija biće objavljeni u srijedu 5. februara u dnevnom listu Pobjeda, kao i na sajtu Ministarstva odbrane”, navodi se u saopštenju.

UGLAVNOM SUVO

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, vjetrovito i uglavnom suvo, saopšteno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno povremeno sa snijegom, krajem dana ili tokom noći postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti.

U planinskim predjelima uslijed jakog vjetra moguće su i sniježne mećave. Vjetar umjeren do jak, na udare povremeno olujne i orkanske jačine, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha biće od -7 do 6, najviša dnevna -4 do 13 stepeni.

“DIJALOG IZBOR”

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita SPC Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, i da tu nema drugog izbora, jer država neće pristati na ucjene.

U intervujuu za RTCG, u emisiji “Teleskopija”, predsjednik je poručio i da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija, državu natjerati na kapitulaciju.

Kazao je i da u ovom momentu Crna Gora stabilna država, koju štite nadležne institucije.

Đukanović je poručio i da SPC time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država. 

“Na tu dilemu definitivno treba da odgovori politika, ali tu dilemu mora svaki građanin sebi postaviti, dakle ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietičke demokratije sa usvojenim evrospkim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj”, naveo je Đukanović u emisiji “Teleskopija”.

Upitan da prokomentariše to kako danas, nakon protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti izgleda Crna Gora, da li je građanska, evropska i sekularna ili je teokratska, Đukanović odgovara kako je jasno da je politička borba u svim balkanskim društvima živa.

“Sve se to svodi na dilemu da li će zapadnobalkanska društva konačno usvojiti evropski sistem vrijednosti, ili će nastaviti da zaostaju za Evropom i da permanentno provociraju stabilnost. U raspravama koje se ovih dana mogu čuti povodom Zakona, saopštio sam tezu da ovdje nije riječ o Zakonu, nije riječ o imovini, već je riječ o državi. Ponovno se otvara dilema za koju smo vjerovali da smo je obnovom nezavisnosti prevladali, da je jasno da se Crna Gora nezaustavljivo kreće putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti”, kazao je Đukanović.

Zakon je, kako kaže, identifikovaoo tri linije udara na te vrijednosti u Crnoj Gori.

“Prva linija je crkvena. SPC se opire registraciji u Crnoj Gori i obavezi da bude jedan od društvenih subjekata koji će biti dio pravnog sistema crnogorskog društva. SPC u Crnoj Gori ne želi da se registruje zbog tvrdnje da je ona stvarala Crnu Goru, da je starija od Crne Gore i da zato nema potrebe za njenom registracijom. Nepoznato je u istoriji ljudske civilizacije da je crkva stvarala državu, rekao bih da je obrnuto. SPC pokušava da napravi presedan. A stvari su posve drugačije. Crna Gora je bila priznata u vremenu Vojislavljevića”, naveo je Đukanović.

Crkva želi da nas vrati u srednji vijek

No, kako kaže, ne ulazeći u to ko je kome pomagao – država crkvi ili crkva državi, osvrnuo se samo na Crnu Goru obnovljenu na referendumu 2006. Ovu državu crkva ne da nije stvarala nego je sve uradila da Crne Gore ne bude, istakao je Đukanović.

“Crkva želi da nam pošalje poruku da se vraćamo u srednji vijek, da je Crna Gora teokratska država, da je crkva iznad Ustava i države. Druga linija je djelovanje prosrpske opozicije u Crnoj Gori. Da oni iz Srbije, ili prosrpski orjentisani neskriveno svojataju litije koje organizuje SPC. Jedan od lidera Andrija Mandić je rekao su to njihovi protesti. Njihova poruka je da nam treba Crna Gora u kojoj će se vlast uzimati sa ulice, njihova poruka je da nam ne treba demokratska Crna Gora”, rekao je predsjednik države.

Treća linija udara na demokratsku, multietničku i proevropsku Crnu Goru, kako kaže Đukanović, jesu ideolozi i akteri velikosrpskog državnog nacionalizma iz našeg okruženja, sa centralom u Srbiji, ali i ne samo tamo.

“Oni iskazuju stav da Crna Gora nije suverena, da Crna Gora nema pravo da donosi zakone iz svoje ustavne nadležnosti da su crnogorski Parlament i Vlada sa problematičnom legitimitetom. Negiraju suverenost Crne Gore koja je preuzela pravo da štiti svakog građanina Crne Gore uključujući i Srbe”, naveo je Đukanović.

Svi su podložni odgovornosti

Đukanović je kazao da bezbjednost i mir u Crnoj Gori nijesu ugroženi, iako živimo u uslovima pogoršane stabilnosti u Evropi i regionu. Kaže kako je mnogo onih koji sa raznih adresa pokušavaju da zloupotrijebe litije i ističe da svi moraju snositi odgovornost za ono što rade. Ističe da je Crna Gora suštinski demokratska.

“Svako mora znati da kada izvuče mač iz korica, treba da zna kako će ga u korice vratiti, a ne da prenosi odgovornost na drugog. Državni organi štite stabilnost i bezbjednost građana, a svako ko pokušava na naruši bezbjednost mora preuzeti odgovornost. Svi smo podložni krivično pravnoj odgovornosti”, poručio je Đukanović.

Crna Gora je pokazala da je suštinski demokratska država, da svaki građanin ima pravo, kako kaže Đukanović, da iskazuje svoje mišljenje pod uslovom da ne ugrožava prava drugih. Ta forma može biti i protest, rekao je Đukanović.

“Nedavno sam pročitao da je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović rekao da crkva nije vična upravljanju tim procesima, što je moglo ličiti na pokušaj socijalizacije onoga u šta se litije mogu izroditi. Nema podjele odgovornosti, svako mora snositi odgovornost za ono što radi. Ostvarivanje prava mora proteći u okvirima onoga što je ustavnopravni sistem, u protivnom mora se preuzeti odgovornost” jasan je Đukanović.

Komentarišući raspoređivanje specijalnih policijskih snaga na sjeveru Crne Gore, Đukanović navodi kako policija nije samo policija Podgorice, ili Berana, nego je crnogorska.

“Tačno je da je dio policijskog sastava raspoređen u određenim centrima širom Crne Gore. Postoje ljudi u policiji koji su zaduženi da obezbijede mir i slobodu za svakog građanina i oni to rade”, poručio je predsjednik.

Ideolozi na Balkanu nikad ne miruju

Na pitanje da li postoje ljudi koji sanjaju “saoizaciju” Crne Gore po uzoru na 90-te, Đukanović kaže da je jasno da postoje.

“Prerano smo se ponadali da je ideologija velikodržavnog nacionalizma na Balkanu sahranjena u porazima 90-tih. Jeste ona sahranjena, ali ideolozi na Balkanu nikada ne miruju. Nema sumnje da su te grupe povezane sa nekim centrima moći van Crne Gore. Postoje ti centri koji ne vjeruju da je multietničnost na Balkanu moguća”, kazao je on.

Crna Gora je, kako je poručio, bila ta koja je demantovala tu skepsu 90-tih.

“Nažalost, sada pokušava se sugerisati Balkanu da je tu nemoguć suživot ljudi i da je potrebno da se stvore velika Srbija, velika Albanija ili velika Hrvatska”, naveo je on.

Đukanović podsjeća na mnoga iskustva iz prošlosti koja upozoravaju da nije moguća ni velika Srbija, ni velika Albanija, niti velika Hrvatska, moguća je samo velika tragedija.

“Nadali smo se da smo tu lekciju naučili 90-tih. Ideolozi velikodržavnog nacionalizma ne miruju, oni to stalno nude kao prividnu alternativu, čekajući pogodan momenat. U ovom momentu to je sada Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ideolozi bivaju svjesni da je Kosovo izgubljeno i da je potreban supstitut i Republika Srpska ga ne zadovoljava, a jedini pravi supstitut je Crna Gora”, rekao je Đukanović. 

To se, kako navodi, ne razlikuje od 90-tih, kada je Radovan Karadžić zapomagao kod Slobodana Miloševića da riješi pitanje Srba u Bosni.

“A danas Andrija Mandić zapomaže Aleksandru Vučiću da on obezbijedi prava Srba u  Gori. Ne možete vi i nemate pravo da brinete o pravima i slobodama onih koji se izjašnjavaju kao Srbi. Državni organi Crne Gore jedini su pozvani da štite i afirmišu prava svih građana koji ovdje žive, uključujući i one srpske nacionalnosti”, kazao je Đukanović.

“Ne treba niko da raspiruje strasti”

Upitan hoće li Crnogorci, njih 45 odsto koliko ih se deklarisalo 2011. na popisu, sjedjeti skrštenih ruku i dozvoliti da SPC na protestima negira njihov identitet i državu, Đukanović kaže da neće pozivati Crnogorce da izađu na ulice. Osvrćući se na to da su na društvenim mrežama sve češći apeli građana crnogorske nacionalnosti da izađu na ulice i usprotive se tome, Đukanović kaže da je to opasna zona.

“Ne mislim da su potrebna okupljanja na drugoj strani. Smatram da treba poći od toga da smo voljom građana obnovili instituciju i da država kroz svoje institucije treba da brani građane. Ne treba državni organi da pozivaju građane na okupljanje i da pozivaju na raspirivanje strasti”, poručio je Đukanović.

Povodom tvrdnji o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, Đukanović kaže da teško možemo govoriti o ugroženosti onog naroda čija zastupljenost raste u nekoj državi i dodaje da su zapravo Crnogorci u Srbiji mnogo ugroženiji.

Đukanović je komentarisao i crtanje trobojki i saopštio je da se očigledno suočavamo sa perfidno medijsko političkom propagandom koja pokušava Crnoj Gori servirati, kako kaže, infatilne podlosti, a jedna od tih je zašto se buniti protiv toga kad je to zastava Kralja Nikole.

“To pokušavaju oni koji su opoganili i trgove i hramove, time što su pozivali na proslavu velike narodne skupštine koja je poništila Crnu Goru. Moraju svi shvatiti da se na taj način ne može razgovarati sa Crnom Gorom. Moraju razumjeti da je ovo nova Crna Gora koja ne dozvoljava nikome da je obmanjuje, niti da nam bilo šta podmeće. Dovoljno smo i politički svjesni da nećemo nasjesti na takve manipulacije”, rekao je on.

SPC i prosrpska opozicija u vidljivom sadejstvu

Đukanović kaže kako nema dileme da su događaji, u organizaciji SPC, poprimili politički karakter. Podsjetio je da su prosrpski opozicionari išli kod Irineja i bili zadovoljni što im je dao blagoslov da, kako je naveo, “pale Skupštinu”. Ističe da je bilo vidljivog sadejstva između SPC i prosrpske opozicije i prije i na dan usvajanja Zakona.

“Nakon novih incidenata, provokacija i pritisaka na organe Crne Gore, opet je mitropolit Amfilohije, sa drugim odgovornijim ljudima u SPC, pokušavao da distancira prosrpsku opoziciju od tih procesa ali su sada involvirani, sada Andrija Mandić kaže da su litije njihove. Vjerujem da su njihove veze čvršće i pouzdanije nego što se to vidi u javnosti i znam da oni imaju zajednički cilj”, naveo je Đukanović.

Za njega nema iznenađenja u tome što je mitropolit Amfilohije pozvao da padne Vlada ako se Zakon ne povuče.

“Ne iznenađuju me što oni priželjkuju da će se vidjeti kraj Đukanoviću, ili Markoviću kao Porošenku, ali moraju razumjeti da rok trajanja ne zavisi od personalnog rasporeda državnih organa. Ja sam siguran da će obnovljena Crna Gora trajati vječno, da će biti dobar i uzoran primjer za sve na Balkanu”, navodi predsjednik države.

“Amfilohije ne govori sa trona Svetog Petra”

Đukanović kaže da je pretenciozno i problematično predstavljanje mitropolita Amfilohija kad kaže da govori sa trona Svetog Petra Cetinjskog.

“Sveti Petar je predvodio Crnu Goru u teškim borbama za oslobođenje i naše dostojanstvo. Petar I je bio vladar, po mom uvjerenju i sa najdubljim tragom u crnogorskoj istoriji, koji je Crnogorce pozivao na mir, a ne na svađu, to je bio mitropolit koji je poštovao Crnu Goru i njenu nezavisnost i kojeg je narod birao i poštovao. Nasuprot tome, mi danas imamo mitropolita Amfilohija koji o Crnoj Gori ne govori sa poštovanjem, veoma često govori da je crnogorska nacija komunistička izmišljotina koju je po nalogu Komunističke partije formirao Milovan Đilas. Govori o Crnogorcima kao o komunističkom nakotu i kopiladima, o Crnogorskom jeziku govori kao o izmišljotoni koji ugrožava srpski nacionalni identitet. Zato tvrdim da je vrlo pretenciozno i suštinski vrlo netačno da nam se mitropolit Amfilohije oglašava sa trona Svetog Petra Cetinjskog. On je to što jeste, on je mitropolit MCP u sastavu SPC, kojeg postavlja srpski patrijarh i koji ima mogućnost da, kada god bi mitropolit Amfilohije uradio nešto što nije u duhu srpskih nacionalnih interesa i u duhu interesa SPC, ga ne samo smijeni, nego i raščini”, objasnio je Đukanović.

Predsjednik kaže da ne treba zaboraviti da se danas mogu čuti poklici “dolje Vlada”. No kako kaže, prividno je da je sve to skoncentrisano samo na premijera Markovića i na njega. Suštinski, kako navodi, postoji otpor prema suverenosti Crne Gore i prema crnogorskoj nezavisnosti. Upitan šta je sa članovima DPS-a koji idu na litije, kaže da to nije ništa novo.

Đukanović je jasan – apsolutna je sloboda za izražavanje vjerskih uvjerenja, ali se ne smije dozvoliti da prisustvo članova DPS-a poništi ono što je crnogorsko.

“DPS ne ograničava prava ljudi. Da li neko od onih koji su članovi, simpatizeri, birači učestvuju na tim litijama. Već sam rekao da DPS ne ograničava svojim simpatizerima u koju crkvu da idu. Mi poštujemo vjerska prava svojih članova i samo vodite računa o jednom – nemojte da budete zloupotrebljeni da poništavate ono što je vaše djelo, vi ste zajedno sa nama obnovili nezavisnost i suverenost”, rekao je Đukanović. 

Autokefalna crkva potrebna Crnoj Gori

Predsjednik kaže da nema nikakve dileme da je “istorijsko pravo savremene Crne Gore za obnovu autokefalnosti” utemeljeno. SPC je instrument u rukama ideologa velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori, kazao je Đukanović.

“Ovdje je riječ da prepoznajemo ovu opasnost po državu Crnu Goru zbog toga se SPC koristi kao instrument za rušenje naše države. Djelovanje SPC doživljavam kao minu u temeljima multietničkog društva”, naveo je Đukanović.

Srbi u Crnoj Gori imaju svoju srpsku crkvu, moramo stvoriti takvu mogućnost i za pravoslavne Crnogorce, naveo je Đukanović.

“Ja ne mislim da je uloga crkve bilo koje, da dijeli ljude, mislim da je uloga baš da okuplja ljude. A nažalost SPC u Crnoj Gori dijeli ljude i zato smo razmišljali da dođemo do nečega što će nam pomoći u misiji pomirenja i zato smo izašli sa idejom pomirenja unutar pravoslavnog bića Crne Gore”, poručio je Đukanović.

Istakao je da ne misli da je vrijeme za bilo kakvu represiju.

“Pokušavamo da sa razumnim pozivima animiramo učesnike. Zašto eparhije SPC u Crnoj Gori ne bi bile dio tog rješenja. Jedna od spekulacija i manipulacija koju plasira SPC je da mi otimamo imovinu da bismo je ustupili CPC. Nije uloga države da arbitrira između te dvije crkve, naša ideja je da pokušamo da stvorimo jednu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori koja bi okupila i Srbe i Crnogorce koji bi zaista pokušali da se ponašaju u duhu sa ustavnopravnim sistemom i sa onim što su kanoni same te crkve”, ističe Đukanović, podsjećajući na kanon iz 451. sa Vaseljenskog sabora koji kaže da kanoni crkve prate organizaciju države.

Poslanici DF-a spriječeni kao izgrednici

Na pitanje da li je odabran pravi momenat za donošenje zakona, Đukanović kaže da predstavnici prosrpke opozicije su jasno kazali da će da zapale parlament, opstruirali su raspravu, išli u Srbiju po blagoslov i kada je došlo do izjašnjavanja o Zakonu napravili su haos, pokušavali da se ponašaju kao izgrednici.

“Nije riječ o hapšenju članova opozicije, već o sprječavanju izgrednika. Ovi ljudi su spriječani da se ponašaju nasilnički, neodgovorno i da sprječavaju ljude da rade svoj posao u parlamentu”, pojasnio je Đukanović.

Komentarišući odnose Srbije i Crne Gore, predsjednik kaže da je iznenađen “intenzitetom povampirenja 90-tih”.

“Ni medijska scena ne mora da bude razlog za najveću zabrinutost, jer mediji u Srbiji, kao i država u regionu, zaista pate od manjka profesionalizma, pade od komercijalizacija i od poslušnosti prema donosiocima političkih odluka. Sve nas zajedno brine da su te aktivnosti, ne samo naišle na razumijevanje, nego su i podsticane sa visokih državnih adresa. To jeste za zabrinutost. Crna Gora je zrela i razvijena da može sebe štiti od takvih ataka, iako su ostale ozbiljne dionice institucionalnog razvoja pred nama. Ja sam neko ko nije pristao da uđe u ulogu neprijatelja Srbije koliko god su se sa raznih adresa trudili da me u to uvuku, iz jednog prostog i sebičnog razloga…Crnoj Gori kao susjednoj državi biće dobro ako je i Srbija stabilna”, istakao je Đukanović.

Osnovna poruka je, kako navodi, da to neće ugroziti Crnu Goru jer mi brinemo sami o sebi.

“Brine me to što vidim u Srbiji. Brine me sa najboljim pobudama. Hoće li Srbija izaći iz tog velikosrpskog nacionalizma to ostavljamo njima, mi štitimo svoj imunitet i ne dozvoljavamo da nas ugroze”, poručio je Đukanović.

Odluka Dodika paradna

Đukanović je komentarisao i to što je Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nije dao saglasnost na njegovu posjetu toj državi. Ocijenio je da je riječ o paradnoj odluci, koja ne tangira Crnu Goru.

“To govori o jednom ozbiljnom problemu u kojem se nalazi država Bosna i Hercegovina.To kod mene ne budi nikakav gnijev, samo produbljuje brigu. Trebalo bi vidjeti šta se može uraditi da BiH postane funkcionalnija. Mnogo je paradnih odluka kojima se pravi predstava za domaću javnost, ali se zaboravlja da te predstave koštaju”, naveo je Đukanović.

Komentarišući odnose sa predsjednikom Srbije, Đukanović kaže da nema tu ničeg ličnog.

“Odnosi među nama su civilizovani sa mnoštvom razlika, ali prema razlikama pokušavamo da se odnosimo na civilizovan način”, rekao je on.

Na pitanje šta je iz ove situacije detektovao kao glavnu slabost crnogorskog društva i vlasti, Đukanović navodi medijsku scenu, ali i nedovoljnu sinhronizovanost raznih djelova vlasti.

“Ja sam nedavno kazao da su se i oni mediji, mislim i na koncern “Vijesti” pokazali kao štampana Svetigora i pridružili su se hajci na Crnu Goru koja je vođena prethodnih godina. Druga slabost je nedovoljna posvećenost i nedovoljna sinhronizovanost raznih djelova vlasti. Upečatljivo mi je da Crnogorci vole da raspolažu svojom nezavisnošću, bez osjećaja dovoljne odgovornosti kako koristiti tu nezavisnost, a posebno unutar neupitno državnog interesa. Ta nezavisnost nije beskonačna. Ukoliko ste prihvatili da budete dio zakonodavne, izvršne sudske vlasti, posebno mislim na sudije, onda ste u obavezi da to prepoznajete i da se u skladu sa svojim ovlašćenjima dodatno angažujete. I to je slabost koju je pokazala ova situacija i na tome ćemo raditi pažljivo”, naveo je Đukanović.

CG nije zvala NATO u pomoć

Upitan da li je tačna ocjena Vučića da je Crna Gora zvala NATO u pomoć, Đukanović kaže kako vjeruje da je to jedna slobodnija Vučićeva interpretacija.

“To nije tačno. Crna Gora ima obavezu da razmjenjuje informacije. Ovo je zanimljiva informacija koja se ne tiče samo Crne Gore, već se tiče i Zapadnog Balkana. Mi smo tu informaciju kao odgovorna članica NATO-a razmijenili sa alijansom, ali nije bilo poziva, ni slučajno. Višak očekivanja od EU ni od NATO-a nijesam imao, ali bih volio da vidim, da ove informacije malo prodrmaju i briselsku administraciju i u drugim centrima, da se shvati da vrijeme na Balkanu definitivno ne stoji. Očekivao bih da Evropa shvati da je ovo vrijeme za odlučnu akciju i da ne prima zapadnobalkanske države bez prethodno ispunjenih uslova, ali da svako može da napreduje ako ispuni uslove”, poručio je Đukanović.

“DIJALOG IZBOR”

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita SPC Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, i da tu nema drugog izbora, jer država neće pristati na ucjene.

U intervujuu za RTCG, u emisiji “Teleskopija”, predsjednik je poručio i da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija, državu natjerati na kapitulaciju.

Kazao je i da u ovom momentu Crna Gora stabilna država, koju štite nadležne institucije.

Đukanović je poručio i da SPC time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država. 

“Na tu dilemu definitivno treba da odgovori politika, ali tu dilemu mora svaki građanin sebi postaviti, dakle ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietičke demokratije sa usvojenim evrospkim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj”, naveo je Đukanović u emisiji “Teleskopija”.

Upitan da prokomentariše to kako danas, nakon protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti izgleda Crna Gora, da li je građanska, evropska i sekularna ili je teokratska, Đukanović odgovara kako je jasno da je politička borba u svim balkanskim društvima živa.

“Sve se to svodi na dilemu da li će zapadnobalkanska društva konačno usvojiti evropski sistem vrijednosti, ili će nastaviti da zaostaju za Evropom i da permanentno provociraju stabilnost. U raspravama koje se ovih dana mogu čuti povodom Zakona, saopštio sam tezu da ovdje nije riječ o Zakonu, nije riječ o imovini, već je riječ o državi. Ponovno se otvara dilema za koju smo vjerovali da smo je obnovom nezavisnosti prevladali, da je jasno da se Crna Gora nezaustavljivo kreće putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti”, kazao je Đukanović.

Zakon je, kako kaže, identifikovaoo tri linije udara na te vrijednosti u Crnoj Gori.

“Prva linija je crkvena. SPC se opire registraciji u Crnoj Gori i obavezi da bude jedan od društvenih subjekata koji će biti dio pravnog sistema crnogorskog društva. SPC u Crnoj Gori ne želi da se registruje zbog tvrdnje da je ona stvarala Crnu Goru, da je starija od Crne Gore i da zato nema potrebe za njenom registracijom. Nepoznato je u istoriji ljudske civilizacije da je crkva stvarala državu, rekao bih da je obrnuto. SPC pokušava da napravi presedan. A stvari su posve drugačije. Crna Gora je bila priznata u vremenu Vojislavljevića”, naveo je Đukanović.

Crkva želi da nas vrati u srednji vijek

No, kako kaže, ne ulazeći u to ko je kome pomagao – država crkvi ili crkva državi, osvrnuo se samo na Crnu Goru obnovljenu na referendumu 2006. Ovu državu crkva ne da nije stvarala nego je sve uradila da Crne Gore ne bude, istakao je Đukanović.

“Crkva želi da nam pošalje poruku da se vraćamo u srednji vijek, da je Crna Gora teokratska država, da je crkva iznad Ustava i države. Druga linija je djelovanje prosrpske opozicije u Crnoj Gori. Da oni iz Srbije, ili prosrpski orjentisani neskriveno svojataju litije koje organizuje SPC. Jedan od lidera Andrija Mandić je rekao su to njihovi protesti. Njihova poruka je da nam treba Crna Gora u kojoj će se vlast uzimati sa ulice, njihova poruka je da nam ne treba demokratska Crna Gora”, rekao je predsjednik države.

Treća linija udara na demokratsku, multietničku i proevropsku Crnu Goru, kako kaže Đukanović, jesu ideolozi i akteri velikosrpskog državnog nacionalizma iz našeg okruženja, sa centralom u Srbiji, ali i ne samo tamo.

“Oni iskazuju stav da Crna Gora nije suverena, da Crna Gora nema pravo da donosi zakone iz svoje ustavne nadležnosti da su crnogorski Parlament i Vlada sa problematičnom legitimitetom. Negiraju suverenost Crne Gore koja je preuzela pravo da štiti svakog građanina Crne Gore uključujući i Srbe”, naveo je Đukanović.

Svi su podložni odgovornosti

Đukanović je kazao da bezbjednost i mir u Crnoj Gori nijesu ugroženi, iako živimo u uslovima pogoršane stabilnosti u Evropi i regionu. Kaže kako je mnogo onih koji sa raznih adresa pokušavaju da zloupotrijebe litije i ističe da svi moraju snositi odgovornost za ono što rade. Ističe da je Crna Gora suštinski demokratska.

“Svako mora znati da kada izvuče mač iz korica, treba da zna kako će ga u korice vratiti, a ne da prenosi odgovornost na drugog. Državni organi štite stabilnost i bezbjednost građana, a svako ko pokušava na naruši bezbjednost mora preuzeti odgovornost. Svi smo podložni krivično pravnoj odgovornosti”, poručio je Đukanović.

Crna Gora je pokazala da je suštinski demokratska država, da svaki građanin ima pravo, kako kaže Đukanović, da iskazuje svoje mišljenje pod uslovom da ne ugrožava prava drugih. Ta forma može biti i protest, rekao je Đukanović.

“Nedavno sam pročitao da je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović rekao da crkva nije vična upravljanju tim procesima, što je moglo ličiti na pokušaj socijalizacije onoga u šta se litije mogu izroditi. Nema podjele odgovornosti, svako mora snositi odgovornost za ono što radi. Ostvarivanje prava mora proteći u okvirima onoga što je ustavnopravni sistem, u protivnom mora se preuzeti odgovornost” jasan je Đukanović.

Komentarišući raspoređivanje specijalnih policijskih snaga na sjeveru Crne Gore, Đukanović navodi kako policija nije samo policija Podgorice, ili Berana, nego je crnogorska.

“Tačno je da je dio policijskog sastava raspoređen u određenim centrima širom Crne Gore. Postoje ljudi u policiji koji su zaduženi da obezbijede mir i slobodu za svakog građanina i oni to rade”, poručio je predsjednik.

Ideolozi na Balkanu nikad ne miruju

Na pitanje da li postoje ljudi koji sanjaju “saoizaciju” Crne Gore po uzoru na 90-te, Đukanović kaže da je jasno da postoje.

“Prerano smo se ponadali da je ideologija velikodržavnog nacionalizma na Balkanu sahranjena u porazima 90-tih. Jeste ona sahranjena, ali ideolozi na Balkanu nikada ne miruju. Nema sumnje da su te grupe povezane sa nekim centrima moći van Crne Gore. Postoje ti centri koji ne vjeruju da je multietničnost na Balkanu moguća”, kazao je on.

Crna Gora je, kako je poručio, bila ta koja je demantovala tu skepsu 90-tih.

“Nažalost, sada pokušava se sugerisati Balkanu da je tu nemoguć suživot ljudi i da je potrebno da se stvore velika Srbija, velika Albanija ili velika Hrvatska”, naveo je on.

Đukanović podsjeća na mnoga iskustva iz prošlosti koja upozoravaju da nije moguća ni velika Srbija, ni velika Albanija, niti velika Hrvatska, moguća je samo velika tragedija.

“Nadali smo se da smo tu lekciju naučili 90-tih. Ideolozi velikodržavnog nacionalizma ne miruju, oni to stalno nude kao prividnu alternativu, čekajući pogodan momenat. U ovom momentu to je sada Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ideolozi bivaju svjesni da je Kosovo izgubljeno i da je potreban supstitut i Republika Srpska ga ne zadovoljava, a jedini pravi supstitut je Crna Gora”, rekao je Đukanović. 

To se, kako navodi, ne razlikuje od 90-tih, kada je Radovan Karadžić zapomagao kod Slobodana Miloševića da riješi pitanje Srba u Bosni.

“A danas Andrija Mandić zapomaže Aleksandru Vučiću da on obezbijedi prava Srba u  Gori. Ne možete vi i nemate pravo da brinete o pravima i slobodama onih koji se izjašnjavaju kao Srbi. Državni organi Crne Gore jedini su pozvani da štite i afirmišu prava svih građana koji ovdje žive, uključujući i one srpske nacionalnosti”, kazao je Đukanović.

“Ne treba niko da raspiruje strasti”

Upitan hoće li Crnogorci, njih 45 odsto koliko ih se deklarisalo 2011. na popisu, sjedjeti skrštenih ruku i dozvoliti da SPC na protestima negira njihov identitet i državu, Đukanović kaže da neće pozivati Crnogorce da izađu na ulice. Osvrćući se na to da su na društvenim mrežama sve češći apeli građana crnogorske nacionalnosti da izađu na ulice i usprotive se tome, Đukanović kaže da je to opasna zona.

“Ne mislim da su potrebna okupljanja na drugoj strani. Smatram da treba poći od toga da smo voljom građana obnovili instituciju i da država kroz svoje institucije treba da brani građane. Ne treba državni organi da pozivaju građane na okupljanje i da pozivaju na raspirivanje strasti”, poručio je Đukanović.

Povodom tvrdnji o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, Đukanović kaže da teško možemo govoriti o ugroženosti onog naroda čija zastupljenost raste u nekoj državi i dodaje da su zapravo Crnogorci u Srbiji mnogo ugroženiji.

Đukanović je komentarisao i crtanje trobojki i saopštio je da se očigledno suočavamo sa perfidno medijsko političkom propagandom koja pokušava Crnoj Gori servirati, kako kaže, infatilne podlosti, a jedna od tih je zašto se buniti protiv toga kad je to zastava Kralja Nikole.

“To pokušavaju oni koji su opoganili i trgove i hramove, time što su pozivali na proslavu velike narodne skupštine koja je poništila Crnu Goru. Moraju svi shvatiti da se na taj način ne može razgovarati sa Crnom Gorom. Moraju razumjeti da je ovo nova Crna Gora koja ne dozvoljava nikome da je obmanjuje, niti da nam bilo šta podmeće. Dovoljno smo i politički svjesni da nećemo nasjesti na takve manipulacije”, rekao je on.

SPC i prosrpska opozicija u vidljivom sadejstvu

Đukanović kaže kako nema dileme da su događaji, u organizaciji SPC, poprimili politički karakter. Podsjetio je da su prosrpski opozicionari išli kod Irineja i bili zadovoljni što im je dao blagoslov da, kako je naveo, “pale Skupštinu”. Ističe da je bilo vidljivog sadejstva između SPC i prosrpske opozicije i prije i na dan usvajanja Zakona.

“Nakon novih incidenata, provokacija i pritisaka na organe Crne Gore, opet je mitropolit Amfilohije, sa drugim odgovornijim ljudima u SPC, pokušavao da distancira prosrpsku opoziciju od tih procesa ali su sada involvirani, sada Andrija Mandić kaže da su litije njihove. Vjerujem da su njihove veze čvršće i pouzdanije nego što se to vidi u javnosti i znam da oni imaju zajednički cilj”, naveo je Đukanović.

Za njega nema iznenađenja u tome što je mitropolit Amfilohije pozvao da padne Vlada ako se Zakon ne povuče.

“Ne iznenađuju me što oni priželjkuju da će se vidjeti kraj Đukanoviću, ili Markoviću kao Porošenku, ali moraju razumjeti da rok trajanja ne zavisi od personalnog rasporeda državnih organa. Ja sam siguran da će obnovljena Crna Gora trajati vječno, da će biti dobar i uzoran primjer za sve na Balkanu”, navodi predsjednik države.

“Amfilohije ne govori sa trona Svetog Petra”

Đukanović kaže da je pretenciozno i problematično predstavljanje mitropolita Amfilohija kad kaže da govori sa trona Svetog Petra Cetinjskog.

“Sveti Petar je predvodio Crnu Goru u teškim borbama za oslobođenje i naše dostojanstvo. Petar I je bio vladar, po mom uvjerenju i sa najdubljim tragom u crnogorskoj istoriji, koji je Crnogorce pozivao na mir, a ne na svađu, to je bio mitropolit koji je poštovao Crnu Goru i njenu nezavisnost i kojeg je narod birao i poštovao. Nasuprot tome, mi danas imamo mitropolita Amfilohija koji o Crnoj Gori ne govori sa poštovanjem, veoma često govori da je crnogorska nacija komunistička izmišljotina koju je po nalogu Komunističke partije formirao Milovan Đilas. Govori o Crnogorcima kao o komunističkom nakotu i kopiladima, o Crnogorskom jeziku govori kao o izmišljotoni koji ugrožava srpski nacionalni identitet. Zato tvrdim da je vrlo pretenciozno i suštinski vrlo netačno da nam se mitropolit Amfilohije oglašava sa trona Svetog Petra Cetinjskog. On je to što jeste, on je mitropolit MCP u sastavu SPC, kojeg postavlja srpski patrijarh i koji ima mogućnost da, kada god bi mitropolit Amfilohije uradio nešto što nije u duhu srpskih nacionalnih interesa i u duhu interesa SPC, ga ne samo smijeni, nego i raščini”, objasnio je Đukanović.

Predsjednik kaže da ne treba zaboraviti da se danas mogu čuti poklici “dolje Vlada”. No kako kaže, prividno je da je sve to skoncentrisano samo na premijera Markovića i na njega. Suštinski, kako navodi, postoji otpor prema suverenosti Crne Gore i prema crnogorskoj nezavisnosti. Upitan šta je sa članovima DPS-a koji idu na litije, kaže da to nije ništa novo.

Đukanović je jasan – apsolutna je sloboda za izražavanje vjerskih uvjerenja, ali se ne smije dozvoliti da prisustvo članova DPS-a poništi ono što je crnogorsko.

“DPS ne ograničava prava ljudi. Da li neko od onih koji su članovi, simpatizeri, birači učestvuju na tim litijama. Već sam rekao da DPS ne ograničava svojim simpatizerima u koju crkvu da idu. Mi poštujemo vjerska prava svojih članova i samo vodite računa o jednom – nemojte da budete zloupotrebljeni da poništavate ono što je vaše djelo, vi ste zajedno sa nama obnovili nezavisnost i suverenost”, rekao je Đukanović. 

Autokefalna crkva potrebna Crnoj Gori

Predsjednik kaže da nema nikakve dileme da je “istorijsko pravo savremene Crne Gore za obnovu autokefalnosti” utemeljeno. SPC je instrument u rukama ideologa velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori, kazao je Đukanović.

“Ovdje je riječ da prepoznajemo ovu opasnost po državu Crnu Goru zbog toga se SPC koristi kao instrument za rušenje naše države. Djelovanje SPC doživljavam kao minu u temeljima multietničkog društva”, naveo je Đukanović.

Srbi u Crnoj Gori imaju svoju srpsku crkvu, moramo stvoriti takvu mogućnost i za pravoslavne Crnogorce, naveo je Đukanović.

“Ja ne mislim da je uloga crkve bilo koje, da dijeli ljude, mislim da je uloga baš da okuplja ljude. A nažalost SPC u Crnoj Gori dijeli ljude i zato smo razmišljali da dođemo do nečega što će nam pomoći u misiji pomirenja i zato smo izašli sa idejom pomirenja unutar pravoslavnog bića Crne Gore”, poručio je Đukanović.

Istakao je da ne misli da je vrijeme za bilo kakvu represiju.

“Pokušavamo da sa razumnim pozivima animiramo učesnike. Zašto eparhije SPC u Crnoj Gori ne bi bile dio tog rješenja. Jedna od spekulacija i manipulacija koju plasira SPC je da mi otimamo imovinu da bismo je ustupili CPC. Nije uloga države da arbitrira između te dvije crkve, naša ideja je da pokušamo da stvorimo jednu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori koja bi okupila i Srbe i Crnogorce koji bi zaista pokušali da se ponašaju u duhu sa ustavnopravnim sistemom i sa onim što su kanoni same te crkve”, ističe Đukanović, podsjećajući na kanon iz 451. sa Vaseljenskog sabora koji kaže da kanoni crkve prate organizaciju države.

Poslanici DF-a spriječeni kao izgrednici

Na pitanje da li je odabran pravi momenat za donošenje zakona, Đukanović kaže da predstavnici prosrpke opozicije su jasno kazali da će da zapale parlament, opstruirali su raspravu, išli u Srbiju po blagoslov i kada je došlo do izjašnjavanja o Zakonu napravili su haos, pokušavali da se ponašaju kao izgrednici.

“Nije riječ o hapšenju članova opozicije, već o sprječavanju izgrednika. Ovi ljudi su spriječani da se ponašaju nasilnički, neodgovorno i da sprječavaju ljude da rade svoj posao u parlamentu”, pojasnio je Đukanović.

Komentarišući odnose Srbije i Crne Gore, predsjednik kaže da je iznenađen “intenzitetom povampirenja 90-tih”.

“Ni medijska scena ne mora da bude razlog za najveću zabrinutost, jer mediji u Srbiji, kao i država u regionu, zaista pate od manjka profesionalizma, pade od komercijalizacija i od poslušnosti prema donosiocima političkih odluka. Sve nas zajedno brine da su te aktivnosti, ne samo naišle na razumijevanje, nego su i podsticane sa visokih državnih adresa. To jeste za zabrinutost. Crna Gora je zrela i razvijena da može sebe štiti od takvih ataka, iako su ostale ozbiljne dionice institucionalnog razvoja pred nama. Ja sam neko ko nije pristao da uđe u ulogu neprijatelja Srbije koliko god su se sa raznih adresa trudili da me u to uvuku, iz jednog prostog i sebičnog razloga…Crnoj Gori kao susjednoj državi biće dobro ako je i Srbija stabilna”, istakao je Đukanović.

Osnovna poruka je, kako navodi, da to neće ugroziti Crnu Goru jer mi brinemo sami o sebi.

“Brine me to što vidim u Srbiji. Brine me sa najboljim pobudama. Hoće li Srbija izaći iz tog velikosrpskog nacionalizma to ostavljamo njima, mi štitimo svoj imunitet i ne dozvoljavamo da nas ugroze”, poručio je Đukanović.

Odluka Dodika paradna

Đukanović je komentarisao i to što je Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nije dao saglasnost na njegovu posjetu toj državi. Ocijenio je da je riječ o paradnoj odluci, koja ne tangira Crnu Goru.

“To govori o jednom ozbiljnom problemu u kojem se nalazi država Bosna i Hercegovina.To kod mene ne budi nikakav gnijev, samo produbljuje brigu. Trebalo bi vidjeti šta se može uraditi da BiH postane funkcionalnija. Mnogo je paradnih odluka kojima se pravi predstava za domaću javnost, ali se zaboravlja da te predstave koštaju”, naveo je Đukanović.

Komentarišući odnose sa predsjednikom Srbije, Đukanović kaže da nema tu ničeg ličnog.

“Odnosi među nama su civilizovani sa mnoštvom razlika, ali prema razlikama pokušavamo da se odnosimo na civilizovan način”, rekao je on.

Na pitanje šta je iz ove situacije detektovao kao glavnu slabost crnogorskog društva i vlasti, Đukanović navodi medijsku scenu, ali i nedovoljnu sinhronizovanost raznih djelova vlasti.

“Ja sam nedavno kazao da su se i oni mediji, mislim i na koncern “Vijesti” pokazali kao štampana Svetigora i pridružili su se hajci na Crnu Goru koja je vođena prethodnih godina. Druga slabost je nedovoljna posvećenost i nedovoljna sinhronizovanost raznih djelova vlasti. Upečatljivo mi je da Crnogorci vole da raspolažu svojom nezavisnošću, bez osjećaja dovoljne odgovornosti kako koristiti tu nezavisnost, a posebno unutar neupitno državnog interesa. Ta nezavisnost nije beskonačna. Ukoliko ste prihvatili da budete dio zakonodavne, izvršne sudske vlasti, posebno mislim na sudije, onda ste u obavezi da to prepoznajete i da se u skladu sa svojim ovlašćenjima dodatno angažujete. I to je slabost koju je pokazala ova situacija i na tome ćemo raditi pažljivo”, naveo je Đukanović.

CG nije zvala NATO u pomoć

Upitan da li je tačna ocjena Vučića da je Crna Gora zvala NATO u pomoć, Đukanović kaže kako vjeruje da je to jedna slobodnija Vučićeva interpretacija.

“To nije tačno. Crna Gora ima obavezu da razmjenjuje informacije. Ovo je zanimljiva informacija koja se ne tiče samo Crne Gore, već se tiče i Zapadnog Balkana. Mi smo tu informaciju kao odgovorna članica NATO-a razmijenili sa alijansom, ali nije bilo poziva, ni slučajno. Višak očekivanja od EU ni od NATO-a nijesam imao, ali bih volio da vidim, da ove informacije malo prodrmaju i briselsku administraciju i u drugim centrima, da se shvati da vrijeme na Balkanu definitivno ne stoji. Očekivao bih da Evropa shvati da je ovo vrijeme za odlučnu akciju i da ne prima zapadnobalkanske države bez prethodno ispunjenih uslova, ali da svako može da napreduje ako ispuni uslove”, poručio je Đukanović.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1850. vladika Petar II Petrović Njegoš uputio je protest Pavlu Rešetaru, okružnom komesaru u Kotoru, zbog zabrane koju su austrijske vlasti stavile na transport pošiljke topovskih zrna iz Trsta ka Crnoj Gori. Njegoš je istovremeno zamolio da mu Austrija ubuduće omogući nesmetano dopremanje potrepština za Crnu Goru.

1910 – Narodno pozorište Cetinjskog radničkog društva preraslo je u profesionalno Knjaževsko crnogorsko narodno pozorište. Ansambl knjaževskog pozorišta činili su, uglavnom, zanatlije, radnici, trgovci, koji su, 16. maja iste godine, kada je pozorište i zvanično počelo da djeluje kao državno, izveli «Balkansku caricu» knjaza Nikole. Prvi upravnik pozorišta bio je Jovan Hajduković.

1983 – U Lionu je, poslije izručenja iz Bolivije, uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj u Drugom svjetskom ratu. Barbi, nazvan Dželatom iz Liona, skrivao se u Boliviji 32 godine.

1994 – Tokom Bosanskog rata, na sarajevskoj tržnici Markale u centru grada, od granate je poginulo 68, a ranjeno 200 ljudi. Čelnici NATO-a dali su ultimatum bosanskim Srbima, pod prijetnjom bombardovanja njihovih položaja, da u roku od 10 dana povuku teško naoružanje na 20 kilometara od centra Sarajeva, a od Armije Bosne i Hercegovine zatraženo je da se teško naoružanje u gradu stavi pod kontrolu mirovnih snaga.

1997 – Tri najveće švajcarske banke osnovale su, pod snažnim međunarodnim pritiskom, fond od 100 miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta. Pritisak je uslijedio nakon otkrića da su švajcarske banke sarađivale s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu u skrivanju novca i dragocjenosti zatočenih i ubijenih Jevreja.

2004 – Umro je Džon Henč, dugogodišnji crtač u studiju Volta Diznija i zvanični portretist Mikija Mausa. Henč je dobitnik Oskara za specijalne efekte u filmu “20.000 milja pod morem”, snimljenom 1955.

2005 – Državljani Crne Gore s prebivalištem u Srbiji osnovali su u Beogradu Pokret za zajedničku evropsku državu Srbija i Crna Gora, zahtijevajući da im se na referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore omogući pravo glasa. Za predsjednika Savjeta Pokreta izabran je akademik Ljubomir Tadić, a za potpredsjednika pjesnik Matija Bećković.

2009 – Evropski parlament usvojio je rezoluciju o Kosovu i pozvao članice EU koje nijesu priznale tu bivšu srpsku pokrajinu da to učine. U rezoluciji su definisane obaveze EU prema Kosovu u cilju njegovog razvoja i obećanje o članstvu u Evropskoj uniji.

2011 – Britanski premijer Dejvid Kameron ocijenio je na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti da politika multikulturalizma u njegovoj zemlji nije uspjela i napomenuo da je potrebna bolja integracija mladih muslimana u britansko društvo radi borbe protiv ekstremizma na domaćem terenu.

2012 – U londonskom „Central holu“, srpski teniser  crnogorskog porijekla Novak Đoković proglašen je sportistom godine. Sportski Oskar, nagrada namijenjena najboljem sportisti svijeta uslijedila je nakon niza Đokovićevih pobjeda i osvojenih titula na Australijan openu, Vimbldonu i US openu, kao i na pet Mastersa serije 1000.

2013 – Na Cetinju je obilježena 145-godišnjica Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“, koja je svojom prosvjetiteljskom ulogom, radom i bogatim knjižnim fondom jedna od najznačajnijih biblioteka ne samo u crnogorskoj prijestonici, već i u cijeloj Crnoj Gori.

2014 – U Tuzli su održani protesti nezadovoljnih radnika i građana protiv zatvaranja fabrika u tom gradu. Tokom protesta povrijeđene su 23 osobe, među kojima 17 policajaca, dok je 27 demonstranata uhapšeno. Predsjednik sindikata radnika tuzlanske fabrike „Polihem“ Sakib Kapić kazao je da je to „početak bosanskog proljeća“, te da iza protesta ne stoji ni jedna politička stranka, već narod. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1596 – Japanski šogun Hidejoši, zabranio je hrišćanstvo u Japanu i naredio da se pogubi 26 osoba koje su prešle u katoličku vjeru. To su bili prvi katolički «mučenici» Japanci.

1915 – Crnogorski mitropolit Mitrofan Ban dobio je diplomu počasnog člana Duhovne petrogradske akademije.

1987 – U Crnogorskom narodnom pozorištu premijerno je izvedena predstava «Anera», tekst Iva Brešana, u režiji Nikole Vavića. Uloge su tumačili: Čedo Vukanović, Grozdana Lengold, Ljubica Šarkić, Dragan Račić, Ljubica Barać i drugi.

1997 – U akcijama beogradske policije protiv mirnih protesta građana zbog falsifikovanja izbornih rezultata, između drugog i petog februara, uhapšeno je oko stotinu, a povrijeđeno više od 300 demonstranata.

2006 – U Cirihu je završeno sedmo Evropsko prvenstvo za rukometaše. Pobijedivši špansku reprezentaciju  31:23, Francuska je postala prvak Evrope.

2007– Na sastanku delegacije Evropske unije i ruskih predstavnika u Moskvi, zaključeno je da rješenje statusa Kosova zavisi od Beograda i Prištine.

2014 – Ujedinjene nacije optužile su Vatikan da sistematski okreće glavu od decenija seksualnog zlostavljanja djece od strane svještenika i zahtijevale da odmah preda osumnjičene prestupnike nadležnim državnim organima. Vatikan je izvještaj okarakterisao kao „iskrivljen“ i „nepošten“. U oštrom i direktnom izvještaju Komiteta Ujedinjenih nacija za pravo djeteta navedeno je da „Sveta stolica mora da preda arhivu dokaza o zlostavljanju desetina djece i da preduzme mjere kako bi spriječila skandale“. Uz opasku da Komitet ne služi dobro Ujedinjenim nacijama, nadbiskup Silvano Tomazi, šef vatikanske delegacije u organizacijama UN u Ženevi, kazao je da su nevladine organizacije koje propagiraju gej brakove vjerovatno uticale na Komitet da pojača, kako se navodi, „ideološku liniju“ u izvještaju.

2014 – Makedonski parlament izglasao je izmjene Krivičnog zakona kojim se znatno pooštravaju zatvorske kazne za pedofile i uvodi hemijska kastracija. 

TRANSFORMACIJA

Aviokompanija Etihad Ervejs iz Abu Dabija koja je dugo u teškoćama saopštila je danas da će prodati 38 aviona jednoj investicionoj firmi i kompaniji za lizing u transakciji vrijednoj milijardu dolara.

To je najnovija mjera štednje nacionalne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Etihad je saopštio da će prodati 22 Erbasa A330 i 16 Boinga 777-300 prema ugovoru sa investicionom firmom KKR i lizing kompanijom Altavair AirFinance.

KKR je saopštio da će avioni Boing 777-300, pošto ih kompanija kupi, biti ponovo dati Etihadu na lizing početkom 2020. godine, dok će letjelice Erbas A330 ići međunarodnim klijentima.

Etihad je naveo da je ovaj potez u skladu sa trećom godinom njegovog programa transformacije.

“Dogovor nudi fleksibilnost i istovremeno osigurava da ostajemo pri našim ciljevima održivosti i zadržimo flotu aviona koji su najefikasniji po pitanju goriva i tehnološki najnapredniji”, navela je kompanija u saopštenju.

Od 2016. godine Etihad je izgubio ukupno 4,75 milijardi dolara pošto je njegova strategija agresivne kupovine udjela u aviokompanijama od Evrope do Australije u takmičenju sa kompanijama Emirejts i Katar Ervejsa, izložilo firmu velikim gubicima.

  • Milatović: Nastavak izgradnje autoputa jedan je od najvažnijih razvojnih prioriteta Crne Gore
    on 26/06/2026 at 20:44

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je nastavak izgradnje autoputa među ključnim razvojnim prioritetima države, ističući da će bolje povezivanje Crne Gore sa regionom i zemljama Centralne Evrope doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju, jačanju ekonomije i otvaranju novih prilika za građane i privredu.

  • Živković: Permanentni haos u državi zbog djelovanja parlamentarne većine
    on 26/06/2026 at 19:36

    DPS nije opozicija državi, kaže za RTV Nikšić predsjednik partije Danijel Živković. Napominje da nije suština samo kritikovati nekoga, ali da zbog djelovanja opozicije danas imamo permanentni haos u Crnoj Gori.

  • Mandić: Kurtijeve odluke neće pokvariti odnose Srba i Albanaca u Crnoj Gori
    on 26/06/2026 at 18:33

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da zabrana ulaska na Kosovo i Metohiju za predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i predsjednicu Skupštine opštine Berane Vidu Ivanović neće narušiti odnose srpskih i albanskih političkih predstavnika u Crnoj Gori. Poručio je da odgovor ne treba da budu recipročne mjere, već dijalog i očuvanje regionalne stabilnosti.

  • Usvojeni novi antikorupcijski propisi: Zaštita zviždača i jači mehanizmi kontrole
    on 26/06/2026 at 18:13

    Vlada Crne Gore utvrdila je predloge zakona o zaštiti zviždača i izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, kojima se, kako je saopšteno, unapređuju mehanizmi prijavljivanja nepravilnosti, jača institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i usklađuje domaće zakonodavstvo sa standardima Evropske unije. Novi propisi dio su obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 23.

  • Ibrahimović učestvuje na Dubrovnik forumu 2026
    on 26/06/2026 at 17:40

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće danas i sjutra na Dubrovnik forumu na poziv hrvatskog ministra za vanjske i evropske poslove Gordana Grlića Radmana.

  • Vlada izvršila 20 kadrovskih promjena
    on 26/06/2026 at 15:40

    Na 132. sjednici Vlade Crne Gore, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojeno je 20 odluka koje se odnose na kadrovska pitanja. Promjene obuhvataju razrješenja, imenovanja i određivanja vršilaca dužnosti u državnoj upravi, zdravstvenim ustanovama, obrazovanju, sajber bezbjednosti i drugim institucijama.

  • Ivanović: Diplomatija ostaje nezamjenjiv instrument očuvanja mira
    on 26/06/2026 at 14:31

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović održao je završno predavanje na 19. međunarodnoj Ljetnjoj školi za mlade diplomate „Gavro Vuković“, koja je od 21. do 26. juna okupila mlade diplomate iz četrdeset osam država svijeta. Obraćajući se učesnicima, potpredsjednik Vlade je istakao da je Ljetnja škola „Gavro Vuković“ tokom gotovo dvije decenije izrasla u jednu od najznačajnijih platformi za stručno usavršavanje mladih diplomata, potvrđujući ugled Crne Gore kao države posvećene dijalogu, multilateralizmu i evropskim vrijednostima.

  • Franeta: Evropski savez brani neodbranjivo
    on 26/06/2026 at 13:27

    Odbornik Demokrata u Skupštini opštine Budva Željko Franeta optužio je Evropski savez da pokušava da, kako je naveo, „odbrani neodbranjivo“, tvrdeći da opozicija od ministra odbrane Dragana Krapovića traži odgovornost zbog odgovora na optužbe koje mjesecima iznosi poslanik Nikola Zirojević.

  • Perić i Mujović: Dogovor o daljem funkcionisanju postignut, politička nesaglasja ostaju
    on 26/06/2026 at 12:09

    Nakon sastanka na kojem su razgovarali o daljem funkcionisanju Skupštine Glavnog grada, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i predsjednik Skupštine GG Srđan Perić kazali su da su postigli dogovor da sva dalja komunikacija bude javna i transparentna na dobrobit građana. Iako je sastanak prošao u korektnoj atmosferi, Mujović i Perić su kazali da niko nije promijenio politički stav, te da nesaglasja ostaju. Mujović je naveo da očekuje da Periću "stigne račun" za podršku DPS-a i DNP-a, dok je lider Pokerta Preokret odgovorio da nije saglasan sa tim stavom.

  • Mandić će prirediti svečani koktel povodom 20 godina od prijema Crne Gore u članstvo UN
    on 26/06/2026 at 11:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić prirediće svečani koktel povodom značajnog jubileja – 20 godina od prijema Crne Gore u članstvo Ujedinjenih nacija (UN).

  • Stižu nova poreska pravila: Jača kontrola akciza, PDV-a i poreskih prevara
    on 26/06/2026 at 18:40

    Vlada je na današnjoj sjednici u cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, utvrdila predloge seta poreskih zakona.

  • Đeljošaj: Predložen Zakon o robnim rezervama, Uprava će se formirati do kraja godine
    on 26/06/2026 at 14:11

    Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je istakao da je Vlada danas utvrdila Predlog zakona o robnim rezervama čime će država moći da brzo reaguje u slučaju nepredviđenih velikih poremećaja i nestabilnosti na tržištu.

  • Dukaj: Javna uprava mora biti servis građana, a ne administrativna prepreka
    on 26/06/2026 at 13:03

    Ministar javne uprave Maraš Dukaj poručio je da Crna Gora mora graditi javnu upravu koja će biti bliža građanima, efikasnija i otvorenija za njihove inicijative, ističući da su reforma lokalne samouprave, digitalizacija i profesionalizacija administracije ključni prioriteti resora kojim rukovodi.

  • Vukićević: Ponosna sam što sam učestvovala u pokretanju izgradnje druge dionice auto-puta
    on 26/06/2026 at 12:30

    Crna Gora danas započinje izgradnju druge dionice auto-puta, najvažnijeg infrastrukturnog projekta u oblasti saobraćajne infrastrukture, napisala je na svom Fejsbuk profilu potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, bivša ministarka saobraćaja.

  • EU projekti za održivu plavu ekonomiju Crne Gore
    on 26/06/2026 at 11:56

    U Crnoj Gori se trenutno realizuje veliki broj projekata koji doprinose razvoju plave ekonomije, pri čemu je potrebno otvoriti prostor za nove inicijative koje će doprinijeti održivom razvoju Jadrana i konkurentnosti crnogorske privrede, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

  • Ljiljanić: Kineski konzorcijum ispunio uslove, počinju pripremni radovi
    on 26/06/2026 at 11:26

    Glavni radovi na trasi auto-puta Mateševo-Andrijevica očekuju se sredinom 2027. godine, kazao je gostujući u Jutarnjem programu TVCG Milan Lliljanić, izvršni direktor Monteputa.

  • Vlada usvojila Predlog zakona o socijalnoj ekonomiji
    on 26/06/2026 at 11:04

    Vlada Crne Gore je na sjednici 25. juna usvojila Predlog zakona o socijalnoj ekonomiji, koji predstavlja prvi sistemski pravni okvir za razvoj socijalne ekonomije u Crnoj Gori. kako je saopšteno iz Vlade Predlog zakona predviđa uspostavljanje Registra subjekata socijalne ekonomije, formiranje Savjeta za socijalnu ekonomiju, kao i mehanizme koji će doprinijeti većoj transparentnosti, odgovornosti i efikasnijoj koordinaciji javnih politika u ovoj oblasti.

  • Hljeb skuplji pet centi?
    on 26/06/2026 at 08:46

    Osnovna vrsta bijelog hljeba od 500 grama poskupiće pet centi sredinom jula, odnosno maloprodajna cijena biće povećana sa 85 na 90 centi, saznaju Vijesti u pekarskoj i trgovačkoj djelatnosti.

  • Cijena potrošnih dobara i usluga na 66 odsto prosjeka EU
    on 25/06/2026 at 18:24

    Nivo cijena potrošnih dobara i usluga u Crnoj Gori tokom prošle godine dostigao je 66 odsto prosjeka Evropske unije (EU), pokazali su novi podaci Eurostata.

  • Milović: Evropske cijene, a balkanski standard
    on 25/06/2026 at 12:30

    Generalni sekretar i poslanik DPS-a Nikola Milović ističe da najnoviji podaci EUROSTAT-a pokazuju ono što građani Crne Gore odavno osjećaju na svojoj koži, da mnoge osnovne potrebe plaćaju gotovo isto kao građani razvijenijih evropskih država, a da je standard balkanski i da primanja ne mogu pratiti rast troškova života.