KINA

Sveopšta panika zbog koronavirusa pomogla je jednoj ženi iz Kine da izbjegne silovanje.

Žrtva je napadaču, koji je upao u njenu kuću i pokušao da je siluje, rekla da je iz Vuhana i da ima koronavirus, nakon čega je on pobjegao, ali ne prije nego što joj je uzeo oko 400 eura.

Kineskinja, koju je policija imenovala samo kao Ji, pretvarala se tokom napada da kašlje i uzvikivala da se upravo vratila iz Vuhana i da je u karantinu jer ima koronavirus, prenosi londonski Dejli mejl.

Osumnjičeni, koga je policija označila samo kao 25-godišnjeg Sijaoa, provalio je u spavaću sobu žrtve prošlog petka u gradu Jingšan, nedaleko od Vuhana, epicentra epidemije koronavirusa.

Ji je pokušala da odgurne napadača koji je namjeravao da joj stegne vrat i rukom prekrije usta, a nakon toga počela da se pretvara da kašlje i da uzvikuje: “Upravo sam se vratila iz Vuhana. Imam koronavirus. U karantinu sam”.

Nakon što je Sijao pobjegao, Ji je odmah pozvala policiju, koja je krenula u potjeru.

Policajci su rekli da je pretraga grada bila teška jer su svi stanovnici nosili maske.

Policja je navela da je Sijao te večeri napustio porodicu i nije imao novca, pa je zato riješio da izvede pljačku.

PLAN GRČKE VLADE

Grčka planira da postavi plutajuću ogradu na Egejskom moru kako bi spriječila dolazak sve većeg broja migranata koji s obližnjih turskih obala stižu na njena ostrva.

Dok se Grčka bori s naizgled beskrajnim prilivom migranata iz susjedne Turske, kao odgovor na problem konzervativna vlada najavljuje postavljanje plutajuće mrežaste ograde za sprečavanje krijumčarskih brodica što je, pišu svjetski mediji, naišlo na široku kritiku oganizacija za zaštitu prava, kao i grčke opozicije koja ovu ideju naziva “uvredom za čovječanstvo”.

Ministarstvo odbrane Grčke pozvalo je privatne izvođače da pošalju ponude u roku od tri mjeseca za nabavku plutajuće barijere dužine 2,7 kilometara, koja bi se dizala 50 centimetara iznad vode. Vladin opis kaže da “plutajući sistem barijera” treba biti izgrađen “s nevojnim specifikacijama” i “specifičnim oznakama za obavljanje misije (pomorskih agencija) upravljanja izbjegličkom krizom”.

Grčka vlada desnog centra, koja je na vlasti posljednjih šest mjeseci, obećala je da će oštrije riješiti migrantsku krizu i planira da uspostaviti prihvatne objekte za migrante kojima je odbijen azil i ubrza deportacije natrag u Tursku, ukazuje Vašington post.

Na osnovu sporazuma o migracijiama između Evropske unije i Turske iz 2016. godine, turskoj vladi obećano je do šest milijardi eura kako bi se zaustavilo masovno kretanje migranata u Evropu. No, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, prošle godine je na grčka osrtva stiglo gotovo 60.000 migranata i izbjeglica što je, ističe Vašington post, gotovo dvostruko više od broja dolazaka u 2018. godini.

Veće opasnosti za tražioce azila

Grupe za zaštitu prava osudile su plan grčke vlade, upozoravajući kako će se time povećati opasnosti s kojima se susreću tražoci azila koji su zaštićeni zakonom Evropske unije, piše Njujork tajms.

Direktor istraživanja za Evropu organizacije Amnesti internešenal, Masimo Morati osudio je predlog kao “alarmantnu eskalaciju u stalnim naporima grčke vlade da se azilantima i izbjeglicama što više oteža dolazak na njene obale” i da bi to moglo dovesti do veće opasnosti “za one koji očajnički traže sigurnost”.

Grčka je više puta apelovala na veću podršku evropskog bloka u borbi s migracijskim tokovima, rekavši da se sama ne može nositi s teretom i optužujući Tursku da iskorištava izbjegličku krizu kako bi dobila pomoć od EU. List ocjenjuje da su rastuće napetosti između Grčke i Turske zbog energetskih resursa na Istočnom Sredozemlju i oživljeni sporovi oko suvereniteta u Egeju dodatno potkopali saradnju dva tradicionalna neprijatelja na suzbijanju trgovine ljudima.

Grčka “pravila igre” 

Odbacujući kritike, državni ministar za migracije i azil Notis Mitarakis rekao je da će predložena barijera u Egejskom moru poslati snažnu poruku krijumčarima ljudi da su se “pravila igre promijenila” dodajući kako je oko 72.000 muškaraca, žena i djece stiglo u Grčku u 2019. godini.

Mitarakis, koji je tu funkciju preuzeo prije samo dvije sedmice, rekao je da će Grčka takođe krenuti dalje s postavljanjem zatvorenih, pred-deportacijskih centara na egejskim ispostavama. Grupe za ljudska prava izrazile su bojazan da bi centri, koji će zamijeniti kampove na otvorenom, mogli postati nalik zatvorima.

“Svaki četvrti migrant koji je u Evropu ušao u 2019. godinu prošao je kroz jedan od pet [egejskih] ostrva”, rekao je Mitarakis okrivljujući Tursku za povećani priliv u proteklih godinu dana.

Gradonačelnici na Lezbosu, Samosu, Chiosu, Lerosu i Kosu, ostrvima na kojima je broj migranata povećan, strahuju da će se dolasci drastično povećati na proljeće.

Ideju plutajuće ograde grčka ljevičarska opozicija Siriza naziva “uvredom za čovječanstvo” opisujući je kao “odvratnu” mjeru od koje bi vlada trebala odmah odustati.

Plutajuća ograda vrijedna 500.000 eura 

Grčka je služila kao ulaz u Evropsku uniju za više od milion sirijskih izbjeglica i drugih migranata posljednjih godina i
uprkos smanjenom broju pokušaja plovidbe nakon sporzuma s Turskom 2016. godine, grčka ostrva se i dalje bore s prebukiranim kampovima koji, poput kampa Moria, djeluju daleko iznad svojih kapaciteta, ukazuje Rojters (Reuters).

Govoreći o planu vlade da postavi plutajuću ogradu grčki ministar odbrane Nikos Panagiotopulos je za Skai Radio izjavio da će to biti “prirodna prepreka”.

Ukoliko plutajuća ograda u vrijednosti od 500.000 eura bude učinkovita, vlada bi mogla na nju dodati više dijelova i ona može doseći i do 15 kilometara, rekao je Rojtersu neimenovani zvaničnik ministarstva odbrane Grčke.

UNUTARPARTIJSKI IZBORI

Pit Butidžidž i Berni Sanders vode na unutarpartijskom glasanju američke Demokratske stranke za budućeg predsjedničkog kandidata te partije održanog u Ajovi, na osnovu nepotpunih rezultata objavljenih sa zakašnjenjem poslije haosa zbog tehničke greške u prebrojavanju glasova.

Demokratska partija američke države Ajove, po tradiciji prve države gdje počinje unutarpartijsko glasanje za biranje predsjedničkog kandidata, pokazuje na osnovu 71 odsto prebrojanih glasačkih mjesta da Butidžidž, bivši gradonačelnik Saut Benda u Indijani ima 26,8 odsto glasova, a senator iz Vermonta Sanders 25,2 odsto, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Elizabet Voren, senatorka iz Masačusetsa je treća sa 18,4 odsto dok je bivši potpredsjednik SAD-a Džo Bajden četvrti sa 15,4 odsto.

Izabrani kandidat stranke će se suprotstaviti Donaldu Trampu, republikancu, na američkim predsjedničkim izborima u novembru.

Međutim Demokratska partija u Ajovi još nije proglasila pobjednika izbora održanim u ponedjeljak, poremećenim zbog tehničkih problema.

Preliminiarni rezulati objavljeni su skoro 21 sat pošto su građani Ajove izašli na glasanje, na više od 1.600 biračkih mjesta, i tako označili početak petomjesečnog procesa, tokom kojeg će Demokratska stranka izabrati protivkandidata Trampu.

Ajova je prva država gdje se održavaju unutarpartijski izbori koji će biti održani redom u svim državama, a kulminiraće imenovanjem predsjedničkog kandidata Demokratske stranke na konvenciji partije u Milvokiju u državi Viskonsin u julu.

U trci demokrata je ostalo ukupno 11 pretendenta za predsjedničku nominaciju – Majkl Benet, Džo Bajden, Majkl Blumberg, Pit Butidžidž, Tulsi Gabard, Ejmi Klobučar, Deval Patrik, Berni Sanders, Tom Stejer, Elizabet Voren i Endrju Jeng.

TRAMP

Predsjednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je veliki američki povratak u govoru o stanju nacije u Kongresu održanom uoči glasanja u gornjem domu tog tijela gdje će kako se očekuje biti oslobođen krivice u procesu opoziva. U svom sinoćnjem godišnjem obraćanju o stanju nacije Tramp je govorio snažno u prilog svog reizbora za novi četvorogodišnji mandat.

Govorio je u Donjem domu Kongresa gdje većinu imaju demokrate, u kome je u decembru pokrenut proces njegovog opoziva, ali on nije ni pomenuo riječ opoziv.

“Stanje nacije je bolje nego ikada ranije. Čim sam preuzeo funkciju, riješio sam da pod hitno oživim američku privredu – izmijenio sam rekordan broj regulativa, koje ‘ubijaju’ radna mjesta, uveo sam istorijske i rekordne poreske olakšice i borio se za poštene i recipročne sporazume o ekonomiji”, rekao je Tramp, prenosi Glas Amerike.

On se uzdržao od otvorenog napada na članove Donjeg doma Kongresa, koji su protiv njega pokrenuli proces opoziva po optužbama za zloupotrebu vlasti i opstrukciju Kongresa, mada je ipak imao neke zajedljive opaske na demokrate.

Prije tri godine počeli smo povratak Amerike, broj radnih mjesta raste, opada broj zločina, smanjuje se siromaštvo, a naša zemlja je ponovo jako cijenjena, rekao je Tramp u obraćanju naciji koje je trajalo sat i 18 minuta prenošenom preko televizije, prenosi Radio slobodna Evropa.

“Neprijatelji Amerike beže, budućnost Amerike je svijetla. Godine ekonomskog opadanja su prošlost. Godine kada su druge nacije iskorištavale našu zemlju su iza nas”, naveo je Tramp u obraćanju članovima Kongresa, odbijajući na samom početku skupa da se rukuje sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Nensi Pelosi.

Pelosi je, kako su primijetili kritičari, preskočila tradicionalnu dobrodošlicu predsjedniku kada se obično kaže da je njegov dolazak izrazita čast.

Ona je na kraju njegovog obraćanja pred kamerama pocijepala Trampov govor. Rekla je novinarima da je to “bilo ljubazno s obzirom na alternativu”, dok su republikanci osudili njen čin kao znak nepoštovanja.

Tramp je zauzeo pozitivnu notu u govoru koji se drastično razlikovao od njegovog žaljenja za “raskomadanom Amerikom” kako je zemlju nazvao prije tri godine u svom prvom govoru o stanju nacije kada je preuzeo dužnost.

“Idemo napred tempom koji je do nedavno bio nezamisliv, i nikad nećemo ići nazad”, rekao je on. Više puta je potkačio demokrate, uključujući ljevičare kao što je Berni Sanders koji nastoje da postanu demokratski kandidati za predsjednika i suprotstave mu se na izborima u novembru.

“Nikad nećemo dozvoliti da socijalizam uništi američko zdravstvo”, rekao je predsjednik SAD-a, čiji kritičari ukazuju na to da nikad nije predstavio svoj plan za zdravstvo.

Tokom govora Pelosi nije ustajala da aplaudira, pa ni kada je Tramp promovisao omiljeni projekat, investicije u infrastrukturu, što je moguća oblast gdje bi demokrate i republikanci mogli da sarađuju. Dok je govorio, nekoliko puta se moglo raspoznati kako Pelosi govori da to “nije istina”.

Predsjednik je pozvao nekoliko gostiju na svoje obraćanje, uključujući venecuelanskog opozicionog vođu Huana Gvaida, kao i vojne veterane i brata čovjeka koga je ubio nelegalni imigrant.

“Podržavamo Kubance, Venecuelance, Nikaragvu na putu prema demokratiji,” rekao je Tramp. Naglasio je i da je osporavani predsjednik Venecuele Nicolas Maduro “nezakoniti vladar, tiranin” koji će biti slomljen, a da je u Kongresu “hrabri čovjek, istiniti i pravi predsjednik Venecuele, Huan Gvaido”.

Tramp je dodijelio predsjedničku medalju slobode, najviše civilno priznanje u zemlji, koznervativnom radio voditelju Rašu Limbagu koji je nedavno objavio da ima rak grla u odmakloj fazi. Medalju je Libagu uručila presjednikova supruga Melanija Tramp.