MARKOVIĆ

Crna Gora i Njemačka svoje odlične političke bilateralne odnose dalje mogu da snaže dinamičnijom ekonomskom saradnjom, posebno u oblasti energetike i turizma, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i poslanika njemačkog Bundestaga Joahima Fajfera koji boravi u Crnoj Gori.

Marković je kazao da je fokus Vlade u prethodne tri godine bio na jačaju ekonomije, te da je ostvaren izuzetno visok ekonomski rast, a pozitivni trendovi su zabilježeni u oblastima turizma, energetike te poljoprivrede.

„Želimo da nastavimo ovim tempom u godinama koje dolaze. Doprinos tome dale bi nove investicije iz Njemačke, koje su nam važne ne samo zbog novca već i zbog znanja koje sa njima dolazi“, kazao je premijer Marković.

Crna Gora se, kako je rekao predsjednik Vlade, okrenula ka obnovljivim izvorima energije i u toj oblasti su trenutno aktuelni projekti vrijedni više stotina miliona eura. U kontekstu saradnje u energetici, sagovornici su istakli posebnu važnost podmorskog kabla sa Italijom.

Na sastanku, kojem je prisustvovao i kandidat za počasnog konzula Crne Gore u pokrajini Baden Virtemberg Folker Ceh, razgovarano je o brojnim prilikama za investicije prije svega u turizmu. 

Njemački poslanik Fajfer je posebno pozdravio članstvo naše države u NATO i ohrabrio Crnu Goru da dalje nastavi na putu evropskih integracija.

Kako je saopšteno iz Vlade, sagovornici su se saglasili da bi ove godine, tokom koje Unijom predsjedavaju Hrvatska pa potom Njemačka, mogli da imamo novi iskorak u procesu pristupanja EU.

“Konstatujući da su, nakon bilateralnog susreta predsjednika Vlade i njemačke kancelarke Angele Merkel 2017. godine, odnosi Crne Gore i Njemačke dobili novi impuls, premijer Marković je značajnim ocijenio i prošlogodišnju posjetu savezog ministra ekonomije i energetike Petera Altmajera kojom prilikom je potpisan Sporazum o administrativnom partnerstvu između organa za zaštitu konkurencije”, navodi se u saopštenju.

ORLANDIĆ

Aerodromi Crne Gore su, prema prvim statistikama, u januaru opslužili 17 odsto više putnika nego u istom periodu 2019. godine, saopšteno je iz te kompanije. Izvršni direktor Aerodroma, Danilo Orlandić, ocijenio je da im skoro 15.000 putnika više daje za pravo da vjerujemo da će ovo biti izuzetna godina za Aerodrome Crne Gore.

Orlandić dodaje da je, osim porasta broja putnika, porastao i broj aviona koji su saobraćali sa podgoričkog i tivatskog aerodroma. Navodi i da će ove dvije vazdušne luke uskoro biti povezane i sa novim destinacijama.

“Već krajem ovog mjeseca, tačnije 23. februara biće otvorena linija za Krakov, nakon čega će se iz Podgorice letjeti za Dablin, Poznanj, Zagreb, Kijev i Lisabon”, navodi Orlandić.

Dodaje da sve veći broj linija koje otvaraju sa najprestižnijim avio kompanijama doprinosi atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

“Ne manje važna je i činjenica da naši građani, zahvaljujući prvenstveno dobrim ugovorima koje sklapamo sa low cost kompanijama, imaju mogućnost da češće jeftino putuju i time unaprjeđuju svoj lični i profesionalni život.”, navodi se u saopštenju Orlandića.

DŽONSON

Velika Britanija neće sprovoditi nikakvu “nelojalnu konkurenciju” prema Evropskoj uniji (EU) o čemu strahuju Evropljani poslije Bregzita, rekao je danas britanski premijer Boris Džonson izlažući svoju viziju budućih odnosa sa evropskom dvadesetsedmoricom.

“Nećemo se upuštati ni u kakav damping, bilo da je trgovinski, ekonomski ili ekološki”, kao što strahuje Brisel, rekao je konzervativni lider, obavezujući sa da neće podrivati evropske standarde, u govoru u kome je izložio ključne tačke stava njegove zemlje u pregovorima sa EU o budućim odnosima poslije Bregzita.

On je međutim istovremeno rekao da Britanija neće da se uskladi sa evropskim propisima kao cijena za slobodnu trgovinu.

“Da li ćemo insistirati na tome da EU čini isto kao i mi kao cijena za slobodnu trgovinu, naravno da nećemo. Ne vidim razloga da se na to obavezujemo sporazumom sa EU. Vratićemo pun suverenitet nad našim granicama, imigraciji, konkurenciji, propisima o subvencijama, snabdevanju, zaštiti podataka”, rekao je Džonson.

On je takođe rekao da saradnja sa Evropljanima po pitanju odbrane i spoljne politike ne zahtijeva obavezno da se to stavi u ugovor.

EU je danas objavila da je spremna da dogovori sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”, ali je i upozorila London da je protiv svakog pokušaja nelojalne konkurencije.

Tim sporazumom bi se, kako predlaže EU, eliminisale sve carine i kvote na robu razmijenjenu sa zemljama Unije, što EU do sada nikad nije predložio svojim partnerima, rekao je glavni evropski pregovarač za Bregzit Mišel Barnije.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ipak upozorila da će nivo britanskog pristupa evropskom jedinstvenom tržištu zavisiti od britanskog usklađivanja sa propisima Unije.

Britanije je u petak izašla iz EU poslije 47 godina, kao prva zemlja koja napušta Uniju. Dvije strane imaju do kraja godine da usaglase nove odnose, na planu trgovine, ali takođe bezbjednost, ribarstva.

ORAV

Nepristrasna upotreba sporazuma o priznanju krivice između tužilaca i optuženih, praćena strogom sudskom kontrolom, može dalje jačati kredibilitet i efikasnost krivično-pravnog sistema, kazao je šef Delegacije Evropske unije Aivo Orav.

On je na konferenciji “Prečica pravde- rezultati i efekti primjene sporazuma o priznanju krivice”, kazao da je krajnji cilj reformi pošteno, nezavisno, profesionalno i efikasno pravosuđe kako bi svi građani mogli da uživaju jednaka prava i pristup pravdi.

Kako je kazao, upotreba sporazuma o priznanju krivice u nacionalnom pravnom sistemu može potencijalno povećati efikasnost pravosuđa.

“Nepristrasna upotreba sporazuma o priznanju krivice između tužilaca i optuženih, praćena strogom sudskom kontrolom, može dalje jačati kredibilitet i efikasnost krivično-pravnog sistema”, kazao je Orav

Kako je kazao, moraju se preduzeti konkretne mjere za ograničavanje upotrebe pregovora o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, kako bi se povećala transparentnost i vjerodostojnost reakcija sudstva na organizovani kriminal i korupciju doslednijom politikom sankcionisanja.

“U Godišnjem izveštaju za prošlu godinu primijećeno je da upotreba sporazuma o priznanju krivice i dalje vodi blažim kaznama u slučajevima organizovanog kriminala”, rekao je Orav.

On se nada da će sledeći izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori sadržati pozitivniju ocjenu upotrebe pregovora o priznanju krivice i da će biti ukupni napredak postignut kada su u pitanju privremena mjerila za poglavlja 23 i 24.

Sporazum za djela po službenoj dužnosti

Generala direktorka za pravosuđe Maja Laković Drašković kazala je da je Institut Sporazuma o priznanju krivice prvi put je uveden u procesno zakonodavstvo Crne Gore ZKP om iz 2009. godine, po uzoru na anglosaksonsko pravo.

Laković Drašković je kazala da je ovaj institut u crnogorsko krivično zakonodavstvo uveden je s ciljem da dovede do bržeg okončanja mnogih krivičnih postupaka i smanjenja troškova, a da se pri tom, ipak ne ugroze interesi zakonitosti i pravičnosti.

Kako je kazala, pravna priroda sporazuma o priznanju krivice je takva da sam okrivljeni slobodnom voljom prihvata ponuđene uslove.

„Odluka se donosi bez kontradiktornog postupka, Institut sporazuma o priznanju krivice je uređen na način što propisuje uslove i postupak za njegovo zaključivanje“, kazala je Drašković Laković.

Zaključenjem sporazuma, kako je kazala, osumnjičeni odnosno okrivljeni u potpunosti priznaje krivično djelo za koje se tereti, odnosno priznaje jedno ili više krivičnih djela učinjenih u sticaju koja su predmet optužbe.

Prema njenim riječima, predlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice državni tužilac može dati osumnjičenom, okrivljenom i braniocu odnosno osumnjičeni, okrivljeni i branilac mogu državnom tužiocu predložiti zaključenje takvog sporazuma.

„Sporazum o priznanju krivice može se zaključiti za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina. Ovo je novina koja je uvedena izmjenama ZKP-a iz juna 2015“ , podsjetila je Laković Drašković.

Laković Drašković je kazala da je do tada važećim ZKP-om sporazumijevanje bilo je moguće samo između državnog tužioca i okrivljenog i to ako su u pitanju krivična djela za koja je predviđena kazna zatvora do 10 godina.

Kako je objasnila, ove izmjene otklonile su i nedoumicu u pogledu mogućnosti postojanja sporazuma bez teksta optužnice, pa je sadašnjim rješenjem neophodno da se uz sporazum, ako predhodno nije bila podignuta, dostavi i optužnica.

„Kad rješenje o usvajanju sporazuma o priznanju krivice postane pravosnažno sud, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, donosi presudu kojom se optuženi oglašava krivim u skladu sa usvojenim sporazumom“, rekla je Laković Drašković.

Kako je kazala, protiv ove presude dozvoljena je žalba samo u slučaju kad presuda nije u skladu sa zaključenim sporazumom.

„Primjena ovog instituta zaživjela je na svim nivoima tužilaštva i ima sve veći domašaj upravo zbog svojih prednosti, a to su povećanje efikasnosti krivičnog postupka, smanjenje troškova, brže rješavanje predmeta, ušteda na vremenu, i izbjegavanje nepotrebnih zakonskih formalnosti uz očuvanje i zaštitu osnovnih prava okrivljenog, kao i ostalih subjekata u krivičnom postupku”, rekla je Laković Drašković.

Kako je kazala, u prethodnom periodu, u predmetima u kojima je došlo do zaključenja sporazuma o priznanju krivice, vrijednost oduzete imovinske koristi stečene krivičnim djelom je preko 32,5 miliona eura.

Drašković Laković je kazala da je tema današnjeg skupa je prečica do pravde.

„Kada se kaže prečica, obično se misli na zaobilaženje teškoća i postizanja cilja što prije. Koristeći prečice, posebno u dostizanju pravde, ne smijemo izgubiti iz vida osnovna načela na kojima počiva krivično pravo“, zaključila je Laković Drašković.

Sporazumi o priznanju krivice u 13 predmeta

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ocijenio je da je sporazum o priznaju krivice postigao svoj cilj i da su njegovi rezultati znatno bolji „od redovnog i kontradiktornog postupka u uporednim slučajevima, nego inače da ih nije bilo“.

On je kazao da je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) od 1. januara do 1. decembra 2019. godine podignuta 21 optužnica potiv 137 osoba. 

„Sporazumi o priznanju krivice zaključeni su u 13 predmeta. Od 13 predmeta, četiri su u potpunosti rješeni sporazumima,a devet predmeta su djelimično riješeni – postupak pred sudom je u toku za 37 osoba, a jednu osobu čeka se odluka suda“, rekao je Katnić.

On je kazao da je u SDT-u od 2017. do 2019. godine podignuto 70 optužnica protiv 361 osobe.

„Sporazumi o priznanuju krivice zaklkučeni su u 29 predmeta sa 120 osoba. Od 29 predmeta, devet predmeta su u potpunosti riješeni sporazumima, a 20 predmeta su djelimično riješeni – postupak pred sudom je u toku za 71 osobu, a za jednu osobu čeka se odluka suda“, istakao je Katnić.

Predsjednik Advokatske komore, Zdravko Begović ocijenio je da je institut o priznanju krivice cjelishodan i da je opravdao svoje postojanje.

„Moguće da je kaznena politika, po mišljenju laičke javnosti, previše blaga. Međutim, nije baš tako. Upotrebom i primjenom ovog instituta, stvari su se drastično promjenile“, rekao je Begović.

On je kazao da je zaključio dosta sporazuma, a da u svim predmetima koji se tiču koruptivnih krivičnih djela, gdje je pribavljena protivpravna imovinska korist, nijedan sporazum o priznanju krivice se ne može zaključiti a da tužilac prvo ne insistira na tome da mora da se nadoknadi šteta koja je pribavljena protivpravnom imovinskom koristi.

„Ta šteta mora da se uplati na račun Budžeta prije nego što se potpiše sam sporazum“, dodao je Begović.

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa” kojeg sprovodi CeMI, u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a finansiran je od Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Nema odgovarajućeg balansa

Izvršna direktora CEMI-a Ana Nenezić kazala je da praksa pokazuje da se u predmetima visoke korupcije ima najmanje elemenata pravičnosti ako se sagleda blaga kaznena politika, koja u konačnom nije dovela do do većeg broja slučajeva pravoznažnog trajnog oduzimanja imovine.

Nenezić je rekla da su primarni izazovi koje su prepoznali u primjeni sporazuma o priznanje krivice vezani su za opseg krivičnih djela koja se na ovaj institute odnosi, kao I na pitanje kaznene politike.

Kako je navela, kaznena politika se generalno percipira kao blaga i na adekvatno se stanovište ispunjavanje ciljeva generalne i specijalne pervencije.

“Nije postignut odgovarajući balans između učinjenih krivičnih djela i izrečene sankcije “, rekla je Nenezić.

DPS PLJEVLJA

Sjednica Skupštine opštine Pljevlja danas ponovo nije održana zbog nedostatka kvoruma, a iz Odborničkog kluba DPS Pljevlja, su poručili da iako su prethodnih dana njihovi odbornici bili izloženi pritisku da prisustvuju sjednici, još jednom se pokazalo da lokalna, ali i državna opozicija ne može uspjeti u svojim naumima.

Kako kažu, nijesu im pomogle ni ucjene, ni prijetnje ili određeni lukrativne ponude prema njihovim odbornicima.

“Ono što opozicionari ne razumiju jeste činjenica da se mi politikom, za razliku od njih, bavimo zbog ideologije i uvjerenja, a ne zbog oportuniteta i sitne lične koristi. Nastavak agonije u koju su upali, danas je doživio kulminaciju kroz besprizorno nepoštovanje procedure i poslovnika. Nećemo dozvoliti da se odbornici vladajuće većine vrijeđaju, oni koji su to danas uradili zloupotrebljavajući skupštinsku govornicu najbolje govore o sebi”, poručili su iz pljevaljskog DPS-a.

Upravo zbog toga, poručuju, da će DPS nastaviti da upravlja i Pljevljima i Crnom Gorom i čvrsto i odlučno će se oduprijeti svim nasrtajima kojima se pokušava ovih dana uzdrmati državni temelj.