HERCEG NOVI
Na Ublima u Herceg Novom danas je izbio požar u kojem je potpuno izgorjela stambena kuća, ali srećom nije bilo povrijeđenih.
Služba zaštite i spasavanja dobila je poziv u 8 sati i 15 minutra da je na Ublima došlo do požara a na teren su izašli odmah, sa tri vatrogasna vozila i jednim komandnim autom.
Požar je ugašen oko 12 sati, a u akciji je učestvovalo deset vatrogasaca koji su uspjeli da spriječe dalje širenje vatre na obližnje kuće.
Uzrok požara za sada nije poznat.
STRUČNJACI SMATRAJU
Crna Gora je u obavezi da unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja. Sagovornici Dnevnika tvrde da se samoregulacijom može spriječiti širenje lažnih vijesti i negativne propagande, te povećati povjerenje u medije.
Izazovi digitalnog doba sa svim svojim fenomenima, kaže Željko Rutović, traže visoke oblike samoregulacije u štampanim, elektronskimim i onlajn medijima, kako bi se spriječilo širenje lažnih vijesti i negativne propagande, a povećalo povjerenje javnosti u pisanu i izgovorenu riječ.
Gotovo vijek i po crnogorskog novinarstva, kaže Rutović, obavezuje nas da pratimo u kojoj se mjeri poštuju etički kodeks i primjenjuju profesionalni standardi. Zakonska regulativa, tvrdi, nije dovoljna.
Samoregulacija u medijima je, kaže Čedomir Vukotić, ne samo poželjna već i neophodna. Samoregulacijom, smatra, mogu se riješiti pitanja novinarske etike i kršenja kodeksa novinara.
Zajednicki novinarski kodeks može i mora , kažu sagovornici TVCG, doprinijeti razvoju medijskog tržišta i demokratije u Crnoj Gori.
Milanka Sredanović, TVCG
STRUČNJACI SMATRAJU
Crna Gora je u obavezi da unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja. Sagovornici Dnevnika tvrde da se samoregulacijom može spriječiti širenje lažnih vijesti i negativne propagande, te povećati povjerenje u medije.
Izazovi digitalnog doba sa svim svojim fenomenima, kaže Željko Rutović, traže visoke oblike samoregulacije u štampanim, elektronskimim i onlajn medijima, kako bi se spriječilo širenje lažnih vijesti i negativne propagande, a povećalo povjerenje javnosti u pisanu i izgovorenu riječ.
Gotovo vijek i po crnogorskog novinarstva, kaže Rutović, obavezuje nas da pratimo u kojoj se mjeri poštuju etički kodeks i primjenjuju profesionalni standardi. Zakonska regulativa, tvrdi, nije dovoljna.
Samoregulacija u medijima je, kaže Čedomir Vukotić, ne samo poželjna već i neophodna. Samoregulacijom, smatra, mogu se riješiti pitanja novinarske etike i kršenja kodeksa novinara.
Zajednicki novinarski kodeks može i mora , kažu sagovornici TVCG, doprinijeti razvoju medijskog tržišta i demokratije u Crnoj Gori.
Milanka Sredanović, TVCG
CIMEŠA OCJENJUJE
Zakonom o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora je pokazala uvažavanje svake vjerske zajednice na svojoj teritoriji, saopštio je književnik i publicista Borislav Cimeša. U izjavi za Javni servis Cimeša poručuje da se zakonom ne otima crkvena imovina, a da prava vjernika, pogotovo Srpske pravoslavne crkve, nijesu ugrožena. Odbijanjem zakona, smatra Cimeša, SPC odbija i međunarodno pravo.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti demokratski je i pravedan, poručuje književnik i publicista Borislav Cimeša. Njime se, kako ističe Cimeša, omogućavaju jednaka prava svim vjerskim zajednicama i građanima.
“Crna Gora je do te mjere pokazala svojim krajnje humanističkim, demokratiskim i otvorenim prostupom, trpeljivošču, tolerancijom i željom za suživotom koliko uvažava svaki subjekt na svojoj državnoj teritoriji”,kazao je on.
Zato, kaže Cimeša, ne stoje tumačenja Srpske pravoslavne crkve da je zakon opasan i zlonamjeran.
“Ovaj zakon ne otima ništa. Cijeni vjernike SPC kao svoje građane, oni pripadaju državi Crnoj Gori, sastavni su dio, imaju prava koje im niko nikada nije ugrožavao, niti će to im to uraditi ovaj Ustav, niti bilo koji zakon koji je na snazi u državi Crnoj Gori”, kaže Cimeša.
Smatra da je u Crnoj Gori u toku politička kampanja koja je logistički osmišljena u Beogradu, a protiv crnogorske države i naroda. U tu svrhu zloupotrijebljena je, tvrdi, i SPC.
“Koja osim toga ima svoju tradicionalni politiku, politiku negiranja i potiranja crnogorskih vrijednosti, države ,naroda i crkve. To se vidi na svakom koraku u svim njenim djelima, a samim tim odbijanjem priznanja ovog zakona, SPC odbija i međunarodno pravo, i sve zemlje koje su normirale to međunarodno pravo”, kazao je književnik I publicista.
Među zemljama koje poštuju međunarodno pravo je i Crna Gora koja je i ovim zakonom to pokazala, kaže Cimeša. Podsjeća da je 1918. sa gubitkom nezavisnosti Crne Gore nestala i autokefalna crnogorska crkva, pa je obnovom samostalnosti logično da država i crkvu vrati, izričit je on.
“Crna Gora ima pravo na obnovu autokefalne crkve, ima pravo da brani svoj vlastiti državni, nacionalni, vjerski, religijski, kulturni identitet, svoju istoriju, tradiciju, jezik i običaje svojeg nasljeđa i svoje savremenosti”, dodaje književnik I publicista. 22 40
Srpska pravoslavna crkva najavila je povlačenje inicijative koju je podnijela Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Zakona zato što je, smatra Cimeša, konačno uvidjela njegovu ustavnost. Sada se, kaže, postavlja pitanje ,,koja je dalja taktika Srpske pravoslavne crkve. A koja god da je, Cimeša poručuje:
“Ona treba da shvati, konačno, da je vrijeme gospodara prošlo, da je vrijeme tutora prošlo, da je vrijeme služenja zloupotrebi religije, ideologijama, stereotipima i plitkim mitovima 20. vijeka na čijim temeljima su nastale velike svjetske tragedije Prvog I Drugog svjetskog rata, da se na tim temeljima ne može graditi bolja budućnost, niti aktuelna stvarnost.”
Nataša Mitrović, TVCG
CIMEŠA OCJENJUJE
Zakonom o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora je pokazala uvažavanje svake vjerske zajednice na svojoj teritoriji, saopštio je književnik i publicista Borislav Cimeša. U izjavi za Javni servis Cimeša poručuje da se zakonom ne otima crkvena imovina, a da prava vjernika, pogotovo Srpske pravoslavne crkve, nijesu ugrožena. Odbijanjem zakona, smatra Cimeša, SPC odbija i međunarodno pravo.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti demokratski je i pravedan, poručuje književnik i publicista Borislav Cimeša. Njime se, kako ističe Cimeša, omogućavaju jednaka prava svim vjerskim zajednicama i građanima.
“Crna Gora je do te mjere pokazala svojim krajnje humanističkim, demokratiskim i otvorenim prostupom, trpeljivošču, tolerancijom i željom za suživotom koliko uvažava svaki subjekt na svojoj državnoj teritoriji”,kazao je on.
Zato, kaže Cimeša, ne stoje tumačenja Srpske pravoslavne crkve da je zakon opasan i zlonamjeran.
“Ovaj zakon ne otima ništa. Cijeni vjernike SPC kao svoje građane, oni pripadaju državi Crnoj Gori, sastavni su dio, imaju prava koje im niko nikada nije ugrožavao, niti će to im to uraditi ovaj Ustav, niti bilo koji zakon koji je na snazi u državi Crnoj Gori”, kaže Cimeša.
Smatra da je u Crnoj Gori u toku politička kampanja koja je logistički osmišljena u Beogradu, a protiv crnogorske države i naroda. U tu svrhu zloupotrijebljena je, tvrdi, i SPC.
“Koja osim toga ima svoju tradicionalni politiku, politiku negiranja i potiranja crnogorskih vrijednosti, države ,naroda i crkve. To se vidi na svakom koraku u svim njenim djelima, a samim tim odbijanjem priznanja ovog zakona, SPC odbija i međunarodno pravo, i sve zemlje koje su normirale to međunarodno pravo”, kazao je književnik I publicista.
Među zemljama koje poštuju međunarodno pravo je i Crna Gora koja je i ovim zakonom to pokazala, kaže Cimeša. Podsjeća da je 1918. sa gubitkom nezavisnosti Crne Gore nestala i autokefalna crnogorska crkva, pa je obnovom samostalnosti logično da država i crkvu vrati, izričit je on.
“Crna Gora ima pravo na obnovu autokefalne crkve, ima pravo da brani svoj vlastiti državni, nacionalni, vjerski, religijski, kulturni identitet, svoju istoriju, tradiciju, jezik i običaje svojeg nasljeđa i svoje savremenosti”, dodaje književnik I publicista. 22 40
Srpska pravoslavna crkva najavila je povlačenje inicijative koju je podnijela Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Zakona zato što je, smatra Cimeša, konačno uvidjela njegovu ustavnost. Sada se, kaže, postavlja pitanje ,,koja je dalja taktika Srpske pravoslavne crkve. A koja god da je, Cimeša poručuje:
“Ona treba da shvati, konačno, da je vrijeme gospodara prošlo, da je vrijeme tutora prošlo, da je vrijeme služenja zloupotrebi religije, ideologijama, stereotipima i plitkim mitovima 20. vijeka na čijim temeljima su nastale velike svjetske tragedije Prvog I Drugog svjetskog rata, da se na tim temeljima ne može graditi bolja budućnost, niti aktuelna stvarnost.”
Nataša Mitrović, TVCG
PENSILVANIJA
Najpoznatiji mrmot iz Pensilvanije, u SAD, otkrio je danas da ove godine proljeće stiže rano: “Proljeće će biti rano, to je izvjesno!”.
U samu zoru na”Dan mrmota”, članovi “Filovog društva s cilindrima” iz Panksatonija obeljodanjuju “predviđanje” “Mrmota Fila” koje je ove godine njegovo 134, kaže Turistička kancelarija u tom mjestu u Pensilvaniji.
Mrmota je i jutros, kao i svake godine na taj dan, probudilo skandiranje mase ljudi: “Fileee! Fileeee!.
Uz te uzvike članovi Društva dižu mrmota u vazduh da bi ga skup vidio i slavio prije no što “donese odluku”.
Zatim je član unutrašnjeg odobra Društva, koji mrmota drži noseći posebne rukavice jer “prognostičar” ima dugačke kandže i oštre zube, objavio da će proljeće ove godine poraniti.
Taj godišnji događaj potiče iz njemačke legende koja kaže da ako mrmot 2. februara vidi svoju sjenku jer je vrijeme sunčano, to znači da se zima nastavlja. A ako ne vidi sjenku – ako je oblačno, proljeće dolazi rano. Sjenke danas nije bilo.
U stvari “Filovo proročanstvo” grupa iz Društva unaprijed napiše kada se ceremonijalno i tajno okupi na “Goblerovom nobu” – malom brdu tik uz Panksatoni, stotinak kilometara sjeveroistočno od Pitsburga.
U proteklih pet godina – od 2015. do 2019, “Fil” je tri puta “predvidio” da će zima potrajati još šest nedelja, a dvaput da će proljeće stići rano. Po zapisima koji datiraju iz 1887. godine, taj pensilvanski “prognostičar” više od 100 puta je predvidio duže zime, te je njegova ovogodišnja prognoza koja je tome suprotna, jedna od rijetkih “najava” da proljeće stiže rano.
PENSILVANIJA
Najpoznatiji mrmot iz Pensilvanije, u SAD, otkrio je danas da ove godine proljeće stiže rano: “Proljeće će biti rano, to je izvjesno!”.
U samu zoru na”Dan mrmota”, članovi “Filovog društva s cilindrima” iz Panksatonija obeljodanjuju “predviđanje” “Mrmota Fila” koje je ove godine njegovo 134, kaže Turistička kancelarija u tom mjestu u Pensilvaniji.
Mrmota je i jutros, kao i svake godine na taj dan, probudilo skandiranje mase ljudi: “Fileee! Fileeee!.
Uz te uzvike članovi Društva dižu mrmota u vazduh da bi ga skup vidio i slavio prije no što “donese odluku”.
Zatim je član unutrašnjeg odobra Društva, koji mrmota drži noseći posebne rukavice jer “prognostičar” ima dugačke kandže i oštre zube, objavio da će proljeće ove godine poraniti.
Taj godišnji događaj potiče iz njemačke legende koja kaže da ako mrmot 2. februara vidi svoju sjenku jer je vrijeme sunčano, to znači da se zima nastavlja. A ako ne vidi sjenku – ako je oblačno, proljeće dolazi rano. Sjenke danas nije bilo.
U stvari “Filovo proročanstvo” grupa iz Društva unaprijed napiše kada se ceremonijalno i tajno okupi na “Goblerovom nobu” – malom brdu tik uz Panksatoni, stotinak kilometara sjeveroistočno od Pitsburga.
U proteklih pet godina – od 2015. do 2019, “Fil” je tri puta “predvidio” da će zima potrajati još šest nedelja, a dvaput da će proljeće stići rano. Po zapisima koji datiraju iz 1887. godine, taj pensilvanski “prognostičar” više od 100 puta je predvidio duže zime, te je njegova ovogodišnja prognoza koja je tome suprotna, jedna od rijetkih “najava” da proljeće stiže rano.
UP SAOPŠTILA
Vijest objavljena u pojedinim medijima da je Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije zadržan na graničnom prelazu Ranče je lažna, saopšteno je iz Uprave policije.
“Radi se isključivo o uobičajenoj graničnoj kontroli kao prema svakom drugom licu koje prelazi granicu i sve u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli”, saopštila je policija na Tviter profilu.
“Pljevaljski odbor za odbranu svetinja” saopštio je ranije danas da je na na graničnom prelazu „Ranče“ zadržan episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
UP SAOPŠTILA
Vijest objavljena u pojedinim medijima da je Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije zadržan na graničnom prelazu Ranče je lažna, saopšteno je iz Uprave policije.
“Radi se isključivo o uobičajenoj graničnoj kontroli kao prema svakom drugom licu koje prelazi granicu i sve u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli”, saopštila je policija na Tviter profilu.
“Pljevaljski odbor za odbranu svetinja” saopštio je ranije danas da je na na graničnom prelazu „Ranče“ zadržan episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
SERIJA A
Fudbaleri Juventusa pobijedili su danas na svom terenu Fiorentinu sa 3:0 u 22. kolu Serije A.
“Staru damu” je do prednosti doveo Kristijano Ronaldo, koji je nakon igranja rukom igrača Fiorentine, bio siguran izvodjač jedanaesterca u 40. minutu.
Prednost je duplirao ponovo Portugalac, koji je izveo još jedan jedanaesterac u 80. minutu.
Konačan rezultat postavio je Matijas de Liht, koji je bio precizan poslije asistencije Pola Dibale u 91. minutu.
Juventus se nalazi na prvom mjestu na tabeli Serije A, sa 54 boda, dok je Fiorentina na 14. poziciji uz 25 bodova.
U sljedećem kolu “stara dama” će gostovati Veroni, dok će Fiorentina na svom terenu dočekati Atalantu.
Neka vrsta takmičenja između dva starija sina američkog predsjednika Donalda Trampa odvija se ovih dana širom Evrope, SAD i Bliskog istoka koja, kako se čini, nastoje da nadmaše jedan drugog u poplavi porodičnih poduhvata namijenjenih zgrtanju novca u kojima kapitalizuju na očevom imenu i moći, piše Njujork Tajms.
Njemačke hrišćanske demokrate (CDU/CSU) službeno su danas potpisale koalicioni sporazum sa Socijaldemokratskom partijom (SPD), otvarajući put formiranju nove vlade nakon višesedmičnih pregovora.
Đorđe Simion, ubjedljivi pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju u Rumuniji, važi za krajnje desnog populistu koji se protivi daljem slanju pomoći Ukrajini, zbog čega neki strahuju da bi njegova eventualna pobjeda mogla da naruši jedinstvo Evropske unije i NATO-a, kao i stabilnost Evrope.
Vlasti Kolumbije su danas saopštile da je uhapšeno više od 200 pripadnika najvećeg narko-kartela u toj zemlji i vodećeg u svijetu, Klana del Golfo, kojeg Bogota optužuje i za ciljana ubistva policajaca.
Studenti svih univerziteta u Srbiji traže da se raspusti Narodna skupština Srbije i raspišu vanredni parlamentarni izbori.
Brod Ocean Viking, koji je unajmila organizacija SOS Mediteran za pružanje hitne pomoći, spasio je u noći između nedjelje i ponedjeljka kod obale Libije 108 osoba, među kojima i bebu staru 11 mjeseci, saopštila je ta organizacija sa sjedištem u Marseju.
Socijaldemokratski premijer Rumunije Marsel Čolaku izjavio je danas da je podnio ostavku, dan nakon ubjedljive pobjede krajnje desnice u prvom krugu predsjedničkih izbora i poraza kandidata kojeg je podržavala njegova vlada.
U Crnoj Gori sjutra promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak s grmljavinom, ali očekuju se i sunčani periodi. Maksimalna dnevna temperatura biće 23 stepena.
Aerodromi u Podgorici i Tivtu bilježe snažan rast u drugom kvartalu 2025. godine, pozicionirajući se među deset najbrže rastućih u bivšoj Jugoslaviji, pokazuju podaci koje je objavio specijalizovani sajt ExYu Aviation News.
Izvještaj Reportera bez granica koji ukazuje da je naša zemlja napredovala za tri mjesta kada je riječ o slobodi medija u odnosu na prošlu godinu samo je statistika koja ne znači mnogo, saglasni su sagovornici emisije "Naglas". Advokat Branislav Lutovac poručuje da zaštite novinara neće ni biti sve dok se ne otkriju nalogodavci ubistva Duška Jovanovića.
Pogledajte glavne priče:
Odbojkašice iz Novog imaće šansu da 9. maja u trećem meču odbrane titulu na svom terenu
Rafeal Leao u 76. i Morten Frendrup (autogol) u 77. minutu donijeli Milanezima preokret i pobjedu 2:1
Ovo je ostvarenje sna. Sanjao sam o ovom trenutku još od djetinjstva. Hvala svima koji su vjerovali u mene i podržavali me, rekao je Sintong nakon osvajanja trofeja u Krusibl teatru.
Elektroprivreda je nadigrala Damu 5,5:0,5 trijumfovala, dok je Budućnost sa 5:1 savladala svoj podmladak, ekipu Omladinca Budućnosti, u šestom kolu Premijer lige Crne Gore u šahu
Bečić je rekao da je u posljednjih nekoliko mjeseci suspendovano oko 100 policajaca po raznim osnovama
U ofanzivi Klana del Golfo, zasnovanom na ostacima bivših krajnje desničarskih milicija demobilisanih 2000-ih, od sredine aprila je ubijeno 16 policajaca i pet vojnika, naveo je admiral Fransisko Kubides
Otvaranje Proljećnog pazara
"Pozivamo narod da podrži listu kojoj će studenti u blokadi svih visokoškolskih ustanova na teritoriji Srbije prenijeti svoje povjerenje, kako bi na terazijama pravde prevagnula istina", navedeno je u objavi
"Ljudi su bili u dva čamca od fiberglasa, oba preopterećena", u libijskoj zoni potrage i spasavanja, navodi se u saopštenju
Ljetnja turistička sezona zvanično je počela 1. maja, a prema riječima ministarke Simonide Kordić, za 95 odsto plaža uskoro će biti zaključeni ugovori. Ministarka je to kazala odgovarajući na pitanja poslanika. Iz opozicije, su, kažu, zabrinuti jer trend crnogorskog turizma ne raste..
Skupština Crne Gore nedavno je usvojila veliku odluku kojom su stvorene pretpostavke da u Crnu Goru dođu investicije vrijedne više milijardi evra, a posebno u oblasti turizma, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na međunarodnoj konferenciji Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS).
Predsjednik Opštine Nikšić i nosilac liste "Za budućnost Nikšića" Marko Kovačević kazao je da će vlast u gradu pod Trebjesom biti formirana u zakonskom roku. On je novinarima u Nikšiću rekao da neće izlaziti u javnost ni sa kakvim licitiranjem do konačnog dogovora.
Socijalistička narodna partija (SNP) uskoro će birati rukovodstvo. Već je izvjesno da će kandidat za lidera biti aktuelni ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, a za istu poziciju najvjerovatnije će se ponovo, po treći put, boriti i sadašnji lider partije i ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori najoštrije osuđuje pokušaj istorijskog revizionizma kojim se pokušava od saradnika nacista i ratnog zločinca Pavla Đurišića pokušava napraviti heroj, poručili su u saopštenju.
Za Građanski pokret URA apsolutno su nepihvatljive izjave kojima se veličaju ličnosti poput Pavla Đurišića i mitropolita Lipovca. Takve izjave predstavljaju pokušaj revizije istorije i negaciju antifašističke borbe koja je temelj savremene Crne Gore i mi ih oštro osuđujemo, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
Koncept koji je nedavno stigao u Skupštinu, a koji podrazumijeva održavanje lokalnih izbora u jednom danu i direktan izbor predsjednika opština, dobra je ideja, ocjenjuju analitičari. Poručuju da bi se vlast na taj način približila građanima i izbjegle konstantne izborne kampanje. Sumnjaju, međutim, da će ideju biti lako sprovesti u djelo.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) Nikšić su saopštili da je u toku predizborne kampanje u tom gradu, parlamentarna opozicija vodila prljavu kampanju protiv PES-a, najavljivala rušenje Vlade, a danas ih pozivaju na saradnju.
Nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću, Ivan Radojičić, izjavio je da je, kako kaže, izgleda nosiocu liste PES-a u Nikšiću, doktoru Zoranu Mrkiću, ‘prijateljska kafica’ s Markom Kovačevićem "ozbiljno udarila u glavu".
Današnje saopštenje nosioca liste PES-a, Zorana Mrkića, u kojem nemušto pravda izvjesnu koaliciju sa nacionalistom Markom Kovačevićem, samo je nastavak sluganskog i poniznog odnosa ovog pokreta prema Andriji Mandiću i ostalim sljedbenicima nazadne nacionalističke ideologije koja uništava Crnu Goru iz dana u dan, poručili su iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Aerodromi u Podgorici i Tivtu bilježe snažan rast u drugom kvartalu 2025. godine, pozicionirajući se među deset najbrže rastućih u bivšoj Jugoslaviji, pokazuju podaci koje je objavio specijalizovani sajt ExYu Aviation News.
U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).
Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Cijene svih vrsta goriva ostaju iste i u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.
Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.
Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.
Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.
Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
