CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka su u novembru prošle godine iznosila 1,1 milijardu eura, što je 5,2 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u novembru u odnosu na isti mjesec 2018. godine porasla 12,1 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da su iz monetarne statistike isključene Invest banka Montenegro (IBM) i Atlas banka u januaru, odnosno aprilu.

Bilansna suma banaka na kraju novembra iznosila je 4,7 milijardi eura i porasla je 2,5 odsto u odnosu na oktobar, dok je u odnosu na isti period 2018. godine bila veća 6,6 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za novembar isključe dvije banke koje nijesu dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 14,1 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u novembru su dominantno učešće od 65,8 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 19,5 odsto, dok se 12,3 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,4 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 75,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13 odsto, pozajmice sa 7,9 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,5 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju novembra iznosio je 612,3 miliona eura i porastao je 2,1 odsto na mjesečnom nivou, a 16,3 odsto na godišnjem.

20 TEŠKO POVRIJEĐENO

U Crnoj Gori prošle godine sedam osoba poginulo je usljed povreda na radu, dok je 20 osoba teško povrijeđeno, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).

Iz Uprave su agenciji Mina kazali da je to za 61,43 odsto manje u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda na radu.

„U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, i to sedam smrtnih i 20 teških“, naveli su iz UIP-a.

Kako su kazali, najčešći uzroci povreda na radu su neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu (pad sa visine ili u dubinu, udar električne struje, udar/prignječenje trupca), angažovanje osoba koje nijesu osposobljene za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti.

„Najčešći uzroci su i dotrajalost sredstava za rad i njihova upotreba bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na radu“, dodali su iz UIP-a.

Najviše povreda na radu, kako su kazali, desilo se u građevinskoj djelatnosti, djelatnosti prenosa i distribucije električne energije i drvnoj industriji.

„Ukoliko je utvrđena neposredna opasnost po život ili je ugroženo zdravlje zaposlenih, izricana je mjera zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda“, rekli su iz UIP-a.

Kako su kazali, preduzimane su druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada, a izvještaji o povredi na radu dostavljeni su nadležnim sudskim organima ili tužilaštvu koji utvrđuju vrstu postupka koji treba da se pokrenu.

Iz UIP-a su podsjetili da u vršenju inspekcijskog nadzora inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu, pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom, ima obavezu i ovlašćenje da izvrši uviđaj teških, kolektivnih i smrtnih povreda na radu.

KOSOVO

Predsjednik pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti napisao je na svom nalogu na Fejsbuku da je sporazum koji je potpisan danas između njega i lidera Demokratskog saveza Kosova, kasnio, ali da nije došao prekasno, prenio je portal Kosovo onlajn.

“U pregovorima sa DSK svi smo imali zahtjeve i ponude, plakali smo i smijali se, uvijek pazeći da smo sa različitih strana stola. Kasnimo, u svakom slučaju. Ali nije kasno, nema sumnje”, napisao je Kurti.

Lideri prokreta Samoopredjeljenje i Demokratskog saveza Kosova (DSK), Aljbin Kurti i Isa Mustafa, danas su objavili da su potpisali sporazum o koaliciji za formiranje novih institucija Kosova, proizišlih iz prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 6. oktobara 2019.

Predsjedništvo Skupštine je za ponedjeljak zakazalo sednicu na kojoj će biti izglasana nova Vlada Kosova, jer su dvije stranke uz podršku stranaka manjine obezbijedile dovoljan broj glasova da ona bude izabrana.

DURUTOVIĆ SMATRA

Proizvodnja stočne hrane u Crnoj Gori je tek u razvoju, zbog čega bi država trebalo da ima više sluha za proizvođače hrane neophodne farmama, ocijenio je direktor Fabrike stočne hrane Garant Slavko Durutović.

“To iz razloga što na našem tržištu ima dosta stranih proizvođača koji prodaju stočnu hranu i pored toga što imamo sve uslove da domaćom proizvodnjom pokrivamo potrebe farmi”, rekao je Durutović za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Durutović, koji je u Spužu prije tri godine otvorio jedinu fabruku stočne hrane u državi, kazao je da bi bilo dobro da država stimulativnije djeluje na njihov rad kao što to rade zemlje okruženja.

“Ta podrška bi nam dobro došla, posebno sada, u prvim godinama rada, kada radimo na snaženju proizvodnje i plasmana. Očekujemo podršku nadležnih institucija jer obavljamo izuzetno važan posao za poljoprivredu, proizvodimo hranu koja se do sada u potpunosti uvozila”, naveo je Durutović.

Konkretno, kako je kazao, misli na podršku prilikom izvoza kao i na oslobađanje od plaćanja ili, pak, smanjenja taksi na uvoz žitarica koje su jako visoke – tri eura po toni.

“Ovo nam znatno poskupljuje gotovi proizvod i utiče na njegovu konkurentnost”, precizirao je Durutović.

On je saopštio da su razvojni planovi fabrike konstantno povećanje proizvodnje, izvoza i asortimana, a samim tim i otvaranje većeg broja radnih mjesta.

“Nastojimo da na najbolji način pratimo trendove u domaćem stočarstvu, koje je u porastu, i kojem smo kvalitetna logistika jer obezbjeđujemo životinjama sa naših farmi potrebnu i dobru ishranu. Veoma je bitno što je u našoj zemlji započela ova proizvodnja, ali je potrebno povećati kapacitete kako bi pokrili potrebe domaćih farmi i povećali izvoz”, smatra Durutović.

On je ocijenio i da trend podrške agraru mora da se nastavi, a ukoliko ima mogućnosti i pojača, kako bi se osnažila ta strateška privredna grana.

“Postoji prostor za jačanje kapaciteta poljoprivrednog sektora i povećanje njegove konkurentnosti, tim prije što imamo bogate prirodne resurse. Još veći razvoj agroindustrije bi rezultiralo kreiranjem novih radnih mjesta i doprinio poboljšanju uslova života u ruralnim sredinama, zaustavio bi migracije i oživio naša sela”, rekao je Durutović.

On je kazao da bi razvijen i snažan agrar u domaćem ekološkom podneblju, ojačao vezu sa turizmom, što je posebno bitno jer bi povećali “izvoz na kućnom pragu”.

“Neophodno je i dalje usklađivanje sa pravilima, standardima i praksama EU”, smatra Durutović.

On je, govoreći o Fabrici, kazao da svake godine maltene dupliraju proizvodnju, tako da su zadovoljni učincima koje su postigli u prethodnom periodu.

“Izgradili smo se najsavremeniji pogon čija tehnologija omogućava proizvodnju izuzetno kvalitetnih proizvoda. U adaptaciju i opremanje fabrike uloženo je preko dva miliona EUR. Proizvodimo visokokvalitetne i cjenovno povoljne krmne smješe za potrebe crnogorskog tržišta i izvoz”, objasnio je Durutović.

On je naveo da u fabrici radi 35 stalno zaposlenih radnika, a indirektno upošljavaju veliki broj prevoznika.

“Godišnja proizvodnja je 25 hiljada tona, ona u potpunosti odgovara sadašnjim projektovanim ciljevima i ima trend kontinuiranog rasta. Kapaciteti fabrike su oko 50 hiljada tona stočne hrane godišnje, kolike su i potrebe domaćih farmi za ovom robom”, rekao je Durutović.

Prema njegovim riječima, rad te fabrike je više nego značajan zbog toga što se znatno smanjio uvoz tih proizvoda i povećala domaća proizvodnja i izvoz.

“Proizvodimo hranu izuzetnog kvaliteta, što je izuzetno važno za stočni fond, a znatno je smanjen uvoz krmnih smješa. Imamo 40 artikala i raduju nas pozitivni komentari naših kupaca koji nemaju reklamacija na kvalitet isporučene robe. Oko pet hiljada tona stočne hrane prodajemo na stranom tržištu, ili petinu sadašnje godišnje proizvodnje, s tendencijom rasta plasmana van granica Crne Gore”, naveo je Durutović.

On je kazao i da bi kapaciteti fabrike u potpunosti mogli da pokrivaju potrebe domaćeg tržišta.

“Problem je što je na našem tržištu dosta stočne hrane iz susjednih zemalja, prvenstveno Srbije, pa smo zbog toga uskraćeni za veći plasman proizvoda. Hranu izvozimo u Albaniju i Kosovo gdje smo ostvarili značajne rezultate zahvaljujući visokom kvalitetu proizvoda. Imamo najave poslovnih partnera iz inostranstva o kupovini većih količina ovih krmnih smješa, što je itekako važno”, zaključio je Duturović.