RADULOVIĆ

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da odbije zahtjev za zabranu sprovođenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazuje da bi taj problem trebalo rješavati institucionalno, ocijenio je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.

On je kazao da Odluka suda u Strazburu sadrži dvije ključne i nezaobilazne poruke.

Radulović je naveo da je prva poruka da, primjenom Zakona, u ovom trenutku, neće nastupiti bilo kakva neotklonjiva štetna posljedica, čime se obesmišljava teza o otimanju crkva.

„Druga, da spor treba isključivo riješiti institucionalno tj. putem inicijative Ustavnom sudu, odnosno zaključenjem temeljnog ugovora sa državom“, rekao je Radulović agenciji MINA.

On smatra da će odluka Suda u Strazburu, kao i prethodna i neke koje će uslijediti, biti ključne, prije svega za međunarodni faktor, za definisanje pravca rješavanja problema.

Radulovć je kazao da je ranije saopštio a da se sada potvrdilo da Mitropolija neće podnijeti inicijativu Ustavnom sudu.

On je rekao da odbijanje Mitropolije da iskoriste pravni mehanizam posljedica procjenje da masovnošću svojih skupova mogu primorati strukture vlasti da, bez navedenih insitucionalnih mehanizama, „povuku Zakon“.

„Kako institut „povlačenja zakona“ nije moguć to Crkva istrajavanjem na ovom zahtjevu, zapravo vrši politički a ne pravni pritisak na donosioca zakona“, smatra Radulović.

On je ocijenio da je međunaronda zajednica nesporno važan faktor, na koji se u ovom trenutku zaboravlja.

Radulović je rekao da međunarodna zajednica neće ulaziti u meritum i arbitriranje oko sadržaja Zakona, ali da će nedvosimisleno insisitirati na institucionalonim riješenju.

„Njen prevashodan interes je da se ne dozvoliti bilo kakav oblik „balkanizacije sukoba“.Pritom tu je osnovni zahtjev Brisela vezan za uspostava vladavine prava i izgradnje insitucija. U tom pravcu se svi, prije svega država, moraju ponašati“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, dvije dominantne logike biće na kraju gubitnici.

„Logika o svemoći patije i logika o moći pritiska ulice u rješavanju problema, jer svaki vaninstitucionalni put je put u društvenu katastrofu“, rekao je Radulović.

On je ponovio da je samo podnošenjem inicijative Ustavnom sudu, u skladu sa članom 150 Ustava, moguće riješiti dilemu u pogledu odredbi 62-64, a zaključenjem temeljnog ugovora, kao sa drugim vjerskim organizacijama, dodatno urediti odnos između države i Mitropolije.

Radulović je rekao da sve van ovoga ne bi bio pravni već politički pristup i da će ukoliko Crkva upliva u vode politike rezultat za nju biti više nego negativan.

„Pritom, ukoliko svoju aktivnost nastavi i u dijelu popisa stanovništva, teza o Crkvi kao „državi u državi“ bi se dodatno potvrdila i tada će se intezitet sukoba na relacija država – crkva samo se pojačavati“, kazao je Radulović.

U OVOJ GODINI

Vlada će, preko Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, za razvoj ruralne infrastrukture u ovoj godini uložiti više od 5,5 miliona eura. Samo kroz projekat koji Vlada realizuje zajedno sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede IFAD i lokalnim zajednicama biće uloženo oko 3 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

U cilju odabira i realizacije projekata koji će se u 2020. godini realizovati sa IFAD-om i lokalnim zajednicama, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je danas dva javna poziva. 

Projekti se realizuju u sedam crnogorskih opština – Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Petnjica, Žabljak i Šavnik.

“Projekat ima za cilj da doprinese razvoju ruralnih područja kroz unaprjeđenje ruralne infrastrukture, ali i jačanje malih poljoprivrednih gazdinstava. Kako bi se ostvarili ovi ciljevi projekat je podijeljen na dvije komponente na koje se odnose danas objavljeni javni pozivi”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Poziv opštinama da zajedno sa mještanima kandiduju projekte

Kroz Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za podršku razvoju lokalne infrastrukture opštine, u konsultacijama sa mjesnim zajednicama i zainteresovanim stranama kandiduju predloge projekata za podršku.

“Podržavaju se investicije u izradu putne infrastrukture (asfaltiranje seoskih puteva), investicije u vodosnabdijevanje, objekte za napajanje stoke i navodnjavanje usjeva, izradu rezervoara za tehničku vodu. Maksimalni iznosi investicija u snabdijevanje vodom ruralnih područja iznosi 100.000€ po jednom zahtjevu, dok maksimalni iznos investicija u lokalne puteve iznosi 200.000€ po jednom zahtjevu”, navodi se u saopštenju.

Podrška jačanju malih gazdinstava

Drugi javni poziv – Javni poziv za dodjelu podrške razvoju lanca vrijednosti (klasteriJavni poziv za dodjelu podsticaja razvoju lanca vrijednosti kroz Projeka….pdf) namijenjen je malim poljoprivrednim gazdinstvima koja ne ispunjavaju minimalne kriterijume za ostvarivanje podrške kroz Agrobudžet. Podrška se daje kako za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, tako i preradu.

Sektori prihvatljivi za podršku su proizvodnja maline i drugog bobičastog voće, sjemenskog krompira, mesa (ovčarstvo, kozarstvo i govedarstvo), kao i mlijeka i drugih mliječnih proizvoda (ovčarstvo, kozarstvo i govedarstvo).

“Uz podršku Ministarstva zainteresovani proizvođači, sa teritorije navedenih opština mogu, u dijelu primarne proizvodnje – nabaviti stoku, sjemenski i sadni materijal, namjensku opremu, materijale i mehanizaciju, riješiti pitanje vodosnabdijevanja i drugo. U dijelu obrade, prerade, proizvodnje, distribucije i plasmana, mogu se adaptirati/ rekonstruisati/ izgraditi objekti, nabaviti i montirati namjenska oprema za preradu hrane, za pakovanje, etiketiranje i skladištenje gotovih proizvoda, za čišćenje, prečišćavanje i ostale neophodne aktivnosti u objektu u cilju održavanja higijene, zatim mogu nabaviti specijalizovana vozila, a podržava se nabavka i korišćenih transportnih sredstava, ali isključivo od ovlašćenih prodavaca”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju iz ministarstva, podrška se opredjeljuje u vidu sufinansiranja troškova investicije, sa maksimalnom podrškom do 50 odsto prihvatljivog iznosa investicije za primarnu proizvodnju i 33,33 odsto iznosa prihvatljive investicije za preradu.

Rok za dostavljanje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu objavljenih javnih poziva je 24. februar 2020. godine.

Svi potrebni obrasci vezani za apliciranje na javne pozive mogu se preuzeti sa internet stranice Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja www.mpr.gov.me, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 067/472-222 i 067/700-531.